Iz NATO-a, na čiji zahtjev Velika Britanija šalje vojne stručnjake u Bosnu i Hercegovinu (BiH), za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu kako su u BiH porasle tenzije, te da je britanska odluka u cilju stabilnosti, sigurnosti i suradnje u regionu.
"BiH je prešla dug put od sukoba iz 1990-ih, ali nedavno smo bili svjedoci porasta tenzija, s više podjele u retorici, reformama u zastoju i stranim akterima koji rade na potkopavanju napretka", naveli su iz NATO-a za RSE.
Potcrtali su da su "sigurnost i stabilnost na Zapadnom Balkanu važni za NATO, za mir i stabilnost u Europi", te naveli kako će nastaviti snažno podržavati misiju ALTHEA (EUFOR) u BiH, odnosno vojnu misiju Europske unije.
Kakav je korak preduzela Velika Britanija?
Velika Britanija jača podršku BiH protiv ruskih prijetnji, komentar je britanskog premijera Borisa Johnsona nakon što je Vlada Velike Britanije objavila da će dva stručnjaka za borbu protiv dezinformacija i odbranu biti poslani u BiH.
Oni bi s Oružanim snagama BiH i NATO-om u BiH trebali raditi na očuvanju mira i sigurnosti u zemlji.
"Rusija potiče nasilje i secesionizam u BiH kako bi potkopala i destabilizirala region. Odgovaramo na poziv naših prijatelja da pomognemo u zaštiti teško stečenog mira", napisao je Johnson na Twitteru.
Odluka Vlade Britanije dolazi u trenutku kad se, kako je ocijenjeno, BiH suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u svom poslijeratnom periodu, a secesionistički lideri aktivno rade na stvaranju daljnjih podjela i sukoba.
"Ove planove podržava Moskva kao dio nastojanja ruskog predsjednika Vladimira Putina da potkopa i euroatlantske integracije BiH i njenu stabilnost", navodi se u obrazloženju odluke.
Sjevernoatlantski savez je od početka ruske invazije na Ukrajinu više puta upozorio da je BiH, uz Moldaviju i Gruziju, zemlja koja je najviše u riziku od štetnog ruskog utjecaja, uključujući mogućnost velikih cyber napada.
Čime će se baviti britanski stručnjaci?
Jedan od britanskih stručnjaka bavit će se problemom ruskog dezinformiranja u BiH, pomažući blokirati ruske i druge napore "da se širi nepovjerenje i podriva demokratija u zemlji i regionu".
Iz Ministarstva odbrane Velike Britanije su za Radio Slobodna Evropa kazali da ne mogu dati više detalja u vezi sa svrhom raspoređivanja ili pojedincima koji će biti poslani.
Objavljeno je da će vojni ekspert za borbu protiv dezinformacija Ujedinjenog Kraljevstva i civilni savjetnik za stratešku odbranu biti raspoređeni da podrže i obuče Oružane snage Bosne i Hercegovine.
Najavljeno je da će britanski stručnjaci blisko surađivati s medijima i drugim institucijama kako bi ih opremili alatima za identifikaciju i ublažavanje efekata laži i dezinformacija.
Profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Edina Bećirević kaže da je važno da Zapad usuglasi strategiju za BiH, ali i za Zapadni Balkan, kad je riječ o ruskom utjecaju.
"Sad se više ne radi o tome šta će Rusija uraditi, maligni utjecaj Rusije se može ogledati u tome šta Zapad možda neće uraditi", kaže za RSE Bećirević.
Smatra da se ne radi samo o ruskom utjecaja, već da je opasnost za BiH kombinacija autokratskih/autoritarnih malignih utjecaja.
"Oni se ne reflektiraju samo na secesionističkim težnjama Republike Srpske i preveniranju ulaska u NATO. Cilj Rusije jeste da se političke elite i društvo pomjeraju udesno", smatra Bećirević.
Ocjenjuje da Zapad ne razumije u potpunosti koliko je "ozbiljne efekte ostavilo neometano promoviranje o superiornosti autoritarnih i autokratskih režima i plansko omalovažavanje liberalnih vrijednosti" u BiH.
Iz Republike Srpske, jednog od dva entiteta u BiH, od jeseni 2021. najavljuju da će povući suglasnost za nadležnosti na državnom nivou u oblasti financija, pravosuđa, nabave lijekova i odbrane.
Kako Rusija koristi hibridno ratovanje u BiH
Da su donekle podijeljena društva poput bosanskohercegovačkog, posebno podložna štetnim stranim utjecajima, smatra Safet Mušić, stručnjak za sigurnost.
"Imamo situaciju da dio zemlje negira da postoji štetan ruski utjecaj u BiH. U BiH govorimo o ruskom utjecaju posebno u dezinformiranju. Riječ je o tzv. medijskom ratovanju, odnosno hibridnom ratu“, kaže za RSE Mušić.
