Predstavnici rudara saopćili su 21. jula da su s predstavnicima resornog Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine dogovorili isplatu zaostale majske plaće "do kraja sedmice", dok će se "najkasnije do 15. avgusta" riješiti pitanje penzionisanja dijela radnika koji su stekli uvjete.
Više stotina rudara Rudnika mrkog uglja Zenica okupilo se u ponedjeljak pred sjedištem Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Sindikalisti su objavili da je iz Zenice krenulo oko 150 od oko 525 preostalih radnika tog preduzeća, te da im se na platou Željezničke stanice u Sarajevu priključilo 300 do 350 kolega iz drugih rudnika u ovom bh. entitetu. Traže isplatu zaostalih primanja te uplatu doprinosa koji im nisu godinama izmireni kako bi neki od njih mogli ostvariti pravo na penziju.
Nakon što su sindikalisti okupljenim rudatima saopštili osnovne detalje dogovora sa prestavnicima Vlade, dio rudara je poručio da im ne vjeruje te da će ostati kampirati u Sarajevu. Postavili su i pitanje izmirenja dugovanja prema stotinama rudara u drugih šest rudnika u vlasništvu Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH.
Rudnik Zenica je zbog niske produktivnosti u fazi potpunog zatvaranja za što je potrebno donijeti poseban zakon i osigurati potrebna sredstva na čemu se trenutno radi.
Prema ranijim najavama, nakon zatvaranja rudnika, plan za zaposlene je da dio njih bude penzionisan, dio premješten na radna mjesta u obližnje rudnike, dok bi jedan dio ostao bez posla.
Uposlenicima od 2010. godine nije uplaćivano ni zdravstveno niti penziono osiguranje.
Vlada i Elektroprivreda iz svojih budžeta isplaćuju neuplaćene doprinose rudarima koji steknu pravo na penziju.
Ugalj se u RMU Zenica vadio od 1880. godine, do 7. marta 2024.godine, kada je obustavljena proizvodnja u posljednjoj aktivnoj jami "Raspotočje".
Proteklih mjeseci rudari rade samo na poslovima inspekcije jama i izvlačenju vrijedne opreme.
[Video iz septembra 2024.]
Rudnici u entitetu Federacija BiH godinama posluju s višemilionskim gubitcima.
Elektroprivreda BiH je od 2009. do 2024. godine uložila više od 383 miliona eura u sedam svojih rudnika kako bi održala njihovu likvidnost.
"Izostali su očekivani efekti ovog investiranja, kao i financijske podrške u procesu prestrukturiranje rudnika", navode u izvještaju šest godina kasnije. Kod nekih rudnika troškovi radne snage prelaze 90 posto ostvarenog prihoda.
Porezi i doprinosi na primanja u BiH moraju se uplatiti s isplatom plaće, no rudnici su izuzeti iz zakona i po tom osnovu duguju desetke miliona eura.
Elektroprivreda BiH je od privatnih rudnika i na tržištu zatražila kupnju 600.000 tona uglja iz drugih rudnika u zemlji ili inozemstvu, jer se u njenim rudnicima "generalno bilježi pad proizvodnih parametara i produktivnosti".
Bosna i Hercegovina je prisiljena kupovati električnu energiju koju je do prije nekoliko godina izvozila, dok stručnjaci i zvanični vladini dokumenti upozoravaju na potencijalni kolaps energetskog sektora.
Od tri proizvođača struje, Elektroprivreda BiH, koja je u vlasništvu Vlade Federacije BiH, uknjižila je u protekle dvije godine gubitak veći od 197,1 milion eura.
Vlasti su, stoga, krajem juna predložile povećanje cijena struje za domaćinstva do osam posto – nakon poskupljenja od deset posto u avgustu prošle godine – i čekaju odobrenje regulatora, što će biti dodatni teret građanima uz najavljeno poskupljenje grijanja, vode, javnog prijevoza i sveopću inflaciju.
Tranzicija s uglja na obnovljive izvore energije, jedan je od uvjeta koji BiH treba ispuniti na putu prema Evropskoj uniji. Također, najavljeno je i gašenje svih rudnika uglja i termoelektrana do 2050. godine.
Uvjet za dekarbonizaciju su ulaganja u obnovljive izvore energije, poboljšanje energetske efikasnosti, kao i razvijanje distribucijske mreže.
