Dostupni linkovi

Sve RFE/RL stranice
VIJESTI
logotip stranice logotip stranice
Prethodni Naredni
Vanredno
Crna Gora

Rješavanje problema ribara i Vlade Crne Gore, odloženo za poslije odmora

Ulaz u Bokokotorski zaliv
Ulaz u Bokokotorski zaliv

Crnogorski ribari i Ministarstvo poljoprivrede pokušaće, nakon vladinog povratka sa kolektivnog godišnjeg odmora, 8. septembra, da riješe probleme.

Sastanak je zakazan nakon što su ribari, nezadovoljni odnosom države, zaprijetili blokadom ulaza u Bokokotorski zaliv.

Budva, Crna Gora, juni 2025.
Čitajte:

'Flaša vode, čips i smoki sedam eura', izazovi turističke sezone u Crnoj Gori

Nacionalno udruženje za proizvodnju ribe i oko 120 ribara smatraju da se njihovi problemi moraju riješiti prije zatvaranja Poglavlja 13 - Ribarstvo.

Crna Gora planira da ovo poglavlje u pregovaračkom procesu za članstvo u Evropskoj uniji zatvori do kraja godine.

Predsjednik Udruženja Marko Kise, za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da im država mora pomoći kako bi ribarenje, od kojeg žive, bilo održivo:

"Naša ribarska flota je zastarjela i ako s ovim uđemo u Evropu nećemo biti konkurentni. Sada je šansa da uvezemo veće, nove ili polovne brodove. A to možemo samo ako država smanji PDV."

Crna Gora ima 338 plovila za izlov ribe, čija je prosječna starost 32 godine, pri čemu su najveće - koče, stare preko 45 godina.

U Vladinoj Strategiji razvoja ribarstva do 2029. se konstatuje da je flota zastarjela, nedovoljno bezbjedna, da nema dovoljno obučene posade.

Dodaje se i da ne postoji organizovano tržište za plasman ulovljene ribe, kao ni adekvatni kapaciteti za kontrolu.

Kupovina upravo ulovljene ribe u Budvi
Kupovina upravo ulovljene ribe u Budvi

Šta muči crnogorske ribare?

Ribari očekuju da im država pomogne u obnavljanju dotrajale flote, smanjenjem poreza i akciza na uvoz plovila, opreme i materijala za lov.

"Hrvatska i Italija uvoze opremu sa Tajlanda. A mi tu robu sa Tajlanda uvozimo iz Hrvatske. To znači da mi plaćamo tri puta skuplje robu nego što ona košta na svjetskom tržištu", kaže Kise.

Zahtjevaju, kako pojašnjava za RSE, izgradnju pristaništa za ribarske barke i prostora za iskrcaj ribe:

"Tražimo iskrcaj ribe u ribarskim lukama, a ne gdje kome padne napamet. Tražimo i da država ne iznajmljuje mandraće (manja obalna privezišta za čamce) trećim licima, već ribarima i mještanima."

Kaže da država ima vezove za ribarske brodove u Meljinama, ali da profesionalni ribari ne mogu da ih koriste jer je tu vez za obližnji hotel.

Koča - plovilo za ribolov i rekreativni ribolovac u Budvi
Koča - plovilo za ribolov i rekreativni ribolovac u Budvi

Jedan od najvažnijih zahtjeva je obezbjeđivanje mjesta za remont brodova:

"Mi bukvalno nemamo gdje da ih remontujemo. Popravljamo brodove u marinama koje su skupe, kao da posjedujemo jahtu vrijednu dva miliona."

Marko Kise tvrdi i da gliseri i kruzeri, koji ulaze u Bokokotorski zaliv tokom ljetnjih mjeseci prave veliku štetu ribarima.

"Mi nismo protiv kruzera, neka ih dođe i više. Ali je nama ulov pao na 30 posto, što ne možemo kompenzovati zimi. Tražimo da država ubira dodatnih deset posto od ulaska kruzera kojim bi se pomoglo ribarima", kaže Kise.

Ribari traže i smanjenje cijene 'plavog' goriva za plovila.

