Postalo je već uobičajeno da se svake jeseni u domaćoj javnosti otvara pitanje neophodnosti rješavanja problema velikih količina smeća koje rijekom Bojanom "dotiče" iz Albanije i zatrpava ušće ove rijeke u Jadran, ulcinjsku Veliku plažu, a ugrožava i Nacionalni park Skadarsko jezero. Iako je problem koji se ranije ticao samo dvije države narastao i u međuvremenu postao širi, međunarodni - rješenja još uvijek nema na vidiku.
Ogromne količine smeća koje Bojanom dolaze iz Albanije su, s obzirom da pored crnogorskog dijela ove rijeke i najatraktivnijeg dijela morske obale - ulcinjske Velike plaže stižu i do Hrvatske gdje su zatrpavale poluostrvo Pelješac i ostrvo Mljet, a tamošnji mediji su izvještavali o stotinama kvadratnih kilometara raznog organskog i neorganskog ali i medicinskog otpada.
Međutim, dok je Hrvatska ovim talasima smeća iz Albanije jače ugrožena tek s vremena na vrijeme, u Crnoj Gori je to redovna pojava.
Džela Hodžić iz ulcinjske ekološke organizacije Zeleni korak, opisujući trenutno "stanje na terenu", naglašava da do sada još nije bilo većih padavina nakon kojih nastaju najveće navale otpada.
"Stanje je relativno normalno jer nije bilo kiše kada se pojavljuje otpad u Bojani, odnosno na Adi, na onom lijevom rukavcu na granici sa Albanijom i na dijelu Velike plaže. Kada su velike kiše i jaki južni vjetar ili poplave onda voda sa sobom nosi otpad plastični, medicinski i svaki drugi. Nešto takvo se desilo 2010. Kada su neke limenke stigle i do Pelješca u Hrvatskoj", kaže Džela Hodžić.
Velikih kiša još nije bilo, a nakon velikih padavina Albanci otvaraju branu hidroelektrane Drim, a nalet te vode ugrožava crnogorsku teritoriju i plavi brojna domaćinstva na tom području.
Pored obala rijeke Bojane i jadranske obale, smeće koje "dotiče" iz Albanije ugrožava i Nacionalni park Skadarsko jezero koje je najznačajnije stanište na seobi, zimovanju, gniježdjenju i za ishranu ptica na cijeloj istočnoj obali Jadrana.
"Što se tiče delte Bojane, ona predstavlja jedno od najznačajnijih područja za opstanak i boravak ptica, gdje je registrovano više od 240 vrsta. Moram reći da se ta smetlišta mogu negativno odraziti na ptice koje se ponekada tamo hrane tim otpadom koji može ugroziti njihovo zdravlje", navodi predstavnica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Marija Stanišić.
Sudeći po izjavi albanskog premijera Edija Rame, koji je u četvrtak boravio u službenoj posjeti Podgorici, može se zaključiti da će se na rješavanje problema vode koja iz akumulacija albanske hidroelektrane Drim i velike količine otpada koja svake godine doplovljava Bojanom i zasipa područje Crne Gore, čekati još neko vrijeme.
"I zato nam je važno da izađemo iz sopstvenih okvira i da idemo dalje i obuhvatimo druge koji su zainteresovani. Vjerovatno ste slične odgovore čuli i u vezi sa rješavanjem pitanja rijeke Bojane, da će se očistiti. Moramo da ispoštujemo dogovor i da svi zajedno sjednemo i da razmišljamo ovo pitanje jer ovi projekti koštaju, a projekti za životnu sredinu još više koštaju. Nije slučajno da je to što je neka zemlja razvijenija njena životna sredina čistija. Moj odgovor je da ćemo učiniti sve da uspostavimo saradnju koja će pružiti bolja rješenja od onih koja mi u ovom trenutku možemo da pružimo", rekao je albanski premijer.
Međutim, ako se postavi pitanje - odakle uopšte otpad u rijeci, dolazi se do jednostavnog odgovora - prethodno ga je neko u nju bacio.
Dželal Hodžić iz ekološke organizacije Zeleni korak predlaže rješenje problema koje ne mora biti naročito skupo.
"Može se riješiti kroz jedno partnerstvo svih državnih struktura, državnih organa, lokalne zajednice, medija, NVO sektora, obrazovnih institucija kroz obrazovanje građanstva, jačanje ekološke svijesti o načinu deponovanja otpada, da ga ne bacaju pored rijeka nego da se odlaže u sanitarne deponije i reciklira kao i kaznene mjere. Ali ovdje je ekologija zadnja rupa na svirali. Treba samo preslikati ono kako to rade Švajcarci, Nijemci, Austrijanci. Nema tu neke filosofije osim da se provode zakoni u djelo", zaključuje Hodžić.
