U prostoriji daleko iza borbenih linija u centralnoj Ukrajini, Kubanac u ruskoj vojnoj uniformi smije se i prstima udara ritam po stolu. Ali njegovo raspoloženje ubrzo postaje tmurno.

Frank Dario Jarrosay Manfuga, 36-godišnjak, pridružio se ruskoj vojsci u januaru 2024.

Do marta ga je zarobila ukrajinska vojska, a sada se nada izlazu iz očajničke situacije, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

"Nikada nisam namjeravao ubiti nekoga. Nikada nisam želio učestvovati u ratu. Imam porodicu", kaže Manfuga, tvrdeći da je prevaren da se ukrca na avion za Rusiju pod obećanjem posla u građevinarstvu.

"Možda bi neka organizacija mogla da me spasi", dodao je, naglašavajući da ne želi da se vrati ni u Rusiju ni na Kubu.

Manfugina tvrdnja da je prevaren nije mogla biti provjerena.

Bivši profesor geografije, koji je kasnije postao profesionalni muzičar kako bi povećao prihode, sada je zarobljeni plaćenik.

Njegov intervju za Schemes, istraživačku jedinicu Ukrajinskog servisa RSE, organizovan je putem kontakata u ukrajinskoj vojsci koja želi pokazati koliko Rusija širom svijeta pronalazi strane borce kako bi ojačala invaziju i nadoknadila nepopularnu prisilnu mobilizaciju u domovini.

U Manfuginom slučaju, ta udaljenost je više od 9.500 kilometara od Moskve.

I on nije jedini.

"Na osnovu pasoša koje su dobili ukrajinski hakeri, informacija s Kube, brojnih videozapisa koje smo vidjeli i izvještaja o nekim Kubancima poginulim u borbama, možemo procijeniti da oko 5.000 kubanskih vojnika ratuje za Rusiju", rekao je za Schemes Orlando Gutierrez-Boronat, suosnivač Kubanske demokratske direkcije, američke nevladine organizacije koja zagovara demokratske promjene u komunističkoj Kubi. "Ova mreža ne bi mogla funkcionisati bez odobrenja kubanskog režima."

Ako je ta brojka tačna, to bi bilo manje od polovine broja vojnika iz Sjeverne Koreje koji navodno učestvuju u ratu uz otvorenu podršku svoje vlade – posebno u naporima da se suzbije ukrajinska ofanziva u ruskoj oblasti Kursk.

Ali za razliku od Sjevernokorejaca, kubanski borci u Rusiji ostavili su značajan trag na društvenim mrežama, pri čemu su mnogi otvoreno prigrlili militarizam i ideologiju Kremlja, pokazala je istraga Schemesa.

Ti postovi pomogli su Schemesu da identifikuje stotine plaćenika, pronađe ranije nepoznate centre za obuku uz pomoć satelitskih snimaka i otkrije lokacije i prirodu vojnih aktivnosti Kubanaca u Rusiji i na teritorijama pod ruskom okupacijom u Ukrajini.

Oni također postavljaju pitanje koliko se zaista kubanska proruska vlada trudi da "neutralizira i razbije mrežu trgovine ljudima", kao što je tvrdilo njeno Ministarstvo vanjskih poslova u septembru 2023., kada su se počeli pojavljivati dokazi o Kubancima u ratu.

Mrtvi u borbi za Bahmut

Važni pokazatelji razmjera kubanskog učešća u ratu pojavili su se samo nekoliko dana nakon saopštenja kubanskog Ministarstva vanjskih poslova, kada je hakerski upad u dokumente otkrio skoro 200 Kubanaca koji služe u ruskoj vojsci, prvobitno raspoređenih u oblast Tula, južno od Moskve.

Ova baza podataka prvo je otkrivena zahvaljujući istraživačkoj grupi InformNapalm, fokusiranoj na Ukrajinu, dok su dokumenti koji dokazuju službu Kubanaca potekli iz e-mail naloga ruskog majora kojeg je hakovala ukrajinska hakerska grupa Cyber Resistance.

Od tada su novinari RSE pronašli nove dokaze o stotinama drugih kubanskih plaćenika na ruskoj društvenoj mreži VKontakte.

U mnogim slučajevima, njihovi nalozi kreirani su 2024. godine – što se čini kao godina njihovog dolaska u Rusiju na obuku.

Istraga Schemesa povezala je mnoge kubanske plaćenike koji su bili prisutni na internetu s 106. Vazdušno-desantnom divizijom.

Na primjer, na fotografiji koju je u julu 2023. objavio muškarac po imenu Alieskij Anače nalazi se geooznaka Promišljeni Projezd, područje grada Tule poznato po smještaju 106. Vazdušno-desantne divizije i njenog 51. padobranskog puka.

Novinari su naknadno uspjeli geolocirati vojnu zgradu plavih zidova, gdje je snimljena ta fotografija.

Satelitski snimci regije sugerišu da u okolini nema drugih vojnih jedinica.

Jedinice 106. Vazdušno-desantne divizije učestvovale su u bici za Bahmut. Mjesecima dug sukob, poznat po brutalnosti kao "mlin za meso", okončan je ruskom okupacijom grada u maju 2023. godine i predstavljao je jedno od najkrvavijih poglavlja rata do sada.

A najmanje jedan Kubanac, 41-godišnji borac s pozivnim znakom Čiki, poginuo je u toj bici prije nego što je sahranjen u Moskvi, prema objavi na VKontakteu koju su pronašli novinari RSE.

