Da li Rusija vodi hibridni rat protiv Zapada i njegovih saveznika i da li je Balkan jedno od područja koje Kremlj u kontinuitetu pokušava da destabilizuje?
Koliko su Crna Gora i zemlje regiona ranjive na tu vrstu napada i kako da se izbore sa tim?
Stručnjaci upozoravaju da živimo u svijetu i vremenu u kojem ključni principi demokratije - sloboda medija, govora, informisanja ne tako rijetko postaju sredstvo u borbi protiv tih istih principa. Ističu da upravo otvorenost demokratskih sistema omogućava neprijateljima demokratije da koristeći medije, društvene mreže i druga oružja hibridnog ratovanja ostvare svoje geopolitičke ciljeve.
Kao primjer, predsjednik Atlantskog saveza u Crnoj Gori Savo Kentera navodi Rusiju i njene pokušaje destabilizacije zemalja regiona:
„Zapadni Balkan se nesumnjivo nalazi u sferi interesa Ruske Federacije i ta je zemlja svojim aktivnostima i kampanjama dezinformisanja nastojala i još uvijek nastoji da destabilizuje ovaj region na način što će podrivati njihove demokratske napore, naravno ne svih već samo onih koje se zalažu za jačanje demokratije. Postavlja se realno pitanje da li je moguće i kako se uopšte odbraniti od ovakvih napada“, pita se Kentera.
Kentera ne očekuje da će zvanični Kremlj usporiti propagandni rat protiv svih koji baštine principe zapadne demokratije:
„Ono što sa sigurnošću možemo očekivati jeste da će Rusija dok god je Putin na vlasti nastaviti da se pozicionira kao geopolitički protivnik Zapada. Zatvaranje očiju pred ovim činjenicama može samo nanijeti trajnu štetu zapadnom svijetu i čitavom sistemu vrijednosti za koje se zalažemo kao demokratsko društvo“, upozorava Kentera.
Eksperti za bezbjednosnu politiku godinama govore kako se svijet nalazi u ratu u kojem su lažne vijesti, dezinformacije i razni drugi oblici manipulacije zamijenili tešku artiljeriju i puščana zrna.
- Baraković: Mediji su pristali na senzacionalizam i tabloidizaciju
- Fakescape: Češka igrica o borbi protiv 'lažnih vijesti'
Na globalnoj pozornici, ključni igrači pokušavaju na različite načine da ostvare svoje geopolitičke ciljeve, a Rusija nije jedina koja koristi hibridni rat kao sredstvo da dođe do tog cilja, naglašava direktor Instituta za državnu upravu (Institut for Statecraft) iz Londona, Chris Donelly koji je učestvovao na konferenciji „Istina u doba dezinformisanja“, koja je održana u Podgorici.
U tome, kako kaže Donelly koriste sva raspoloživa sredstva što svijet dovodi do nove paradigme ratovanja:
„Ta nova paradigma znači da je sve oružje. Informacija je oružje, sajber prostor, ekonomija, novac, organizovani kriminal je oružje. Vi se jednostavno ne možete isključiti iz tog ratovanja, možete samo da se borite i to je najveći izazov za naše liberalne demokratije u 21.vijeku. Ovo će biti konflikt u kojem će naša djeca i unuci morati da učestvuju. To je izazov koji dolazi iz neliberalnih nedemokratskih sistema i tu govorimo o Rusiji kao jednom primjeru, ali i Kini, takođe i o Islamskoj državi (IDIL)“, ističe Donelly.
SAD će u borbi protiv dezinformacija, čiji je cilj izazivanje nestabilnosti uvijek stajati uz Crnu Goru i prijatelje u regionu, poručuje američka ambasadorka u Podgorici Judy Rising Reinke:
„Posljednjih godina Rusija je bila veoma agresivna u korišćenju sajber prostora i širenju dezinformacija kako bi podstakla nestabilnost i u mojoj zemlji. Zbog toga smo u Evropi napravili posebne radionice za borbu protiv sajber kriminala kako bi u tom pogledu jačali kapacitete zemalja koje su na udaru. Te radionice su realizovane i u Podgorici i SAD će nastaviti da sarađuju sa Ministarstvom odbrane Crne Gore kako bismo ovu vrstu odbrambenog mehanizma doveli i ovdje.“
Kada se govori o ruskom uticaju u regionu, u međunarodnim krugovima se do 2016. godine najčešće pominjao ruski novac koji je kroz višemilionske investicije stizao u Crnu Goru i druge države na Balkanu, kao i bliski politički odnosi zvanične Moskve i vlasti u Srbiji.
No, 2016. godine su u Crnoj Gori održani parlamentarni izbori, a u dijelu međunarodne javnosti su se ruske obavještajne strukture nezvanično dovodile u vezu sa pokušajem državnog udara i nasilnog rušenja crnogorske vlasti.
Da li je zvanična Rusija umiješana u taj slučaj pitanje je koje bi trebalo da bude rasvijetljeno u aktuelnom sudskom postupku u Višem sudu u Podgorici koji se vodi protiv 14 optuženih crnogorskih, srpskih i ruskih državljana.
Zvanična Moskva negira umiješanost u pokušaj puča, dok crnogorsko Specijalno tužilaštvo tvrdi da nije ni povezivalo zvanične ruske institucije sa događajima tokom izbornog dana u Crnoj Gori prije dvije godine.
Facebook Forum