Dostupni linkovi

Kako je Rusija priznala aneksiju Krima


Uprkos jasnim indicijama da je Moskva poslala ove, poznate kao "male zelene ljude", Rusija je krenula u kampanju poricanja i zataškavanja o njihovom porijeklu i ulozi u pomaganju cementiranja Moskve u aneksiji Krima.
Uprkos jasnim indicijama da je Moskva poslala ove, poznate kao "male zelene ljude", Rusija je krenula u kampanju poricanja i zataškavanja o njihovom porijeklu i ulozi u pomaganju cementiranja Moskve u aneksiji Krima.

Piše: Carl Schreck (Priredila: Maša Durkalić)

Ranog jutra 27. februara 2014. godine, teško naoružani muškarci u zelenim uniformama, bez prepoznatljivih oznaka, upali su u regionalni parlament u Simferopolju, glavnom gradu ukrajinskog poluotoka Krim, i na vrh zgrade podigli rusku zastavu.

Zgrada je zauzeta dan nakon što su se ispred nje proruski i antiruski demonstranti sukobili oko protjerivanja ukrajinskog predsjednika, i prijatelja Kremlja, Viktora Janukoviča, koji je iz Kijeva pobjegao nekoliko dana ranije. A to je bio samo početak.

Maskirani komandosi u sličnim uniformama su se rasuli po poluotoku u naredne dvije sedmice, te opkolili ukrajinske vojne baze i zauzeli ostale strateške jedinice. Mnogima na terenu postalo je jasno da su u pitanju ruski vojnici. Jedan od njih je to izjavio i ispred kamere.

Ali uprkos jasnim pokazateljima da su ove sile – ili "mali zeleni ljudi", nadimak pod kojim su postali poznati – poslane iz Rusije, ova je zemlja je započela kampanju poricanja i skrivanja svoje uloge u anektiranju Krima u martu 2014. godine.

Rusija ih je opisala kao "jedinice za samoodbranu" koje je kreiralo lokalno stanovništvo, zabrinuto zbog navodnih prijetnji ruskoj populaciji na Krimu od strane ukrajinskih ultranacionalista.

Ova se priča promijenila tek kasnije.

Krim: Godinu dana nakon aneksije
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:20 0:00

Ovdje se nema šta vidjeti

Dan nakon zauzimanja krimskog parlamenta i sjedišta regionalne vlade, maskirani ruski vojnici zauzeli su aerodrome u Simferopolju. Čini se da je jedna od žena u gomili bila sigurna u svoju nacionalnost, jer je vikala “Rusija, Rusija!” dok je grupa komandosa ukrcavala oružje i opremu u vojni kamion.

Ali istog dana, ruski ambasador u Evropskoj uniji je za Euronews izjavio da trupe na aerodromu nisu ruske. "Nema nikakvih trupa, barem ne ruskih trupa", rekao je Vladimir Chizhov.

Nekoliko dana kasnije, dok je davao prve komentare na događaje s Krima, ruski predsjednik Vladimir Putin je otvoreno upitan da li su ruske trupe blokirale ukrajinske vojnike u njihovim bazama na poluotoku.

Uprkos jasnim dokazima o ulozi ruskih vojnika u ovim blokadama tokom proteklih dana, Putin je odgovorio: "To su bile lokalne jedinice za samoodbranu".

Reporter Bloomberga koji je postavio ovo pitanje primijetio je da su naoružani muškarci nosili "uniforme koje su veoma ličile na uniforme ruske vojske".

Putin je odgovorio: "Pogledajte postsovjetske zemlje. Ima puno sličnih uniformi. Možete otići u prodavnicu i kupiti bilo kakvu uniformu".

Istog dana, ukrajinski su novinari objavili video na YouTubeu u kojem jedan od komandosa na Krimu za sebe i za svoje kolege kaže: "Mi smo Rusi".