Još jedan Kubanac s istim pozivnim znakom postao je manja medijska zvijezda u Rusiji nakon pojavljivanja na vojnom TV kanalu Zvezda.

U segmentu Zvezdinog programa 2. augusta 2024., borac, čije je pravo ime Rafael, snimljen je kako ispisuje "Hasta la vista, baby" ("Doviđenja, mala" na španskom) na vojne projektile, te je rekao novinarima da se "zaljubio u heljdu", rusku prehrambenu osnovu, tokom služenja u vojsci.

Rafaelov profil na VKontakteu sadrži fotografije na kojima nosi oznake povezane s ruskom Wagner grupom.

Od augusta nadalje, Rafael je objavio nekoliko fotografija s borbenih položaja u ukrajinskoj Hersonskoj oblasti. No, mnoge njegove ranije objave na društvenim mrežama prikazuju ga s drugim Kubancima tokom vojnih obuka i izlazaka u barove u Tuli.

Fotografije iz barova i borci koji su se na njima pojavili pomogli su novinarima RSE da geolociraju drugu vojnu bazu koju koriste Kubanci iz 106. divizije.

Ovaj ranije nepoznati objekat u Tulskoj oblasti je poligon za obuku padobranaca, koji je na VKontakteu neformalno označen kao Krim.

Utrka za rubljama, pomoć Rusiji

Iscrpljujuće siromaštvo na Kubi pomaže objasniti privlačnost ruske vojne službe za Kubance. Tradicionalno prijateljski odnosi s Moskvom, koji datiraju još iz sovjetskih vremena, znače da građani ove ostrvske zemlje mogu ući u Rusiju kao turisti bez vize.

Tipična mjesečna plata za strance koji se prijave u rusku vojsku na jednogodišnji ugovor iznosi ekvivalent od 2.000 dolara.

To je, izgleda, bilo dovoljno da Odin Rivas, koji se pojavio u jednoj od Rafaelovih objava iz Tule, zamijeni vođenje malog biznisa na Kubi za aktivnu vojnu službu.

Rivas često objavljuje s vojnih položaja, promovišući ruske i sovjetske propagandne simbole.

Još 2022. godine, kubanska štampa slavila ga je kao heroja nakon što se kao dobrovoljac vatrogasac pridružio gašenju ogromnog požara u naftnom terminalu Matanzas.

Matanzas je u srcu pokroviteljskih veza Moskve s Kubom, budući da prima velike isporuke nafte iz ruskih tankera.

Koristeći servis za praćenje brodova Marine Traffic i satelitske snimke Planet Labsa, novinari RSE pronašli su dokaze da su ruski naftni tankeri pristajali u kubanskim lukama u periodu od 2022. do 2024. godine.

Prema podacima koje su Schemes dobili od KSE Instituta i kompanije Kpler, 2024. godine tankeri su transportovali više od 1,8 miliona barela ruskih naftnih derivata na Kubu. Od početka 2025. već je prevezeno preko 700.000 barela na Karibe.

Jedna od tih isporuka stigla je u ključnom trenutku, dok je Kuba u martu 2024. svjedočila najvećim protestima u posljednjih nekoliko godina zbog nestašica energije i hrane.

Havana nikada formalno nije podržala rusku invaziju.

Međutim, 1. marta, na dan kada su ruske snage gađale civilnu infrastrukturu i ubile stotine civila širom Ukrajine, kubanski stalni predstavnik pri Ujedinjenim nacijama, Pedro Luis Pedroso Cuesta, kritikovao je Zapad zbog "pretpostavke da će Rusija ostati bespomoćna pred direktnim prijetnjama svojoj nacionalnoj sigurnosti".

U maju 2024. ruski državni mediji izvijestili su da je kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel poželio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu uspjeh u "specijalnoj vojnoj operaciji", kako Kremlj naziva rat, tokom razgovora u Moskvi koji su se poklopili s ruskom vojnom paradom 9. maja povodom Dana pobjede nad nacističkom Njemačkom.

U izjavi za Schemes, ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova navelo je da je Kuba "jasno izabrala stranu Rusije u ovom ratu velikih razmjera zbog svog antiameričkog stava".

Pored opsežnog istraživanja izvora otvorenog koda, novinari Schemesa došli su i do kopija ruskih vojnih dokumenata koje su dobili od ukrajinskih vojnih izvora, a koji se odnose na druge Kubance koji služe u ruskim vojnim jedinicama.

Jedan od dokumenata je i upitnik koji pripada Juliu Pelaezu, 38-godišnjem muškarcu koji je prošlog septembra na VKontakteu apelovao za pomoć u nabavci avionske karte do Moskve kako bi se prijavio u "bilo koji regrutni centar".

U upitniku, Pelaez, koji je naveo da nikada ranije nije bio u inostranstvu, oslonio se na propagandni narativ Kremlja o Ukrajini kada je obrazložio svoju motivaciju za pridruživanje ratu.

"Smatram da je to dužnost svake slobodne osobe koja mrzi naciste", napisao je Pelaez.

Do kraja oktobra, prema njegovom profilu na društvenim mrežama, Pelaez je već bio u Rusiji, gdje je objavio fotografiju svoje vojne opreme – na kojoj se vidi proratni simbol "Z", oznaka sa kubanskom zastavom i dokument koji nalikuje ruskom pasošu.