Dostupni linkovi

Merz na otvaranju minhenske konferencije pozvao SAD i Evropu da 'poprave i ožive' transatlantsko poverenje

Nemački kancelar Fridrih Merc drži govor na otvaranju 62. Minhenske konferencije o bezbednosti, 13. februar 2026.
Nemački kancelar Fridrih Merc drži govor na otvaranju 62. Minhenske konferencije o bezbednosti, 13. februar 2026.

Nemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) izjavio u petak na otvaranju Minhenske bezbednosne konferencije da stari svetski poredak "više ne postoji", uz upozorenje na pretnje koje predstavljaju Rusija i Kina i sugerišući da se odnosi SAD i Evrope moraju popraviti kako bi se odgovorilo na izazove.

Merc je rekao da "koliko god da bio nesavršen čak i u svojim najboljim danima", globalni poredak koji je "počivao na pravima i pravilima" ne postoji više.

"Prešli smo prag u eru koju ponovo otvoreno karakterišu moć i politika velikih sila", naveo je Merc.

Ukazujući na rat Rusije protiv Ukrajine kao najjasniji primer nove surove stvarnosti, on je takođe rekao da Kina "sistematski eksploatiše zavisnost drugih".

Merc je pozvao na "novo transatlantsko partnerstvo", prešavši na engleski jezik i upozoravajući da u "eri rivalstva velikih sila, čak ni SAD neće biti dovoljno moćne da idu same".

"Moramo shvatiti s obe strane Atlantika da smo jači zajedno... Zato hajde da zajedno popravimo i oživimo transatlantsko poverenje", rekao je, dodajući da Evropa radi svoj deo.

Na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji – na kojoj učestvuju stotine istaknutih evropskih lidera, parlamentaraca, vojnih zvaničnika, akademika i drugih – pre godinu dana potpredsednik SAD Džej Di Vens (J.D. Vance) zaprepastio je učesnike oštrim kritikama, optužujući Evropu da ima opasnu politiku prema imigraciji i krajnje desničarskim političkim strankama.

"Otvorio se raskol između Evrope i Sjedinjenih Država", rekao je Merc u svom govoru. "Potpredsednik Džej Di Vens je to rekao veoma otvoreno ovde u Minhenu pre godinu dana".

Takođe, podvlačeći zabrinutost u Evropi, u izveštaju koji su napisali organizatori i koji je objavljen pre konferencije govori se o dolasku "politike rušenja" i navodi: "Najmoćniji od onih koji seku postojeća pravila i institucije je američki predsednik Donald Tramp (Trump)."

Američku delegaciju ove godine predvodi državni sekretar Marko Rubio (Marco), koji je govorio o "odlučujućem trenutku" u svetu koji se "vrlo brzo menja pred nama".

"Stari svet je nestao – iskreno, svet u kojem sam odrastao – i živimo u novoj eri u geopolitici, i to će zahtevati od svih nas da preispitamo kako to izgleda i kakva će biti naša uloga", rekao je Rubio pre polaska iz SAD u Minhen, gde će u subotu održati govor.

Rubio se sastao s kineskim ministrom spoljnih poslova Vang Jijem nekoliko sati posle dolaska u Minhen. Pre polaska je rekao da će se verovatno sastati s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, iako, kako je rekao, nije "100 odsto" siguran.

Upitan o ruskim napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, usled kojih su stotine hiljada ljudi u hladnoću i mraku tokom zime, Rubio je rekao da je to razlog zašto Vašington nastavlja mirovne napore.

"Ljudi pate. Ovo je najhladnije doba godine. To je nezamisliva patnja", dodao je on.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je za RSE da očekuje da će razgovarati i s Rubiom.

"Bićemo zainteresovani (za nastavak) naših redovnih kontakata na najvišim nivoima", rekao je Sibiha, koji je pozdravio posetioce, uključujući nemačkog ministra spoljnih poslova Johana Vadefula (Johann Wadephul), na izložbi dronova u Ukrajinskoj kući u Minhenu.

"Samo Tramp može da okonča rat, samo američka strana", rekao je Sibiha za RSE.

Tramp je okončanje rata Rusije protiv Ukrajine postavio za prioritet otkako se vratio na predsedničku funkciju u januaru 2025, ali Moskva je pokazala malo spremnosti za kompromis, a dve nedavne runde razgovora između SAD, Rusije i Ukrajine nisu prevazišle razlike dve sukobljene strane oko ključnih pitanja, uključujući kontrolu nad teritorijom u ukrajinskom regionu Donbas.

Ruski i ukrajinski zvaničnici su u petak izjavili da će se nova runda trilateralnih razgovora održati u Ženevi 17. i 18. februara.

"Najznačajnija stvar koju možemo postići zajedno jeste okončanje rata dostojanstvenim mirom i stvaranje pouzdanih bezbednosnih garancija za Ukrajinu i za celu Evropu – tako da se niko u Evropi ne plaši da će ostati bez zaštite", napisao je ukrajinski Zelenski na X.

Konferencija u Minhenu je otvorena nekoliko sati pošto je u poslednjim ruskim napadima na Ukrajinu, prema rečima zvaničnika, poginulo najmanje sedam ljudi.

 Smrtonosni ruski napadi na Ukrajinu uoči Minhenske bezbednosne konferencije  Smrtonosni ruski napadi na Ukrajinu uoči Minhenske bezbednosne konferencije
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:50 0:00

Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je Rusija ispalila više od 150 dronova i jednu balističku raketu u noći između četvrtka i petka. Nekoliko zgrada u južnom gradu Odesi je pogođeno i zahvaćeno požarom, uključujući nekoliko skladišta u lučkom okrugu. Takođe je bilo nekoliko žrtava u granatiranju u istočnom gradu Kramatorsku, prema rečima gradonačelnika grada.

Organizatori Minhenske bezbednosne konferencije su rekli da je ovogodišnji događaj najveći dosad, s više od 1.000 delegata, uključujući oko 50 šefova vlada i šefova diplomatije.

Skup se održava u vreme globalnih previranja, s mogućnošću američkih vazdušnih udara na Iran, ruskom invazijom na Ukrajinu koja se približava četvorogodišnjici i tenzijama oko budućnosti NATO-a i transatlantskog saveza u širem smislu usled strahova od povlačenja SAD.

Radio Slobodna Evropa na Telegramu

Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!

Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.

XS
SM
MD
LG