Upitan za videe u kojima naoružani muškarci na Krimu govore da su Rusi, Putinov ministar odbrane, Sergej Šojgu, je rekao: "To su potpune gluposti", izvijestila je u to vrijeme ruska državna novinska agencija RIA Novosti. Upitan da li su muškarci u neobilježenim uniformama na Krimu bili Rusi, Šojgu je dodao: "Apsolutno ne, da li se šalite?", izvijestila je tada ruska državna novinska agencija TASS.

U međuvremenu je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na pres-konferenciji u Madridu, pored španskog ministra vanjskih poslova, izjavio da "proruske snage" na Krimu ne primaju naredbe iz Moskve i da vojska u ruskoj pomorskoj bazi u krimskoj luci Sevastopolj ostaje tu gdje jeste.

"U vezi sa vojnicima ruske crnomorske flote, oni ostaju na mjestima gdje su stalno postavljeni. Da, bilo je posebnih mjera povećane opreznosti kako bi se obezbijedila sigurnost crnomorske flote", rekao je Lavrov.

Priznavanje… na neki način

Nakon sedmica poricanja, Rusija je postepeno promijenila priču nakon secesionističkog referenduma koji je na Krimu održan 16. marta 2014. godine. Referendum je popločao put za formalno anektiranje poluotoka od strane Rusije dva dana kasnije. Referendum je odbačen kao nezakonit od strane 100 članova Generalne skupštine UN-a.

U razgovoru sa BBC-jem na dan kada je potpisan ugovor o anektiranju, Putinov glasnogovornik je i dalje insistirao da su "vojnici iz odreda samoodbrane Krima" sprečavali “neke” ukrajinske vojnike da napuste svoja mjesta. Činilo se da priznaje da su barem neki ruski vojnici kontrolirali teritorij na Krimu, uključujući granice između poluotoka i ostatka Ukrajine.

"Nisu u pitanju bile sve ruske snage. Postoje ruske snage koje čuvaju nivo sigurnosti ruske pomorske baze. A od sada pa nadalje, ne znam, jer od sada, od danas, počevši od danas, Krim je dio Ruske Federacije. I sada je situacija tu drugačija", rekao je Peskov.

Obraćajući se višim zvaničnicima za bezbjednost u Kremlju deset dana kasnije, Putin je pohvalio i crnomorsku flotu, kao i "ostale jedinice stacionirane na Krimu" što su izbjegle krvoproliće i pomogle da se "referendum održi na miran i slobodan način".

Sljedećeg mjeseca, Putin je prvi put javno rekao da su ruske trupe bile aktivne na poluotoku prije referenduma – iako je sugerirao da su bile tu samo kao podrška lokalnom stanovništvu.

Na pitanje zašto su komandosi koji su u martu 2014. godine na Krimu nosili uniforme slične onima ruske vojske, Putin je rekao da se takva odjeća može kupiti bilo gdje u bivšem Sovjetskom Savezu.
Na pitanje zašto su komandosi koji su u martu 2014. godine na Krimu nosili uniforme slične onima ruske vojske, Putin je rekao da se takva odjeća može kupiti bilo gdje u bivšem Sovjetskom Savezu.

Upitan specifično o identitetu "malih zelenih ljudi", Putin je tokom svoje godišnje sesije sa pitanjima i odgovorima, koja se emitira na televiziji, odgovorio da su "naravno, naši oficiri stajali iza onih koji su sami sebe branili na Krimu".

"Nije postojao drugi način da se referendum održi otvoreno, fer, sa dostojanstvom, i da im se pomogne da izraze svoje mišljenje", dodao je Putin tokom prenosa uživo od 17. aprila 2014. godine.

OK, bili smo to mi

Skoro godinu dana nakon anektiranja, Rusija je konačno odustala od svih pretvaranja da njena vojska nije bila uključena u zauzimanje Krima. U dokumentarnom filmu koji je u martu 2015. godine emitiran na državnoj televiziji, Putin je izjavio da je obavijestio najviše bezbjednosne zvaničnike o svojoj namjeri da Krim zauzme nedugo nakon što Janukovič napusti svoju poziciju.

