Piše: Andrej Grigorijev
Zagovornici ljudskih prava upozoravaju da sistem plaćanja uz prepoznavanje lica za podzemne željeznice u šest gradova izvan Moskve, nosi potencijalne rizike za građanska prava, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Kazanj, sjedište regije rijeke Volge u Tatarstanu, i jedna stanica podzemne željeznice u Nižnjem Novgorodu, drugom velikom gradu na Volgi, počeli su u avgustu da koriste sistem nazvan Face Pay, prema izvještajima ruskih medija i vlade.
Šef Centra za biometrijske tehnologije (TsBT), državne kompanije koja nadgleda projekat biometrijskih plaćanja, tvrdi da će svi sistemi metroa u Rusiji koristiti ovu tehnologiju do 2025. godine.
"Za svakog korisnika, proces će biti apsolutno besprijekoran“, rekao je je generalni direktor TsBT Vladislava Povolockog o lansiranju Face Paya u Kazanju. Putnici "mogu da se kreću između gradova naše velike zemlje koristeći ovu uslugu."
Pozivajući se na dokumente TsBT-a, poslovni dnevnik Kommersant je u januaru objavio da će Jekaterinburg i Samara također instalirati Face Pay 2024. godine, a Sankt Peterburg i Novosibirsk će uvesti sistem do kraja 2025. godine.
Ruski zvaničnici tvrde da Face Pay nudi sigurnost i udobnost bez premca jer se oslanja samo na putnikovo lice. Ali za kritičare, to je veliki problem.
U Moskvi, koja je 2021. godine pokrenula prvi ruski Face Pay sistem, CCTV ulične kamere su korištene za pritvaranje navodnih učesnika antivladinih protesta i novinara koji su pratili događaje.
Pozivajući se na takva pritvaranja i hapšenja, advokat Andrej Fedorkov, koji radi sa zabranjenom ruskom organizacijom za ljudska prava Memorijal na podršci političkim zatvorenicima, strahuje da bi se praksa mogla proširiti i na ruski biometrijski sistem plaćanja u metrou. Rizike je nazvao "značajnim".
"Ovaj sistem je već aktivan i funkcioniše. Nije tako masovno i sveobuhvatno kao u Kini, ali trend je potpuno očigledan", rekao je Fedorkov. "Stoga, da, ovaj sistem će postati još jedan moćan instrument za nadzor i kontrolu građana u današnjoj Rusiji."
Korisnici kazanjskog metroa rekli su za lokalne vijesti Vechernyaya Kazan da se na ekranu pojavljuju "komplimenti" kada Face Pay uređaj skenira njihova lica i "zabilježi (njihov) stil, ukus u odjeći, osmijeh i druge karakteristike".
Od 15. septembra, oni će dobiti povrat novca od 15 rubalja (16 centi) za svaku vožnju Face Pay-om, prema službenicima kazanjske podzemne željeznice.
Koliko je putnika u Kazanju i Nižnjem Novgorodu odlučilo da koristi Face Pay nije poznato.
Osim Rusije, prepoznavanje lica za sistem plaćanja u podzemnoj željeznici također koriste Kina, Kazahstan i Japan.
Kancelarija visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) je 2021. godine istakla za Idel.Realities na RSE-u da "zahtjevi i zaštitne mjere" moraju biti uspostavljeni za korištenje tehnologije za prepoznavanje lica.
Pozivajući se na nedostatak informacija, glasnogovornica OHCHR-a Liz Throssell odbila je komentarisati korištenje Face Pay-a u podzemnoj željeznici u Kazanju, ali je rekla da su generalno "biometrijski sistemi, kao što su sistemi plaćanja, tehnologija visokog rizika koja inherentno nosi povećane rizike za ljudska prava, uključujući prava na privatnost i slobodu izražavanja".
Čak i kada je korištenje biometrije dobrovoljno, navela je u e-mailu, "osjetljivost biometrijskih podataka zahtijeva posebno jaku pravnu i tehničku zaštitu".
