Piše: Todd Prince
Ukrajinski dron pogodio je 19. maja rafineriju nafte Slavjansk koja proizvodi 70.000 barela dnevno u južnoj ruskoj oblasti Krasnodar, što pokazuju snimci koji kruže društvenim mrežama.
Bio je to treći put u dva mjeseca da su ukrajinske snage pogodile relativno malo postrojenje koje se nalazi nekoliko stotina kilometara od fronta, izbjegavajući ruske sisteme protuzračne odbrane. Najnoviji udar prisilio je na privremeno zatvaranje Slavjanska dok se šteta ne popravi.
Udari na rafineriju bili su dio kampanje bespilotnih letjelica na energetsku infrastrukturu unutar Rusije, koje je Ukrajina izvela prkoseći Sjedinjenim Državama nakon poziva Kijevu da ne cilja takve objekte, dok se brani od invazije već treću godinu.
Prigovori Sjedinjenih Država odnose se na širu i sve žešću raspravu o tome da li Ukrajina treba da napada mete u Rusiji, posebno kada koristi oružje koje daje Zapad, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Nakon niza uspješnih ukrajinskih napada dronovima na rafinerije ranije ove godine, Artiom Verhov, zvaničnik ruskog ministarstva energetike, rekao je parlamentu u martu da postoje planovi za zaštitu neke infrastrukture nafte i gasa raketnim sistemima.
U međuvremenu, kompanije su počele da preuzimaju stvari u svoje ruke usred prijavljene nestašice protuzračne odbrane, uspostavljajući mobilne grupe protuzračne odbrane naoružane mitraljezima, protuavionskim topovima i oružjem za elektronsko ratovanje, kao i pokrivajući potencijalne ciljeve metalnim mrežama.
Ali u igri mačke i miša dronova i inovacija protiv bespilotnih letjelica, brzi tehnološki napredak Ukrajine i rastuća proizvodnja dronova drže je korak ispred ruske odbrane, kažu analitičari, ostavljajući ranjivim ogromnu mrežu energetske infrastrukture Kremlja u evropskom dijelu Rusije.
Eduard Trudnjev, službenik za sigurnost Slavjanska, rekao je za rusku državnu novinsku agenciju TASS da je Ukrajina u posljednjem napadu koristila veće i moćnije dronove nego u prethodnim napadima na elektranu.
Ukrajina je uložila velika sredstva u razvoj i proizvodnju dronova dugog dometa sa većom nosivošću i manjom osjetljivošću na ometanje. Neki mogu pogoditi mete udaljene više od 1.000 kilometara od prve linije fronta.
Tako je otprilike polovina ruskih rafinerijskih kapaciteta nadomak dometa, kažu stručnjaci. Iako bi bilo praktično nemoguće za Ukrajinu da uništi sve te kapacitete u isto vrijeme, povremeni napadi predstavljaju glavobolju Kremlja i njegovoj energetskoj industriji.
Napadi "stvaraju neizvjesnost", rekla je Olga Hakova, analitičarka energetske sigurnosti u Atlantskom vijeću na konferenciji 23. maja. Kampanja napada "tjera Rusiju da razmišlja o tome kako zaštititi ove ključne energetske infrastrukturne objekte."
Rusija je koncentrisala svoju protuzračnu odbranu duž linija fronta i granice sa Ukrajinom kako bi se usredsredila na zaštitu ukrajinskog zračnog prostora pod svojom kontrolom i vojnih baza u ruskim pograničnim oblastima, rekao je George Barros, analitičar Instituta za proučavanje rata (ISW) sa sjedištem u Washingtonu.
"Nema puno smisla da su ti sistemi raspoređeni po unutrašnjosti zemlje, posebno tako velike kao što je Rusija. Ove vrste prijetnji se presreću na granicama vašeg zračnog prostora, a ne u unutrašnjosti", rekao je Barros.
Andrej Kartapolov, predsjedavajući odbora za odbranu ruskog parlamenta, rekao je prošle godine da Rusija ima samo dovoljno sredstava protuzračne odbrane u unutrašnjosti da zaštiti važne vladine i vojne objekte i preporučio je kompanijama da se same snađu.
Dara Massicot, vojna analitičarka u Carnegie Fondacije za međunarodni mir, rekla je da bi Rusija mogla odlučiti da prebaci sisteme protuzračnene odbrane koji se nalaze na Dalekom istoku i na Arktiku, gdje nema neposredne prijetnje, u centralne regije kako bi zaštitila neke tamošnje objekte.
Ugrađena fleksibilnost
Ukrajina je izvela više od 20 napada na ruske rafinerije i energetsku infrastrukturu do sada u 2024. godine, privremeno izbacivši 14 posto kapaciteta na vrhuncu krajem marta.
Neke rafinerije, poput Slavjanska i Tuapsea, također u Krasnodarskom kraju, više puta su pogođene, što naglašava poteškoće u zaštiti takvih objekata, posebno kada se lansira veliki broj dronova. Ukrajina je od 18. do 19. maja lansirala najmanje 57 u Krasnodarski kraj, navodi Rusija.
Nakon prve serije udara na rafinerije početkom godine, Rusija je od 1. marta uvela šestomjesečnu zabranu izvoza benzina u nastojanju da domaće tržište bude u potpunosti opskrbljeno i cijene ostanu niske. Kao i mnoge vlade, Rusija se plaši da bi visoke cijene benzina mogle izazvati nezadovoljstvo u društvu.