Sve manje ribe na crnogorskim trpezama

Crnogorski građani godišnje prosječno konzumiraju šest kilograma ribe, što Crnu Goru stavlja na začelje mediteranskih zemalja po potrošnji ribe. U Španiji, Portugalu ili Italiji je ta brojka od 60 do 40 kilograma. Nema podataka koliko turisti biraju riblji meni, no da to nije često upućuje podatak da prosječan turista dnevno na hranu i piće potroši oko 30 eura.
1/10 Crnogorski građani godišnje prosječno konzumiraju šest kilograma ribe, što Crnu Goru stavlja na začelje mediteranskih zemalja po potrošnji ribe. U Španiji, Portugalu ili Italiji je ta brojka od 60 do 40 kilograma. Nema podataka koliko turisti biraju riblji meni, no da to nije često upućuje podatak da prosječan turista dnevno na hranu i piće potroši oko 30 eura.
Sa manje od šest kilograma godišnje po osobi, Crna Gora je na začelju po konzumaciji ribe u mediteranskim zemljama. U Španiji, Portugalu ili Italiji ta brojka je od 60 do 40 kilograma.
Na pjacama se uglavnom prodaje riba iz uzgajališta. Lignje i kozice koštaju 12 eura, grdoba 15, list rumbač i gambori 25. Prodavac Banjo koji je na budvanskoj pijaci skoro četvrt vijeka, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je riba kraljica primorske trpeze:<br /> &quot;Prije par decenija se znalo prodati 150 do 200 gajbi ribe i to do podne. Danas je to nemoguće, ima puno novih ribarnica i uvozne ribe&quot;.&nbsp;<br /> &nbsp;
2/10 Na pjacama se uglavnom prodaje riba iz uzgajališta. Lignje i kozice koštaju 12 eura, grdoba 15, list rumbač i gambori 25. Prodavac Banjo koji je na budvanskoj pijaci skoro četvrt vijeka, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je riba kraljica primorske trpeze:
"Prije par decenija se znalo prodati 150 do 200 gajbi ribe i to do podne. Danas je to nemoguće, ima puno novih ribarnica i uvozne ribe". 
 
Sa manje od šest kilograma godišnje po osobi, Crna Gora je na začelju po konzumaciji ribe u mediteranskim zemljama. U Španiji, Portugalu ili Italiji ta brojka je od 60 do 40 kilograma.
Kamenice čija je cijena 2,5 eura za komad, čuvaju se na ledu.
3/10 Kamenice čija je cijena 2,5 eura za komad, čuvaju se na ledu.
Sa manje od šest kilograma godišnje po osobi, Crna Gora je na začelju po konzumaciji ribe u mediteranskim zemljama. U Španiji, Portugalu ili Italiji ta brojka je od 60 do 40 kilograma.
Mještani uglavnom kupuju ribu na rivi, gdje predveče pristaje ribarska koča sa dnevnim ulovom. Stranci uglavnom fotografišu ribe, usput nauče kako prepoznati frešku, a dobiju i savjet kako je pripremiti.
4/10 Mještani uglavnom kupuju ribu na rivi, gdje predveče pristaje ribarska koča sa dnevnim ulovom. Stranci uglavnom fotografišu ribe, usput nauče kako prepoznati frešku, a dobiju i savjet kako je pripremiti.
Sa manje od šest kilograma godišnje po osobi, Crna Gora je na začelju po konzumaciji ribe u mediteranskim zemljama. U Španiji, Portugalu ili Italiji ta brojka je od 60 do 40 kilograma.
Dugogodišnji ribar Tiho Fabris kaže za RSE da je u moru manje ribe nego prije, a da najveći dio ulova unaprijed otkupe restorani.&nbsp;Na njihovim menijima su rižota i riblje salate oko 15 eura, lignje na žaru 18, a hobotnica oko 20 eura. Cijena ribe prve kategorije &quot;ide&quot; od 50 eura po kilogramu pa naviše, zavisno od vrste.<br /> &nbsp;
5/10 Dugogodišnji ribar Tiho Fabris kaže za RSE da je u moru manje ribe nego prije, a da najveći dio ulova unaprijed otkupe restorani. Na njihovim menijima su rižota i riblje salate oko 15 eura, lignje na žaru 18, a hobotnica oko 20 eura. Cijena ribe prve kategorije "ide" od 50 eura po kilogramu pa naviše, zavisno od vrste.
 
