Posljednjih nekoliko dana, Sutorina je postala top tema, kako u intelektualnim, tako i u političkim krugovima u Bosni i Hercegovini. Ovi prvi insistiraju na tome da Bosna i Hercegovina ne smije potpisati Ugovor o granici sa Crnom Gorom sve dok se ne riješi pitanje - čiji je ovaj pogranični pojas - bosanskohercegovački ili crnogorski.
Bh. intelektualci se pozivaju na istorijske, geografske i političke fakte, a najdalje u tome ide Suad Kurtćehajić, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka i jedan od inicijatora, kako ističe, povrata Sutorine Bosni i Hercegovini.
„Granice Bosne i Hercegovine su jasno utvrđene na Berlinskom kongresu i sa tim granicama je Bosna ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Te granice do danas njen parlament nije mijenjao, a Crna Gora je bila bez Sutorine tada i vijekovima prije. Mi možemo potpisati međudržavni ugovor sa Crnom Gorom samo onda kada se izvrši povrat Sutorine, ratificiran u njihovom parlamentu. Ako to ne urade, mi moramo ići pred međunarodni sud“, poručuje Kurtćehajić.
„Na bazi analize geografskih karata, mi dokazujemo da je Sutorina od svog osnutka u prvotnoj bosanskoj državi, pa sve do 1964. godine kada se posljednji put prikazuje na karti. I to je dokazivo“, tvrdi Muriz Spahić, predsjednik Udruženja geografa BiH.
Višemjesečno nastojanje intelektualaca da se o Sutorini oglasi i državni parlament, urodilo je plodom. Krajem prošle sedmice, na dnevnom redu te zakonodavne institucije našla se i Rezolucija o Sutorini. Njome se traži da Zastupnički dom bh parlamenta ocijeni neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Predlagač, poslanik SDP-a, Denis Bećirović o tome kaže:
„Prije svega, treba da pokušamo da se dogovorimo, a ako to ne može, zašto se neko i u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori boji Međunarodnog suda pravde“, pita se Bećirović.
Konačan stav o Prijedlogu rezolucije o Sutorini, bh. parlament će donijeti nakon što Ustavno-pravna komisija održi javnu raspravu o ovoj temi, a krajnji rok je 27. februar.
No, i prije toga je vidljivo kako i unutar sadašnje vlasti postoje različita viđenja o ovoj temi.
„Mi sada imamo goluba u ruci, a ako otvorimo Pandorinu kutiju, možemo završiti sa orlom nad glavom ili na grani“, ocjenjuje Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova BiH.
„Rezolucija nije utemeljena i na neki način ona osuđuje sve ono što se do sada radilo. Ne spominje ni institucije, kako Vijeće ministara BiH, tako ni Povjerenstvo za utvrđivanje granice Bosne i Hercegovine sa Crnom Gorom“, smatra Borjana Krišto, zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma bh parlamenta.
Nisu samo političari podijeljeni oko toga treba li ili ne Bosna i Hercegovina otvarati pitanje granica sa Crnom Gorom. I Zarije Seizović, profesor međunarodnog prava kaže da bi se ovim slučajem mogli ugroziti odnosi dvije zemlje, ali i evropski put Bosne i Hercegovine.
“Ja se ne mogu opredijeliti ni za, ni protiv, ali znam da je trenutno zatečeno stanje, a to je da su utvrđene granice AVNOJ-evske i da su one i međunarodne granice. U aktuelnom političkom trenutku, pored toga, možda za Bosnu i Hercegovinu ne bi bilo oportuno da ovo pitanje sada iznosi na dnevni red iz svih onih razloga iz kojih se Crna Gora može pojaviti kao jedan ozbiljan oponent evropskom putu Bosne i Hercegovine”, zaključuje Seizović.
Bilo kako bilo, pitanje Sutorine sve više zaoštrava odnose između Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Nakon što je crnogorski predsjednik Filip Vujanović odložio potpisivanje ukaza o postavljanju ambasadora te zemlje u BiH, saznajemo kako se i u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine razmišlja o povlačenju bosanskohercegovačkog ambasadora iz Crne Gore. Razlog je, kako navodi naš izvor, to što Vujanovićeva odluka nema osnova i ocjenjuje se nekorektnom. O ovome bi se, saznajemo, Predsjedništvo BiH moglo očitovati već ove sedmice.