Ciljajući rafinerije, Ukrajina nastoji da smanji prihode od ruskog izvoza nafte, koji je najveći izvor novca za savezni budžet, i da poremeti domaće tržište goriva, kažu stručnjaci. Neki stručnjaci kažu da će uticaj biti mali jer ruska naftna industrija ima fleksibilnost ugrađenu u svoju strukturu.
Rusija u prosjeku preradi više od pet miliona barela nafte dnevno, daleko nadmašujući domaću potražnju, što joj omogućuje smanjenje izvoza u uslovima skoka cijena goriva. Od početka rata u februaru 2022., Rusija je više puta privremeno zabranila izvoz benzina kako bi osigurala stabilnost cijena kod kuće.
Sveukupno, Rusija ima rafinerijski kapacitet od oko 6,5 miliona barela dnevno, prema britanskom Oxfordskom institutu za energetske studije, tako da može iskoristiti ovaj rezervni kapacitet da apsorbuje obustave rada. Također ima mogućnost odgađanja sezonskog održavanja u nekim rafinerijama ako druge budu isključene.
Rusija također može izvoziti više sirove nafte umjesto rafiniranih proizvoda, kako bi nadoknadila gubitke prihoda. Ukupni prihodi od ruskog izvoza nafte samo su se neznatno smanjili u aprilu, jer su veće količine izvoza sirove nafte i više cijene nafte uvelike kompenzirali pad prihoda od izvoza naftnih derivata od 16 posto, prema finskom Centru za istraživanje energije i čistog zraka (CREA).
Rusija je uspjela popraviti dio štete na svojim rafinerijama brže nego što su mnogi očekivali. Kao znak brzog oporavka, Rusija je najavila da će nastaviti s izvozom benzina od 20. maja do 30. juna zbog viška zaliha u rafinerijama i lukama.
U mjesečnom izvještaju o tržištu od 15. maja, Međunarodna agencija za energiju rekla je da su ruske rafinerije do sada izbjegle značajne gubitke proizvodnje, dodajući da je u početku precijenila uticaj na proizvodnju u drugom tromjesečju.
Nivo prerade u Rusiji u maju procjenjuje se na pet miliona barela dnevno, rekla je IEA u izjavi za RSE. Bilo bi između 5,2-5,3 miliona barela dnevno bez zračnih udara, što implicira gubitak od samo četiri do šest posto.
"Čini se da prijavljena šteta, iako je raširena, nije poremetila stope prerade u mjeri u kojoj smo očekivali i neke rafinerije su se pokrenule ranije nego što smo pretpostavljali", rekla je IEA u svojoj izjavi za RSE.
Sergej Vakulenko, bivši šef strategije i inovacija u ruskoj državnoj naftnoj kompaniji Gazpromnjeft, rekao je da su ukrajinski udari više smetnja nego katastrofa.
"Napadi na ruski sektor rafinerije stvaraju gubitke za Rusiju, ali do sada je to uglavnom 'ometajuća paljba'", napisao je Vakulenko, koji je sada analitičar u američkoj Carnegie Fondaciji za međunarodni mir, u postu od 9. maja na Podstack. "To nije bilo presudno. Nije stvorilo nestašice goriva. To nije ozbiljno uticalo na cijene goriva u Rusiji."
Podizanje morala
Međutim, napadi znače podizanje morala za Ukrajinu i prikaz su njenih sposobnosti protiv mnogo većeg osvajača. Osim toga, stručnjaci kažu da bi, ako Ukrajina nastavi sa udarima na rafinerije, Rusija mogla imati sve više poteškoća da ih popravi na vrijeme zbog američkih i evropskih sankcija. Ruska industrija prerade nafte ovisi o zapadnjačkoj tehnologiji za neke od svojih naprednih procesa.
Iako napadi još nisu imali veliki uticaj, efekti bi se mogli manifestovati na duži rok, rekao je Isaac Levi, analitičar u CREA-i.
Nastavak udara također bi mogao izvršiti pritisak na rusku ekspanzivnu željezničku mrežu ako se benzin i dizelski proizvodi budu morali slati hiljadama kilometara zapadno iz rafinerija na Uralu i Sibiru, kažu stručnjaci.
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena pozvala je Ukrajinu da prestane ciljati ruske rafinerije zbog zabrinutosti da bi to moglo povisiti cijene nafte u vrijeme kada je inflacija u mnogim dijelovima svijeta još uvijek visoka. Rusija je jedan od najvećih svjetskih izvoznika naftnih derivata.
Američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je Odboru za oružane snage Senata da bi napadi na rafinerije mogli imati "posljedični učinak u smislu globalne energetske situacije". Ukrajina je "bolje uslužena u traženju taktičkih i operativnih ciljeva koji mogu direktno uticati na trenutnu borbu", rekao je.
Do sada nije bilo značajnijeg uticaja na globalna tržišta. Cijene nafte bile su 28. maja blizu najnižeg nivoa u tri mjeseca.
Ukrajina kaže da su rafinerije legitimne mete i čini se da ne sluša zahtjeve SAD-a.
Kijev će vjerovatno moći nastaviti sa uspješnim udarima na rusku energetsku industriju uprkos pokušajima Moskve da pojača odbranu, kažu stručnjaci.
Ukrajina polako degradira rusku protuzračnu odbranu, otvarajući neke rupe u pokrivenosti. A s rastućom proizvodnjom bespilotnih letjelica dugog dometa, može lansirati veći broj njih na ruski teritorij u isto vrijeme, preopteretivši protuzračnu odbranu.
"Ako Ukrajinci mogu lansirati veliku količinu bespilotnih letjelica dugog dometa, onda će čak i uz nisku stopu uspjeha sigurno izvesti uspješne napade", rekao je Barros iz ISW-a.
Facebook Forum