Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u subotu da se još 307 Ukrajinaca vratilo kući, kao dio velike razmjene zarobljenika s Rusijom.
"Samo u ova dva dana, ukupno je vraćeno već 697 ljudi", rekao je Zelenski na Telegramu, osvrćući se na sporazum 1.000 za 1.000 postignut u Turskoj.
"Među onima koji su se danas vratili su vojnici naše vojske, Državne granične službe i Nacionalne garde Ukrajine", istakao je.
Međutim, dok porodice dočekuju svoje voljene, Ukrajina se oporavlja od posljedica velikog ruskog vazdušnog napada na Kijev – jednog od najtežih u posljednjim sedmicama – te smrtonosnih raketnih udara na lučki grad Odesu.
Video koji je objavio Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) prikazuje spasilačke ekipe koje uz pomoć baterijskih lampi pretražuju zgrade prekrivene dimom i ruševinama u ranim jutarnjim satima 24. maja.
"Gađan je iznad nas, krov i balkon. Balkon je potpuno nestao", ispričao je za RSE jedan sredovječni muškarac po imenu Serhij.
"Vidio sam eksploziju [upravo ovdje]", kazao je Vadim, koji je preživio ovaj napad.
"Zavjese su mi bile djelimično navučene", dodao je, rekavši da ga je to spasilo od smrskanog stakla na prozorima.
Zvaničnici su naveli da je 15 osoba povrijeđeno u jednom od najvećih ruskih napada na ukrajinsku prijestolnicu u posljednjim sedmicama.
Među povrijeđenima su, kako je saopšteno, 43-godišnja žena koja je hospitalizovana, 54-godišnji muškarac koji je operisan, te nekoliko drugih osoba.
Na drugom mjestu, ruske rakete su ranije 23. maja u crnomorskoj luci Odesa usmrtile najmanje tri osobe i ranile još nekoliko, izvijestile su vlasti.
Napad na Kijev dogodio se nekoliko sati nakon što su obje strane razmijenile stotine zarobljenika.
Zelenski je rekao nakon novih ruskih vazdušnih napada na prijestolnicu da "svakim takvim napadom svijet sve više vjeruje da razlog zbog kojeg se rat odugovlači leži u Moskvi".
"Ukrajina je više puta ponudila prekide vatre - i potpune i one ograničene na vazdušni prostor", rekao je. "Sve je to ignorisano. Jasno je da se na Rusiju mora izvršiti mnogo veći pritisak kako bi se postigli rezultati i pokrenula prava diplomatija."
Naglasio je da Ukrajina "čeka sankcije od SAD-a, Evrope i svih naših partnera".
"Samo dodatne sankcije protiv ključnih sektora ruske ekonomije mogu prisiliti Moskvu na prekid vatre", dodao je Zelenski.
Ukrajinske vazdušne snage su navele da je u napadu tokom noći 24. maja korišteno 14 balističkih raketa Iskander-M/KN-23, kao i oko 250 dronova tipa Shahed i različite vrste mamaca za dronove, pri čemu je glavni cilj bio glavni grad zemlje.
Vazdušne snage ističu da je njihova odbrana oborila šest balističkih projektila usmjerenih ka Kijevu i da su uništena 245 neprijateljska drona.
Ruska vojska navodi da je Ukrajina ciljala Rusiju sa 788 dronova i projektila od 20. maja i da su oborili 776 njih.
Rusija je odbila pozive Ukrajine, Sjedinjenih Država i evropskih zemalja za 30-dnevni prekid vatre, a nakon pregovora u Istanbulu nije zakazan nijedan novi sastanak.
Donald Trump je 19. maja razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nakon čega je na platformi Truth Social izjavio da će Rusija i Ukrajina "odmah započeti pregovore" o prekidu vatre i okončanju rata. Kao moguću lokaciju za daljnje razgovore predložio je Vatikan.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov odbacio je tu ideju 23. maja i naglasio da još nije određen datum za novi sastanak.
"Mnogi maštaju o tome kada i gdje bi se to moglo desiti. Trenutno nemamo nikakve planove", rekao je Lavrov u Moskvi, dodajući da bi bilo "pomalo neukusno" da Rusija i Ukrajina, koje su pretežno pravoslavne zemlje, "koriste katoličku platformu" za pregovore.
"Mislim da ni za samom Vatikanu ne bi bilo baš ugodno da u ovim okolnostima ugosti delegacije iz dvije pravoslavne zemlje", dodao je Lavrov.
Lavrov je takođe rekao da će Rusija Ukrajini predstaviti nacrt dokumenta sa svojim uslovima za mogući dugoročni mirovni sporazum čim se završi razmjena zarobljenika.
Ukrajina i evropske vlade optužuju Rusiju da uslovljava prekid vatre neprihvatljivim zahtjevima i da ne pregovara u dobrom maniru. Mnogi analitičari smatraju da Putin još nije odustao od cilja da pokori Ukrajinu.
Jedna od ključnih tačaka sporenja jeste zahtjev Kremlja da se ukrajinske snage povuku iz četiri kopnene oblasti koje su djelimično pod ruskom okupacijom, a koje Moskva bez osnova tvrdi da pripadaju Rusiji. Zelenski je naglasio da se Ukrajina neće povući sa vlastite teritorije.
