Rusija i Ukrajina su 4. jula razmijenile suprotstavljene tvrdnje s ratišta, pri čemu je Moskva insistirala na tome da je zauzela ključni istočni grad Kostjantinivku, dok je Kijev odbacio tu tvrdnju kao "još jednu rusku laž", u trenutku kada su dvije strane tokom noći razmijenile i udare dugog dometa.
Najmanje četiri osobe poginule su, a desetine su povrijeđene u ruskom napadu vođenim bombama na sjeveroistočni ukrajinski grad Sumi. Jedan od projektila pogodio je područje u blizini stambene zgrade.
"Ovo je jedno od centralnih područja grada Sumija. To je mjesto gdje ljudi dolaze u večernje šetnje", javila je dopisnica Ukrajinskog servisa RSE Aljona Jacina s terena.
Slike prikazuju rupe na petospratnici, dok je načelnik gradske vojne uprave Sumija Sergij Krivošejenko najavio da bi neki stanovnici mogli biti privremeno preseljeni u lokalne domove.
Kazao je da je među poginulima u napadu i jedno dijete, dodajući da je još šestoro djece, od kojih dvoje u teškom stanju, među 27 povrijeđenih osoba.
Sirena za vazdušnu opasnost i dalje se mogla čuti u Sumiju ujutro 4. jula, dok su lokalni kanali za praćenje izvijestili da su ruske snage lansirale dronove Shahed prema gradu dok hitne službe još raščišćavaju ruševine.
Granatiranje Sumija uslijedilo je dva dana nakon razornog ruskog napada na Kijev u kojem je poginulo 30 ljudi, a povrijeđeno još gotovo 100, što je označilo najveći napad na ukrajinsku prestonicu ove godine, koji su lokalni stanovnici opisali kao "noćnu moru".
Napadi dronovima i projektilima na grad uništili su i oštetili kuće, a ulice ostavili zatrpane razbijenim staklom, ugljenisanim drvećem i izgorjelim automobilima.
Nakon najnovijih napada širom Ukrajine, predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je 4. jula na povećani pritisak na Moskvu "kako bi se ovaj teror priveo kraju".
"Oni koje će Rusija poslušati su, bez sumnje, Sjedinjene Američke Države, ostale zemlje G7 i G20, te Evropa", napisao je Zelenski na platformi X. On bi sljedeće sedmice trebao prisustvovati samitu NATO-a u Ankari.
U međuvremenu, Kijev je odbacio ruske tvrdnje da je Moskva zauzela strateški važan istočni grad Kostjantinivku, gdje su se borbe intenzivirale posljednjih sedmica.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su njegove snage "oslobodile" grad, dok je portparol Kremlja Dmitrij Peskov kasnije rekao novinarima da je grad potpuno zauzet, ne ponudivši nikakve dokaze.
U odvojenom nedatiranom video-snimku koji je objavio Kremlj, predsjednik Vladimir Putin zahvalio se ruskim trupama i opisao zauzimanje Kostjantinivke kao događaj od "velikog strateškog značaja".
Zelenski je odbacio ove tvrdnje kao "još jednu rusku laž".
"Da je Kostjantinivka pod ruskom kontrolom, onda Putin vjerovatno ne bi imao problema da se sastane sa mnom tamo kako bismo pronašli diplomatski način da konačno okončamo ovaj rat", napisao je Zelenski na društvenim mrežama.
Nakon napada na Kijev, ruska vojska je saopštila da je napad bio odgovor na "terorističke napade" na rusku "civilnu infrastrukturu", pošto je uslijedio nakon višesedmičnih ukrajinskih napada dronovima čija su meta bile ruske rafinerije nafte.
Nakon napada na Kijev, ruska vojska je saopštila da je to bio odgovor na "terorističke napade" na rusku "civilnu infrastrukturu", pošto je uslijedio nakon višesedmičnih ukrajinskih napada dronovima na ruske rafinerije nafte.
Ova kampanja uzrokovala je nestašice goriva širom Rusije i podstakla nezadovoljstvo među Rusima koji su ranije uglavnom bili neosjetljivi na opšti rat ove zemlje protiv Ukrajine, koji se sada nalazi u svojoj petoj godini.
Zelenski je obećao da će Ukrajina odgovoriti na najnovije udare.
Rano 4. jula, guverner drugog po veličini ruskog grada, Sankt Peterburga, Aleksandar Beglov, izvijestio je na Telegramu da je ovo područje bilo meta velikog napada ukrajinskih dronova.
Iako Beglov u svojoj objavi nije precizirao šta je tačno bilo meta u gradu, koji se nalazi oko 800 kilometara sjeverno od ukrajinske granice, ruski i ukrajinski Telegram kanali prikazali su stubove dima kako se pronalaze iznad lokalnog naftnog terminala.
Ukrajinska vojska je kasnije potvrdila udare, navodeći da su pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, "jedan od najvećih terminala za pretovar naftnih derivata u baltičkom regionu", kao i rusku pomorsku bazu na ostrvu Kronštat u Lenjingradskoj oblasti.
Ministarstvo odbrane Rusije izvijestilo je da je vojska te zemlje tokom noći oborila stotine dronova.
Diplomatski napori predvođeni administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa zastali su posljednjih mjeseci, jer se Washington fokusirao na rat s Iranom i previranja na Bliskom istoku.
Kijev i Moskva i dalje su daleko od pregovaračkih uslova, pri čemu Kremlj ostaje pri svom čvrstom stavu i ne nudi kompromis u pogledu svog zahtjeva za potpunu kontrolu nad ključnim ukrajinskim regionom Donbas na istoku zemlje.