Ogromne količine smeća koje Bojanom dolaze iz Albanije su, s obzirom da pored crnogorskog dijela ove rijeke i najatraktivnijeg dijela morske obale - ulcinjske Velike plaže stižu i do Hrvatske gdje su zatrpavale poluostrvo Pelješac i ostrvo Mljet, a tamošnji mediji su izvještavali o stotinama kvadratnih kilometara raznog organskog i neorganskog ali i medicinskog otpada.
Međutim, dok je Hrvatska ovim talasima smeća iz Albanije jače ugrožena tek s vremena na vrijeme, u Crnoj Gori je to redovna pojava.
Džela Hodžić iz ulcinjske ekološke organizacije Zeleni korak, opisujući trenutno "stanje na terenu", naglašava da do sada još nije bilo većih padavina nakon kojih nastaju najveće navale otpada.
"Stanje je relativno normalno jer nije bilo kiše kada se pojavljuje otpad u Bojani, odnosno na Adi, na onom lijevom rukavcu na granici sa Albanijom i na dijelu Velike plaže. Kada su velike kiše i jaki južni vjetar ili poplave onda voda sa sobom nosi otpad plastični, medicinski i svaki drugi. Nešto takvo se desilo 2010. Kada su neke limenke stigle i do Pelješca u Hrvatskoj", kaže Džela Hodžić.
Velikih kiša još nije bilo, a nakon velikih padavina Albanci otvaraju branu hidroelektrane Drim, a nalet te vode ugrožava crnogorsku teritoriju i plavi brojna domaćinstva na tom području.
Pored obala rijeke Bojane i jadranske obale, smeće koje "dotiče" iz Albanije ugrožava i Nacionalni park Skadarsko jezero koje je najznačajnije stanište na seobi, zimovanju, gniježdjenju i za ishranu ptica na cijeloj istočnoj obali Jadrana.
"Što se tiče delte Bojane, ona predstavlja jedno od najznačajnijih područja za opstanak i boravak ptica, gdje je registrovano više od 240 vrsta. Moram reći da se ta smetlišta mogu negativno odraziti na ptice koje se ponekada tamo hrane tim otpadom koji može ugroziti njihovo zdravlje", navodi predstavnica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Marija Stanišić.
Sudeći po izjavi albanskog premijera Edija Rame, koji je u četvrtak boravio u službenoj posjeti Podgorici, može se zaključiti da će se na rješavanje problema vode koja iz akumulacija albanske hidroelektrane Drim i velike količine otpada koja svake godine doplovljava Bojanom i zasipa područje Crne Gore, čekati još neko vrijeme.
"I zato nam je važno da izađemo iz sopstvenih okvira i da idemo dalje i obuhvatimo druge koji su zainteresovani. Vjerovatno ste slične odgovore čuli i u vezi sa rješavanjem pitanja rijeke Bojane, da će se očistiti. Moramo da ispoštujemo dogovor i da svi zajedno sjednemo i da razmišljamo ovo pitanje jer ovi projekti koštaju, a projekti za životnu sredinu još više koštaju. Nije slučajno da je to što je neka zemlja razvijenija njena životna sredina čistija. Moj odgovor je da ćemo učiniti sve da uspostavimo saradnju koja će pružiti bolja rješenja od onih koja mi u ovom trenutku možemo da pružimo", rekao je albanski premijer.
Međutim, ako se postavi pitanje - odakle uopšte otpad u rijeci, dolazi se do jednostavnog odgovora - prethodno ga je neko u nju bacio.
Dželal Hodžić iz ekološke organizacije Zeleni korak predlaže rješenje problema koje ne mora biti naročito skupo.
"Može se riješiti kroz jedno partnerstvo svih državnih struktura, državnih organa, lokalne zajednice, medija, NVO sektora, obrazovnih institucija kroz obrazovanje građanstva, jačanje ekološke svijesti o načinu deponovanja otpada, da ga ne bacaju pored rijeka nego da se odlaže u sanitarne deponije i reciklira kao i kaznene mjere. Ali ovdje je ekologija zadnja rupa na svirali. Treba samo preslikati ono kako to rade Švajcarci, Nijemci, Austrijanci. Nema tu neke filosofije osim da se provode zakoni u djelo", zaključuje Hodžić.