Vijeće naroda Republike Srpske nije prihvatilo 7. aprila odluku o pokretanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa na Zakon o zaštiti ustavnog uređenja RS, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa delegat u Vijeću naroda, Adil Osmanović.
Zaštitu vitalnog interesa u Vijeću naroda bh. entiteta Republike Srpske (RS) je pokrenuo Klub bošnjačkog naroda.
Radi se o zakonu kojeg je usvojila Skupština RS 13. marta, a koji predviđa osnivanje specijalnog suda i tužilaštva ovog bh. entiteta, čime bi, kako je navedeno u zakonu, bila osigurana "zaštita ustavnog uređenja" RS.
Zakon predviđa i krivično gonjenje, što uključuje "napad na ustavno uređenje RS, ugrožavanje teritorijalne cjeline, sabotažu, špijunažu, kao i nepoštovanje i neizvršavanje odluka entitetskih institucija ili organa".
Osmanović kaže da je obrazloženje Vijeća naroda bilo da je "zakon u skladu sa Ustavom i pozitivnim zakonskim aktima".
"Mi smatramo da je ovo pokušaj uspostavljanja političkih pravosudnih institucija na području entiteta RS, što nije dobro", kaže Osmanović.
Dodaje da će, prema proceduri, biti formirana komisija Vijeća naroda i Narodne Skupštine RS da pokuša usaglasiti taj zakon. Ukoliko ne dođe do usaglašavanja, konačnu odluku će donijeti Ustavni sud RS.
Vijeće naroda RS ima 28 delegata, po osam iz klubova delegata konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Srbi, Hrvati) i četiri u klubu delegata Ostalih naroda.
Vijeća naroda Republike Srpske je institucija čiji je zadatak da štiti vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda u Republici Srpskoj.
Prema Prijedlogu zakona se kažnjava i "sprečavanje borbe protiv neprijatelja", "služba u neprijateljskoj vojsci" i "pomaganje neprijatelju".
Zakon ne propisuje kazne, a većina ovih krivičnih djela već postoji u Krivičnom zakoniku RS.
Sudije i tužioce ovih institucija bi direktno birao entitetski parlament.
Ovo je još jedna zakonodavna inicijativa u nizu koja je došla na dnevni red NSRS, otkako je Dodik prije više od mjesec dana prvostepeno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Entitetske vlasti su u prethodnom periodu usvojile niz neustavnih zakona, uključujući one kojima se zabranjuje rad državnih pravosudnih i istražnih institucija na teritoriji RS.
Zakoni su naišli skoro na kompletnu osudu širom svijeta, od američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marco), preko generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea (Rutte), do više stranih ambasada u BiH.
Iako je Ustavni sud BiH ove zakone privremeno stavio van snage, u RS kažu da će nastaviti da ih primjenjuju.
