Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski 17. oktobra je iznio detalje svog "pobjedničkog plana" -- skup mjera za koje kaže da bi preokrenuo tok rata u korist Kijeva -- ukrajinskim saveznicima u EU i NATO-u.
Radi se o mjerama za koje kaže da će preokrenuti tok rata u korist Kijeva, dok nastoji da ubijedi zapadne saveznike da pozovu Ukrajinu da se pridruži Alijansi i obezbijedi više vojne pomoći uoči teške zime na bojnom polju i u razorenim gradovima.
"Ako krenemo sada i slijedimo plan pobjede, možemo završiti ovaj rat najkasnije sljedeće godine", rekao je Zelenski liderima EU.
"Ovaj plan ne zavisi od ruske volje, samo od volje naših partnera," rekao je on prije obraćanja liderima na samitu EU.
Zelenski je takođe upozorio da njegova zemlja ima obavještajne informacije da se 10.000 vojnika iz Sjeverne Koreje sprema da se pridruže ruskim snagama koje se bore protiv njegove zemlje, nazivajući svako umiješanost Sjeverne Koreje "prvim korakom ka svjetskom ratu".
On je rekao novinarima da plan ima za cilj "ojačati Ukrajinu" i utrti put za diplomatsko rješenje za okončanje sukoba.
"Naš plan je da ojačamo Ukrajinu, da budemo jaki i spremni za diplomatiju", rekao je Zelenski novinarima kada je stigao na razgovore sa liderima EU 17. oktobra 2024.
Ukrajinski lider je djelimično predstavio mjere za koje vjeruje da bi mogle da okončaju rat "najkasnije slijedeće godine" u govoru u ukrajinskom parlamentu, Vrhovnoj radi, 16. oktobra, nakon što je predstavio plan u pet tačaka.
Plan, koji isključuje ustupanje ukrajinske teritorije, sadrži poziv Kijevu da se pridruži vojnom savezu NATO-a i raspoređivanje strateškog nenuklearnog paketa za odvraćanje u Ukrajini.
- Zelenski u ukrajinskom parlamentu predstavio 'plan pobede'
- Australija daje Ukrajini 49 tenkova Abrams
- Biden najavljuje 425 miliona dolara sigurnosne pomoći Ukrajini
Do sada, dok je izjavljivao da će Ukrajina na kraju postati članica, NATO nije dao jasan rok, a ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da je namjera Kijeva da se pridruži Alijansi jedan od razloga za invaziju Rusije.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, koji je krenuo na svoj prvi sastanak s ministrima odbrane otkako je postao novi šef Alijanse, rekao je novinarima 17. oktobra da je ta organizacija uz Ukrajinu "na duge staze" i da želi da Kijev bude u jakoj poziciji prije nego što otvori pregovore sa Moskvom.
"U tome smo, ako je potrebno, na duge staze. Očigledno, želimo da budemo na mestu gde Ukrajina, sa pozicije snage, može da započne pregovore sa Rusijom, ali dok taj trenutak ne dođe, može da računa na stalna podrška", rekao je Rutte.
"Plan ima mnogo aspekata i mnoga politička i vojna pitanja koja zaista treba da riješimo sa Ukrajincima da bismo razumjeli šta stoji iza njega, da vidimo šta možemo, a šta ne možemo. U bliskom smo kontaktu sa saveznicima, sa Ukrajinom, da vidimo kako možemo da preduzmemo slijedeće korake", rekao je Rutte o planu Zelenskog.
Predsjednik Vijeća EU Charles Michel rekao je novinarima prije nego što je krenuo na samit da 27-člani blok treba da ubrza svoju podršku Ukrajini, i vojnu i finansijsku.
Jedan od glavnih zahtjeva Zelenskog je da zapadni partneri ukinu ograničenje da ukrajinska vojska koristi dalekometno oružje na cijeloj teritoriji Ukrajine koju je okupirala Rusija, kao i na ruskoj teritoriji i na neprijateljskoj vojnoj infrastrukturi".
Zelenski je 17. oktobra rekao da je ponovo razgovarao o planu tokom telefonskog razgovora sa američkim predsjednikom Džoom Bajdenom (Joe Biden) prethodne večeri.
"Zahvalan sam predsjedniku Bajdenu, objema strankama u Kongresu i američkom narodu na danas objavljenom paketu odbrane vrijednom 425 miliona dolara, koji uključuje nove sisteme protivvazdušne odbrane i oružja dugog dometa", napisao je Zelenski na mreži X.
Međutim, uoči sastanka NATO-a sa Zelenskim, američka ambasadorka u NATO Džulijen Smit (Julianne Smith) je novinarima 16. jula rekla da je stav SAD o ograničenjima upotrebe dalekometnog oružja dublje unutar Rusije ostao nepromijenjen.
Rusija dronovima gađala Kijev i Mikolajiv
Dok se Zelenski pripremao da svoj predloženi plan predstavi u Briselu prvo na samitu lidera Evropske unije, a zatim i na sastanku ministara odbrane NATO-a, Ukrajina je bila podvrgnuta novom talasu udara dronova koji su ciljali Kijev i ključnu energetsku infrastrukturu na jugu.
Rusija je rano u četvrtak napala Ukrajinu sa 56 dronova i jednom krstarećom raketom, izvijestile su ukrajinske ratne snage.
Šef vojne administracije Kijeva Serhij Popko rekao je da je glavni grad napadnut ruskim dronovima, dok je guverner Mikolajiva Vitalij Kim izvijestio da su ruski udari bili usmjereni na energetsku infrastrukturu na jugu Ukrajine.
Ukrajinski sistemi protivvazdušne odbrane oborili su 22 ruske bespilotne letjelice iznad Sumske, Kijevske, Poltavske, Černihivske, Žitomirske, Mikolajivske, Čerkaške, Odeške i Ternopiljske oblasti, dok je 27 dronova oboreno elektronskim ometanjem, saopštile su vazduhoplovne snage.
Rusko ministarstvo odbrane je, u međuvremenu, navelo da su njegovi sistemi protivvazdušne odbrane rano u četvrtak oborili 13 ukrajinskih dronova iznad tri ruske oblasti.