Sa manje od šest kilograma godišnje po osobi, Crna Gora je na začelju po konzumaciji ribe u mediteranskim zemljama. U Španiji, Portugalu ili Italiji ta brojka je od 60 do 40 kilograma.
Među specijalitetima su i jastozi, koji se u mogu odabrati iz restoranskih akvarijuma. Kilogram se prodaje od 150 eura, i više.<br /> &nbsp;
6/10 Među specijalitetima su i jastozi, koji se u mogu odabrati iz restoranskih akvarijuma. Kilogram se prodaje od 150 eura, i više.
 
Sa manje od šest kilograma godišnje po osobi, Crna Gora je na začelju po konzumaciji ribe u mediteranskim zemljama. U Španiji, Portugalu ili Italiji ta brojka je od 60 do 40 kilograma.
Turisti koji biraju morske specijalitete obično su gurmani i razumiju se u ribu i morske plodove, ali ima i onih koji kažu da im je najvažnije da riba nema kosti, kaže s osmjehom jedan od ugostitelja iz budvanskog Starog grada. Dodaje da je mnogima&nbsp;putokaz ka dobrom zalogaju - informacija gdje jedu mještani.
7/10 Turisti koji biraju morske specijalitete obično su gurmani i razumiju se u ribu i morske plodove, ali ima i onih koji kažu da im je najvažnije da riba nema kosti, kaže s osmjehom jedan od ugostitelja iz budvanskog Starog grada. Dodaje da je mnogima putokaz ka dobrom zalogaju - informacija gdje jedu mještani.
Sa manje od šest kilograma godišnje po osobi, Crna Gora je na začelju po konzumaciji ribe u mediteranskim zemljama. U Španiji, Portugalu ili Italiji ta brojka je od 60 do 40 kilograma.
Danijel iz Španije, koji živi u Dubaiju, kaže da tokom odmora svakog dana on i prijateljica jedu ribu. Dolaze u mali restoran sa samo tri stola, i obično naručuju specijalitet kuće za dvije osobe: kilogram ribe od filea, gambora, lignji, rižota, mariniranih i slanih inćuna i dalmatinskog variva. Smatra da pedesetak eura za takvo zadovoljstvo nije skupo: &quot;Ne žalim da platim za kvalitetnu ribu i&nbsp; volim jednostavna, tradicionalna jela&quot;.<br /> <br /> &nbsp;
8/10 Danijel iz Španije, koji živi u Dubaiju, kaže da tokom odmora svakog dana on i prijateljica jedu ribu. Dolaze u mali restoran sa samo tri stola, i obično naručuju specijalitet kuće za dvije osobe: kilogram ribe od filea, gambora, lignji, rižota, mariniranih i slanih inćuna i dalmatinskog variva. Smatra da pedesetak eura za takvo zadovoljstvo nije skupo: "Ne žalim da platim za kvalitetnu ribu i  volim jednostavna, tradicionalna jela".

 
Sa manje od šest kilograma godišnje po osobi, Crna Gora je na začelju po konzumaciji ribe u mediteranskim zemljama. U Španiji, Portugalu ili Italiji ta brojka je od 60 do 40 kilograma.
Onima &quot;plićeg džepa&quot; jeftinija riblja jela nude ekspres restorani. Ribar Tiho Fabris kaže da je važno da riba bude dostupna svim turistima, jer je mediteranska hrana dio kulture i tradicije crnogorskog juga. &quot;Ne mora to biti skupi zubatac, dovoljan je fišek srdela da turista ponese ukus i miris juga&quot;, kaže Fabris.<br /> &nbsp;
9/10 Onima "plićeg džepa" jeftinija riblja jela nude ekspres restorani. Ribar Tiho Fabris kaže da je važno da riba bude dostupna svim turistima, jer je mediteranska hrana dio kulture i tradicije crnogorskog juga. "Ne mora to biti skupi zubatac, dovoljan je fišek srdela da turista ponese ukus i miris juga", kaže Fabris.
 
