"Želim da opstanem."
Tako mlada Ruskinja Ana počinje priču o svom preseljenju i životu u Srbiji. U Beograd se doselila u julu 2023. godine i već nakon mesec odučila da tu pokrene posao o kojem je, kaže, do tada maštala.
"Tada sam shvatila da moram da uradim nešto što zaista volim i želim a oduvek sam želela da otvorim knjižaru. Odlučila sam da to želim upravo u Srbiji", priča u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Iznajmila je prostor u beogradskoj opštini Vračar i otvorila mesto gde se "čitaju knjige i druži, uz jelo i piće".
Ranije je radila u IT industriji, a danas njen kafić pokrivaju police sa knjigama.
"Biblioteka je mala ali su dela s ljubavlju izabrana. To su knjige koje volim", kaže.
Ana priča da je zadovoljna kako je okolina sve to prihvatila.
"Fantastično, imam brojne prijatelje među Srbima, puno komšija sa kojima sam u odličnim odnosima", ističe.
Ana je jedna od desetine hiljada ruskih državljana koji su od početka rata u Ukrajini stigli u Srbiju. Za neke je to bila samo privremena destinacija, ali ima i onih koji su tu ostali.
Njen kafić mesto je spajanja lokanog stanovništa i brojnih članova ruske zajednice u Beogradu.
Knjige na njenim policama štampane su na ruskom, engleskom i srpskom jeziku, a tu su i romani srpskih autora prevedeni na ruski.
"To je moja želja, da doprinesemo unapređenju i ruske, ali i zajednice u kojoj živimo i da poboljšamo međusobnu komunikaciju i povezivanje", kaže Ana i dodaje da je htela da od tog prostora napravi "dom za sve".
"Mnogi koji dođu ovde kažu mi da se osećaju kao kod kuće. Za sada, za mene – to je dovoljno", rekla je.
Više od polovine stranaca u Srbiji su Rusi
Zvanični podaci pokazuju da svaki drugi stranac koji ima dozvolu za boravak u Srbiji dolazi iz Rusije.
Od oko 100.000 stranaca koji legalno borave u Srbiji, više od 53.000 su Rusi i Ruskinje, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Ovo je prvi put da je broj stranaca koji imaju regulisan boravak u Srbiji detaljno obrađen u statistici.
Istraživanje je sproveo RZS u saradnji s Ministarstvom unutrašnjih poslova, a rezultati su predstavljeni javnosti u aprilu.
Demograf Vladimir Nikitović sa Instituta za društvene nauke u Beogradu, kaže za RSE da je reč o broju ljudi koji nije zanemarljiv i da je njihov dolazak dobra vest za Srbiju.
"Jer u Srbiji i dalje imamo negativan migracioni bilans - kada uporedimo koliko ljudi dolazi, a koliko odlazi, bez obzira na to da li su naši državljani ili stranci. Tako da taj podatak u demografskom smislu jeste pozitivan", rekao je Nikitović.
Istovremeno, zvanični podaci pokazuju da je prosečna starost onih koji su emigrirali u Srbiju 32,6 godina, što je niže od republičkog proseka.
Nikitović ukazuje to moglo "popraviti" statistiku Srbije.
"Naš prosek je sada negde 43-44 godine, otprilike, i u tom smislu to je pozitivan efekat i bilo bi dobro kada bi takvi neki obrasci zaživeli i nadalje", smatra Nikitović.
Mladi, obrazovani i u gradovima
Prema tim podacima a koji se odnose na 2023. godinu, ruski državljani koji žive u Srbiji u proseku imaju 30 godina.
Većinu čine muškarci 54,4 odsto, dok je žena 45,6 procenata.
Većina njih doselila se u urbane sredine. Oko 83 odsto Rusa i Ruskinja živi u centralnim beogradskim opštinama i Novom Sadu.
"Oni su izabrali sredine koje smatraju da mogu najviše njima da pruže. S druge strane, može da bude dvosmerni proces i šansa i za te sredine na neki način", smatra demograf Nikitović.