"Rekao sam da se situacija u Ukrajini razvijala na način da smo bili prisiljeni da započnemo vraćanje Krima Rusiji", rekao je Putin u dokumentarcu.

Dodao je da je naredio svojim vojnim i bezbjednosnim agencijama da spase Janukoviča, koji se manje od sedam dana nakon što je pobjegao iz Kijeva 22. februara 2014. godine pojavio u južnoj Rusiji.

U filmu pod nazivom Krim: Put kući je jasno da su "mali zeleni ljudi" koji su zauzimali zgrade vlade, aerodrome i druge institucije na Krimu bili ruski vojnici.

Aerodrom u Simferopolju – za koji je Putinov ambasador pri EU, Vladimir Čizov, rekao da na njemu nije bilo ruskih trupa – preuzeli su marinci iz ruske crnomorske flote u Sevastopolju, tvrdi se u filmu.

Film također otkriva da je Putin na Krim iz Rusije poslao 1000 oficira i vojnika različitih činova, tvrdeći da je ovo raspoređivanje bilo zakonito, jer je broj raspoređenih vojnika još uvijek bio unutar 25.000 dozvoljenih, u skladu sa bilateralnim sporazumom o ruskom pomorskom prisustvu na Krimu. Ovaj sporazum je također zahtijevao ukrajinsko odobrenje za kretanje ruske vojske van baze u Sevastopolju, te branio ruskim snagama na Krimu da se "miješaju u interna pitanja Ukrajine".

Putin se susreo sa lokalnim stanovništvom tokom posjete krimskoj luci Sevastopolj, 9. maj 2014.
Putin se susreo sa lokalnim stanovništvom tokom posjete krimskoj luci Sevastopolj, 9. maj 2014.

Putin je rekao da je njegova odluka da pošalje ruske trupe bila neophodna kako bi se lokalno stanovništvo na većinski ruskom Krimu zaštitilo od nasilja i represije od strane ukrajinskih nacionalista, što je argument koji kritičari Kremlja, kao i zapadne vlade, smatraju prividnim, kao i da bi se spriječili sukobi ruskih i ukrajinskih vojnika.

"Kako biste blokirali i razoružali 20.000 dobro naoružanih [ukrajinskih vojnika], potrebno vam je specifično osoblje. I to ne samo u smislu brojeva, nego i u smislu vještina. Bili su nam potrebni eksperti koji znaju kako se to radi", izjavio je Putin u dokumentarcu.

"Zato sam dao naredbu Ministarstvu odbrane – zašto to kriti? – da pošalje specijalne snage GRU-a [vojne agencije], kao i marince i komandose, da izgleda kao da pojačavaju sigurnost za naše vojne baze na Krimu", dodao je Putin.

Putin je imao javnu priliku da objasni ovu prekretnicu koja se tiče identiteta naoružanih muškaraca koji su operirali na Krimu.

U prošlogodišnjem intervjuu sa Putinom, austrijski novinar Armin Wolf iznova je nastojao od ruskog predsjednika saznati više o "malim zelenim ljudima" i vojnim aktivnostima Moskve na Krimu prije anektiranja, iako je Putin zaobišao pitanje svojih kontradiktornih izjava.

Umjesto toga, on je porekao ono što je nazvao "naoružanim državnim udarom" u Kijevu, rekavši da su "naše naoružane snage" dozvolile "slobodno izražavanje volje ljudi koji žive na Krimu". Također je ponovio raniju tvrdnju da Rusija nije premašila broj dozvoljenih trupa u skladu sa bilateralnom dogovorom sa Kijevom.

U jednom momentu tokom intervjua, Wolf je Putinu rekao: "Kasnije ste priznali da je ruska vojska bila na Krimu, iako ste to prethodno poricali".

Putin je odgovorio: "Nisam ništa porekao. Ruska vojska je uvijek bila tamo".

Putinova tvrdnja da "ništa nije porekao" je izostavljena iz oficijelnog transkripta intervjua kojeg je napravio Kremlj.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG