Nepoznati muškarac mi je, zbog fotografije s jednim od migranata, napisao da bi mi odsjekao glavu, ne samo meni, već i svim migrantima i svim dušebrižnicima, kako ih je on nazvao. Jako su česte različite uvrede na moj račun, kad god objavim nešto što se tiče migranata ili zatražim pomoć, ili kritikujem neke odluke ili neke poteze, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) novinarka i humanitarna aktivistkinja iz Banje Luke, Vanja Stokić.
Ona pomaže migrantima u Unsko-sanskom kantonu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).
Stokić kaže da joj je neshvatljivo da predstavnici vlasti u pojedinim dijelovima zemlje, ali i neki građani, ne dozvoljavaju smještaj migranata u njihovim sredinama.
Ko sve ne dozvoljava migrantima boravak unutar BiH?
Vlasti Republike Srpske (RS, jedan od dva entiteta u BiH, drugi je Federacija BiH) odbijaju da pomognu migrantima koji su se zadesili na tom dijelu teritorije BiH.
I RSE je zabilježio primjere da policija tog bh. entiteta migrante sprovodi do teritorije Federacije BiH.
U RS-u su odbili i plan Savjeta ministara BiH iz 2018. godine koji je predviđao i nekoliko centara za prihvat migranata u RS-u.
Jedan je trebao biti i u nekadašnjoj vojnoj kasarni u naselju Zalužani pored Banje Luke.
Iz Vlade RS-a za RSE nisu odgovorili zbog čega odbijaju pružanje pomoći i smještaj za migrante, a opozicija podržava stavove pozicije.
"Moj stav je da migranti nisu iz ratnih područja, da su ekonomski migranti i da se prema njima trebamo ponašati ekonomski. Podržavam odluku Vlade RS-a da se ne zadržavaju u Republici Srpskoj. Očigledno u Federaciji ima ubistava. Jel' nam treba neko ovdje ko će nam učiniti naš prostor nesigurnim, porodice nesigurnim, itd? Jel' nam treba? Ne treba", rekao je za RSE šef Kluba poslanika Srpske demokratske stranke (SDS) u Narodnoj skupštini RS-a, Miladin Stanić.
Istovremeno, migrante ne žele ni u Hercegovačko neretvanskom kantonu (jug BiH).
Opštinsko vijeće Opštine Konjic 30. decembra donijelo je odluku da se ne dozvoli smještaj migranata iz "Lipe" na lokaciji kasarne u naselju Bradina, nedaleko od Konjica. Dan ranije protestvovali su i stanovnici Bradine.
Time je propao prijedlog ministra bezbjednosti BiH Selme Cikotića da oko 700 migranata iz "Lipe" bude privremeno smješteno u tom dijelu Bosne i Hercegovine.
Načelnik Opštine Konjic, Osman Ćatić, za RSE kaže da bi trebalo "rasporediti teret migrantske krize i na druge opštine u BiH".
"Ne odbijamo migrante, ali ne možemo primiti njih 400 ili 900. Ako bi naprimjer 30 lokalnih zajednica primilo po 30 ljudi, to je 900. Na taj način bi se problem riješio za jedan dan. Mi smo spremni za prihvat određenog broja migranata i ja sam već sam imao razgovor s predstavnicima nevladinih organizacija o tome kako tim ljudima pružiti pomoć i osigurati boravak kod nas. Mi smo spremni, primićemo migrante ako to urade i drugi", ističe Ćatić.
EU traži ravnomjerno raspoređivanje migranata po cijeloj BiH
Iz Evropske unije (EU) zatražili su od vlasti u BiH da prevaziđu podjele, te da se nađe rješenje za humanitarnu krizu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
Iz Amnesty Internationala su poručili da je oko 2.500 migranata na području USK-a u izuzetno teškom položaju.
RSE/Video, 4. januar 2021.
Šef Delegacije EU Johann Sattler je 13. januara sa nekoliko ambasadora obišao kamp "Lipa", koji je tridesetak kilometara udaljen od Bihaća. Sa njim je bio i ministar bezbjednosti BiH Selmo Cikotić koji je izjavio da je fokus planiranje upravljanja migracijama na čitavom prostoru BiH.