Kaže da je, u demografskom smislu, za lokalne sredine dobro kada se u njih doseljava stanovništvo koje je u proseku obrazovanije u odnosu i na opštu populaciju, što je slučaj sa ruskim državljanima.
"Oni imaju i neki portfolio veština koje manjkaju ovoj zajednici, jer uglavnom je to stanovništvo koje je došlo iz najurbanijih delova Rusije, čiji je nivo razvoja vrlo često i iznad proseka Evropske unije", objašnjava.
"E sada od našeg društva praktično zavisi kako ćemo iskoristiti taj impuls koji se desio", dodaje Nikitović.
Da li im je skup život u Srbiji?
"U Beogradu je skup život. Svoj stan iznajmljujem za 750 evra to je mnogo! Nemoguće je skupo. Kalenić (pijaca) je skupa", priča Ruskinja Ana.
Od početka invazije na Ukrajinu i dolaska velikog broja Rusa i Ruskinja, poskupljenja su postala jedna od svakodnevnih tema i briga stanovnika Srbije.
Vladimir Nikitović ukazuje na to da bi bilo "nepošteno svaliti krivicu na rusku populaciju".
"Nije to indukovano direktno dolaskom ruske populacije, nego je prosto iskorišćen moment u tom talasu da se podignu cene po raznim osnovama, ne samo stambenog prostora, nego i svih usluga", smatra.
"Ali deluje da je taj talas (poskupljenja) prošao", kaže Nikitović i dodaje da migracije poput ovih ubrzavaju proces urbanizacije.
Beograd je danas daleko metropolitenskiji, nego što je bio do pre sedam, osam godina. Tome su doprineli i Rusi- ocenjuje Vladimir Nikitović
"Pogledajte Beograd danas koji je daleko metropolitenskiji, uslovno rečeno, grad nego što je bio do pre samo sedam, osam godina. Tome su doprineli Rusi, ali i druge migracije koje se dešavaju i kojih smo svesni i bez ovih statističkih podataka", rekao je.
Za Anu je izazov bio i pokretanje biznisa u Srbiji.
"Ne mogu i dalje da razumem poresku politiku u Srbiji, jer je nemoguće preživeti. Zaista je vrlo teško podmiriti sve te namete. Mi teško da imamo zaradu, zato radimo sami", objašnjava Ana kojoj u poslu pomaže prijatelj.
Trenutna je situacija takva da u Srbiji nema materijalnu satisfakciju ali lično zadovoljstvo je, kaže, veliko.
"Za sada je tako, pokušavamo to da popravimo. Ne znam kako ali nadamo se da hoćemo", dodaje ona.
Preokret nakon početka rata u Ukrajini
Srbija nije oduvek bila popularna destinacija među ruskim emigrantima.
Do zaokreta je došlo u martu 2022, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Tada je zabeležen prvi talas dolazaka u Srbiju u koju ruski državljani mogu da uđu bez vize za razliku od većine drugih evropskih zemalja.
Neki su došli pošto zbog zapadnih sankcija Moskvi, kojima se Beograd nije pridružio, više nisu mogli da posluju u svojoj zemlji.
Deo njih Rusiju je napustio iz neslaganja sa ratom ili iz straha od mobilizacije.
U Srbiju je od tada ušlo stotine hiljada ruskih državljana, ali se nisu svi zadržali.
Za one koji su odlučili da ostanu, neophodna je dozvola za boravak. Te 2022. godine dobilo ih je više od 19.000 Rusa i Ruskinja.
Kako je rat nastavljen i naredne 2023. godine, dozvolu na osnovu odobrenog privremenog boravka, dobilo je još više ruskih državljana – njih gotovo 23.000.
Razmere promene najbolje se vide u poređenju sa ranijim godinama. Tokom 2012. godine manje od 500 ruskih državljana dobilo je boravišnu dozvolu u Srbiji, što znači da je broj imigranata u međuvremenu porastao gotovo 47 puta.