Sa manje od šest kilograma godišnje po osobi, Crna Gora je na začelju po konzumaciji ribe u mediteranskim zemljama. U Španiji, Portugalu ili Italiji ta brojka je od 60 do 40 kilograma.
Prošle godine je u Crnoj Gori izlovljeno 670 tona ribe, a uzgojeno 120 tona (orade i brancina), i oko 260 tona školjki - mušlji i kamenica. Prema podacima iz 2022, godišnja domaća ribarska proizvodnja je između 10 i 12 miliona eura, no to je ispod potreba tokom turističke sezone.
10/10 Prošle godine je u Crnoj Gori izlovljeno 670 tona ribe, a uzgojeno 120 tona (orade i brancina), i oko 260 tona školjki - mušlji i kamenica. Prema podacima iz 2022, godišnja domaća ribarska proizvodnja je između 10 i 12 miliona eura, no to je ispod potreba tokom turističke sezone.
Sa manje od šest kilograma godišnje po osobi, Crna Gora je na začelju po konzumaciji ribe u mediteranskim zemljama. U Španiji, Portugalu ili Italiji ta brojka je od 60 do 40 kilograma.
Prethodni slajd
Naredni slajd

Ministarstvo (ne)nadležno za zahtjeve ribara

Komentarišući ove zahtjeve, ministar poljoprivrede Vladimir Joković je rekao da nisu svi u njegovom resoru.

Precizirao je da je za smanjenje akciza i PDV-a nadležno Ministarstvo finansija, za izgradnju pristaništa Ministarstvo pomorstva i lokalne samouprave koje izdaju dozvole za gradnju.

Joković je rekao da razumije zabrinutost ribara i da će o njihovim zahtjevima otvoreno razgovarati po povratku Vlade sa kolektivnog odmora.

Ministar poljoprivrede Vladimir Joković
Ministar poljoprivrede Vladimir Joković

Bez ribara nema ni turizma

Da su problemi crnogorskih ribara snažno povezani sa ugostiteljstvom i turizmom, za RSE ukazuje predstavnik Odbora za turizam Privredne komore Dragan Ivančević.

"Gosti dolaze u naše restorane da probaju morske specijalitete koji se spremaju na specifičan način. Bez ribara i njihovog ulova, nema ni tih specijaliteta. Ako im ne omogućimo da rade svoj posao izgubićemo još jednu kariku u turističkoj ponudi i konkurentnosti", kaže Ivančević.

On konstatuje da se desetinama godina, crnogorsko ugostiteljstvo prepoznavalo po gastronomiji i morskim specijalitetima:

"Sve to je naslonjeno na plodove mora koje obezbjeđuju naši ribari, a koji su prepušteni sami sebi. I gotovo da niko o njima ne vodi računa."

Većina ribara ulove prodaje restoranima ili prodavcima na ribljim pijacama.

Ukupan godišnji ulov ribe iz mora u akvatorijumu Crne Gore je oko 660 tona, što je svega jedan posto u odnosu na ukupni izlov iz Jadranskog mora.

Morski plodovi na meniju crnogorskih restorana
Morski plodovi na meniju crnogorskih restorana

Poglavlje - Ribarstvo spremno za zatvaranje

Ambicijom da zavori poglavlje Ribarstvo do kraja godine, Vlada je predložila a Parlament usvojio tri zakona - o morskom ribarstvu, akvakulturi i državnoj pomoći u ovim oblastima.

Prvi od njih predstavlja pravni okvir za upravljanje morskim resursima, usklađen sa Zajedničkom ribarskom politikom EU.

Njime se jačaju se mehanizmi kontrole i definišu ribolovne tehnike koje štite morski ekosistem.

Zakon o državnoj pomoći određuje način i uslove za dodjelu sredstava pomoći zasnovanih na pravilima EU.

Taj zakon će biti primjenjen danom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Ponuda jednog od ribljih restorana u Crnoj Gori
Ponuda jednog od ribljih restorana u Crnoj Gori

A u Evropskoj uniji puna odgovornost za kontrolu ribolova je na državama članicama.

Unija propisuje stroge mjere kontrole u cilju zaštite od nezakonitog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova. Takođe sprečava uvoz ribe koja je ulovljena na nedozvoljen način.

Svaki ulov, njegov transport i prerada moraju biti pod video i nadzorom inspekcije, a ribarski brodovi moraju imati sisteme koji omogućavaju njihovo praćenje od strane nadležnih.

Povezani sadržaji
​
XS
SM
MD
LG