"Svrha prikupljanja, pohranjivanja i korištenja biometrijskih podataka, trajanje pohrane i ko ima pristup podacima moraju biti strogo ograničeni", rekla je Throssell.
Ruski zakon iz 2022. o korištenju biometrijskih podataka za identifikaciju pojedinaca nalaže da vlada i centralna banka moraju automatski uništiti biometrijske podatke nakon 10 dana osim ako se osoba kojoj pripadaju nije požalila na "nezakonito obradu" tih podataka ili grešku u njihovom korištenju za autentifikaciju. Također zabranjuje prijenos tih podataka trećim licima.
Ipak, zakon navodi da se njegove odredbe, između ostalih oblasti, ne primjenjuju na "istražni, kontraobavještajni i obavještajni rad" ili na "nacionalnu odbranu, osiguranje državne bezbjednosti i provođenje zakona te na provođenje vanjske politike".
Online mape pokazuju da se TsBT, kompanija koju su 2022. godine osnovali div digitalnih usluga Rostelekom, Ministarstvo digitalnog razvoja, komunikacija i masovnih medija i Centralna banka, nalazi u moskovskoj zgradi u kojoj se također nalazi Rosoboroneksport, agencija koja se bavi ruskim vojnim izvozom, i Federalna služba za vojno-tehničku saradnju Ministarstva odbrane.
TsBT nadgleda Ujedinjeni biometrijski sistem, koji prikuplja biometrijske informacije za plaćanja u podzemnoj željeznici i u privatnom sektoru.
U intervjuu od 27. juna za web stranicu o konferenciji o digitalnim tehnologijama TsIPR, Povolocki je tvrdio da baza podataka drži "biometrijske uzorke" pojedinaca odvojeno od njihovih "ličnih podataka". Rekao je da baza podataka ne sadrži "imena i prezimena, individualne brojeve poreskih obveznika, adrese i druge lične podatke".
Samo se "biometrijskim vektorima" baze podataka - koordinatama koje označavaju udaljenost između ključnih karakteristika lica - može pristupiti izvana, dodao je.
Čini se da Povolocki nije javno govorio o zabrinutostima u vezi sa rizicima vezanim za građanska prava ove tehnologije.
Upotreba biometrijskog sistema nije obavezna za korisnike metroa. Putnici koji žele da plate putem prepoznavanja lica moraju da učitaju selfi na mobilnu aplikaciju za portal ruskih državnih službi, a zatim da povežu svoj nalog sa drugom aplikacijom, SBPay, koja upravlja biometrijskim plaćanjem, prema uputama iz TsBT-a.
Govoreći o ukupnim biometrijskim planovima Rusije, Povolocki je u junu izjavio da će Rusi "uvijek imati izbor da primaju usluge na stari način ili da koriste biometriju".
Taj izbor je razlog zašto stručnjak za sigurnost Pavel Luzin, koji je ranije savjetovao pokojnog ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, smatra da su strahovi o Face Payu prenaglašeni.
Takvi platni sistemi mogu kontrolisati ponašanje ljudi samo kroz strah da su pod nadzorom - bez obzira jesu li to zaista ili ne, rekao je.
"Ljudi vide kamere. Rečeno im je nešto o umjetnoj inteligenciji i, stoga, oni se već plaše da će disati na pogrešan način i samocenzurisati se", rekao je Luzin, nerezidentni viši saradnik u američkom Centru za analizu evropske politike.
Investicije u Face Pay – koje je Kommersant procijenio na ukupno 260 miliona rubalja (2,9 miliona dolara) samo za instalacije nazvao je "besmislenim prevarama" koje ne daju "nikakve praktične rezultate".
Ipak, za one Ruse koji odluče da putuju sa Face Pay-om, Fedorkov tvrdi da rizici postoje.
Ruske snage sigurnosti, kako je predvidio, "neće, ako budu imali priliku, odustati od video-nadzornog sistema za prepoznavanje lica jer im takve tehnologije omogućavaju da u masovnim protestima identifikuju čak i one učesnike koji su izbjegli pritvor."
Facebook Forum