Ana kaže da želi srpski pasoš ali da motiv nije u slobodi kretanja.
"Želim srpski pasoš jer želim da živim ovde. Nije stvar ni o slobodnom putovanju ili boravku bez vize. Nije to. Stvar je u tome da je jako teško kada ne znaš da li ćeš uopšte imati pasoš, koje zemlje će biti, jako je teško živeti kada ne znaš šta će biti. Prosto, nadam se da ću srpski pasoš moći da dobijem", objašnjava ona.
Da li Rusi nameravaju da ostanu u Srbiji?
U Srbiji je tokom 2023. godine rođeno preko 230 beba čiji su roditelji stranci. Više od polovine te dece imaju roditelje koju su državljani Rusije.
Iako smatra da to jeste svojevrsni pokazatelj da ruski državljani ne samo da ostaju duže u Srbiji, već tu i zasnivaju porodice, demograf Vladimir Nikitović napominje da je teško proceniti kakve su njihove namere što se tiče trajnog ostanka u Srbiji.
"Posebno s obzirom na to da je situacija [u Rusiji] takva kakva jeste. Poznato je da što duže negde boravite, veće su šanse da tu i ostanete", dodaje.
Objašnjava da demografska praksa pokazuje da, u proseku, nakon sedam godina rapidno rastu šanse za ostanak.
'Zatvaranje vrata' protivnicima Putina
Iako Beograd i Moskva tradicionalno održavaju bliske odnose, a u srpskoj javnosti dominira narativ o "bratskim narodima", pojedinim građanima Rusije ova zemlja pokazala je i nešto drugačije lice.
Uskratila im je svoje gostoprimstvo. Ono što sve njih spaja jeste protivljenje invaziji na Ukrajinu i politici predsednika Rusije Vladimira Putina.
Tako su antiratnim aktivistima Vladimiru Volohonskom i Jevgeniju Iržanskom 2023. godine odbijeni zahtevi za produženje boravka u Srbiji, pod obrazloženjem da postoje "bezbednosne smetnje".
Sličnu poruku dobio je i antiratni aktivista Ilja Zernov, nekoliko meseci kasnije. Njemu granična policija nije dozvolila da uđe u zemlju, iako je u Beograd pošao iz Nemačke kako bi prisustvovao suđenju zbog napada na njega koji se prethodno dogodio u glavnom gradu Srbije.
Tu je i priča Elene Koposove kojoj je MUP više puta odbio zahtev za stalno nastanjenje. Ona sa mužem i decom poslednjih pet godina živi u Srbiji.
U obrazloženju su takođe navedeni "bezbednosni razlozi", a Koposova smatra da je razlog taj što je potpisala javno pismo protiv agresije Rusije na Ukrajinu.
Srbija je jedna od retkih zemalja u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
Kinezi na drugom mestu, slede ih Indijci i Turci
Iza ruskih državljana, najbrojniji strani državljani u Srbiji su Kinezi. Prema podacima s kraja 2024, svaki deseti stranac u zemlji dolazi iz Kine. Ukupno ih je oko 12.300.
Taj broj je veći je oko osam puta u odnosu na 2012. godinu, kada ih je bilo oko 800.
Najviše ih ima u Boru i Zrenjaninu, što ukazuje na to da je posao ono što ih je dovelo u Srbiju.
U tim gradovima posluju i dve velike kineske kompanije -rudarska kompanija Ziđin u Boru i Linglong u Zrenjaninu, koja gradi fabriku automobilskih guma.
U te dve opštine je imigriralo 52 odsto od ukupnog broja Kineza u Srbiji.
Kineze po brojnosti slede državljani Indije (4.574), Turske (4.029), Severne Makedonije (1.952) i Ukrajine (1.472). Udeo ostalih nacija u ukupnom broju stranaca je oko 17,7 odsto.