Posljednji primjer ruskog dezinformiranja i posljedica koje ono izazove jesu tri slučaja od početka invazije kada je Ministarstvo odbrane Rusije objavljivalo netačne informacije o broju državljana iz BiH koji su otišli na ratište u Ukrajinu.
Mediji u BiH i regionu su bez provjere objavljivali ove informacije, a pojedini političari komentirali kao provjerene i tačne.
Mušić smatra da se uzimanje ovakvih informacija "zdravo za gotovo" unosi nemir, ali i dodatno usložnjava medijski prostor u BiH, a na kraju javnost ili dio javnosti prihvata informacije kao tačne.
"Dezinformiranje u nekim ključnim momentima, ako govorimo o posljednjim dešavanjima u Ukrajini, ali i ako se vratimo u 2014. i situaciju u Ukrajini, vidimo da su prethodila i vojnim akcijama", smatra Mušić.
Otuda se, ocjenjuje, i pojavljuje i reakcija i strah u javnosti.
O "nesvjesnom" radu za Rusiju
Profesorica Bećirević smatra da Rusija veoma aktivno ulaže u destabilizaciju regiona, a u BiH je i otvoreno podržala secesionističke planove "zbog kojih smo krajem prošle godine očekivali i neku vrstu oružanog sukoba".
Strategija Rusije, za koju Bećirević kaže da je podržavaju Srbija i Hrvatska, jeste da dodatno oslabe BiH, naruše državne institucije i tako onemoguće pristupanje NATO-u i napredovanje ka Europskoj uniji.
"Neki politički akteri sasvim otvoreno priznaju da su pod ruskim utjecajem, neki to pokušavaju prikriti, ali postoje i oni koji možda i nesvjesno rade za Rusiju", kaže Bećirević.
Džaferović, Komšić i Dodik o potezu Londona
Odluku Velike Britanije za pošalje stručnjake u BiH kao pozitivnu ocijenili su članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić.
Komšić je u saopćenju naveo kako je posebno važno što NATO vidi secesionizam iz entiteta Republika Srpska.
Džaferović je rekao da je potez Velike Britanije praktična podrška BiH u borbi protiv ruskih prijetnji, kao i da je za jačanje NATO štaba u BiH.
S druge strane, treći član Predsjedništva Milorad Dodik smatra da "ne postoji nijedan legalan put kojim bi britanski vojni stručnjaci ušli u BiH, ali da je to manir stare kolonijalne sile koja nikada nije kucala na vrata svojih kolonija“.
Vlada Velike Britanije dodala je u aprilu 2022. Dodika na listu sankcioniranih osoba, nakon čega je Dodik više puta iznosio neosnovane optužbe u vezi s politikom Velike Britanije prema BiH.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Džaferović je na Dodikove tvrdnje odgovorio da NATO-u ne trebaju dozvole entiteta da širi svoje kapacitete u BiH.
Da je svaka pomoć dobrodošla, posebno ona koja zaista pomaže da se održi mir i stabilnost, smatra i stručnjak za sigurnost Mušić. Pomoć Velike Britanije vidi kao pozitivan primjer.
"Mi smo i ranije imali iz EU i SAD-a prepoznat ruski utjecaj koji je maligan. On je prepoznat i prisutan, to je dokazano. Ali složena situacija u BiH ne doprinosi da se situacija sagleda objektivno", smatra Mušić.
Različita mišljenja dovode do toga da i odgovor i eventualne posljedice takvog utjecaj ne sagledavaju na jedinstven način na nivou države, zaključuje.
Cyber incidenti već zabilježeni u BiH
Krajem maja i tokom juna u cijeloj Bosni i Hercegovini zabilježeno je više lažnih prijava bombi u školama, sudovima, i drugim javnim ustanovama. Dojave su izazvale poremećaje u radu institucija.
U danima prije lažnih dojava, iz NATO-a su upozorili da je BiH, osim meta štetnog ruskog djelovanja, moguća meta i cyber napada.
Stručnjaci za digitalnu sigurnost koji su ranije govorili za RSE istaknuli su nespremnost BiH da se odupre takvom djelovanju.
Stručnjak za sigurnost Safet Mušić nedostatke vidi u nepostojanju institucionalno riješenog pitanja cyber strategije na nivou države.
"To onima koji planiraju ili žele ili čine napade je dovoljan signal da smo mi laka meta. I to se pokazalo na ovim incidentima", kaže.
Ocjenjuje da Rusija ima razvijene kapacitete za cyber napade, što je viđeno više puta ranije, ali da je u BiH jasno vidljivo da imaju kapacitete za tzv. hibridno ratovanje i dezinformiranje.
Bećirević kaže da će institucije BiH u partnerstvu s NATO članicama biti dodatno ohrabrene da se bore protiv cyber prijetnji.
Vlada Velike Britanije osigurala je 750.000 funti (865.000 eura) za uspostavljanje centra za cyber sigurnost u okviru Univerziteta u Sarajevu, čime će ojačati odbranu BiH od cyber napada – koji mogu oštetiti ljude unutar i izvan zemlje.
Facebook Forum