"Ne mislim da će to biti lako ostvarivo, ali mislim da bez toga ovo već sad dobiva dimenzije eminentne političke krize, odnosno migrantsko pitanje nije samo humanitarno i sigurnosno, već i političko pitanje", rekao je Cikotić.
Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell razgovarao je 11. januara sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom o teškim humanitarnim uslovima u kojima se nalaze migranti.
RSE/Video, 11. januar 2021.
Iz Borrellove kancelarije je saopšteno kako je EU pružila finansijsku podršku u iznosu od više od 88 miliona evra i između ostalog, u potpunosti opremivši prihvatni centar "Bira", koji je ostao neiskorišten.
Borrell je pozvao vlasti u BiH da rade na održivim rješenjima, posebno otvaranjem centara koji će biti ravnomjernije raspoređeni na cijeloj teritoriji zemlje, ocjenjujući da bi, ukoliko se to ne učini, BiH mogla pretrpjeti ozbiljne posljedice po svoj ugled.
"Ljudi ne mogu umirati u snijegu ako postoje potpuno opremljeni objekti koje finansira EU. Humanitarna pomoć uvijek treba stajati iznad razlika političkih vođa i ujediniti, a ne podijeliti", napisao je Borrell na Twitteru.
Međutim, Milorad Dodik je još 12. decembra odgovorio da "Republika Srpska ima pravo na svoj stav o migrantskoj krizi i neće ga mijenjati, odnosno na prostoru RS-a neće biti migrantskih centara".
Iz Službe za vanjske poslove EU za RSE, na pitanje da prokomentariše Dodikovu izjavu, navedeno je da je "Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku prenio jasno predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku šta Evropska Unija očekuje od svih odgovornih vlasti u BiH".
Nehuman odnos BiH prema migrantima
"BiH ne želi preuzeti odgovornost što je očigledno i u činjenici da postoje sistematizirana radna mjesta u Graničnoj policiji, koja se ne popunjavaju. To traži povećanje budžeta a nekome to ne odgovara. Ali, i ovakva država kakva jeste bi mogla bi, uz koliko toliko saglasnosti i humanosti, kvalitetnije odgovoriti na migrantsku krizu", ocjenjuje za RSE profesor sarajevskog Univerziteta, Hazim Bašić.
U BiH je prema podacima Međunarodne agencije za migracije (IOM) oko 8.000 migranata, od čega je njih 1.500 van bilo kakvog zvaničnog smještaja.
Trenutni kapacitet skloništa je nedovoljan i različiti nivoi vlasti u BiH ne slažu se sa otvaranjem dodatnih kapaciteta na teritorijama pod njihovom kontrolom.
Ograde na balkanskoj migrantskoj ruti: Ko ih podiže i gde?
Povjerenica za ljudska prava Vijeća Evrope Dunja Mijatović uputila je 11. januara zapažanja Evropskom sudu za ljudska prava u kome je navela kako je Bosna i Hercegovina zabilježila značajan porast dolazaka migranata i izbjeglica od 2018. godine, nakon što je Mađarska uvela restriktivne mjere na granici sa Srbijom i migrantska se ruta pomjerila na BiH.
Povećani protok migranata opteretio je prihvatni kapacitet zemlje i izložio ga mnogim strukturnim problemima, nedostacima sistema azila i institucionalne koordinacije vlasti na različitim nivoima u BiH, istakla je Mijatović.
Ona je navela i kako je prema podacima UNHCR-u, 2018. godine 1.567 migranata podnijelo zahtjev za azil, a samo njih 16 je dobilo međunarodnu ili supsidijarnu zaštitu.
Iako su od 2018. godine otvoreni dodatni privremeni prihvatni kapaciteti u Unsko-sanskom kantonu i Kantonu Sarajevo, "još uvijek nema dovoljno kapaciteta", upozorila je Mijatović koja je u decembru pozvala vlasti da hitno osiguraju osnovne potrebe poput adekvatnog smještaja i pristupa zdravstvenoj zaštiti, hrani, vodi i odjeći bez obzira na pravni status uključene osobe ili da li se smatralo da su u tranzitu ili namjeravaju ostati u zemlji.
Mijatović je ukazala i na to da većina djece migranata bez pratnje nije imala zakonskog staratelja koje su trebale imenovati bh. vlasti i neujednačenost pristupu redovnom obrazovanju u cijeloj zemlji.
Facebook Forum