Među državama Balkana dvije su najlošije rangirane na listi Reportera bez granica (RSF). Riječ je o Kosovu i Srbiji.
Reporteri bez granica su međunarodna nevladina organizacija koja se bavi zaštitom slobode medija i prava novinara. U svom redovnom godišnjem izvještaju Indeksa slobode medija za 2025, koncentrisali su se na pitanje posljedica ekonomskih pritisaka na sedmu silu.
Prema prikupljenim podacima za 2025. godinu, u 160 od 180 ocijenjenih zemalja mediji postižu finansijsku stabilnost "s poteškoćama" - ili "nikako". Štaviše, mediji se gase zbog ekonomskih poteškoća u gotovo trećini zemalja širom svijeta.
Navode da je ekonomska kriza medija vidljiva unutar Evropske unije (EU) i Balkana, gdje je implementacija Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA) još uvijek na čekanju.
U izvještaju za 2025. stoji da je Bosna i Hercegovina zauzela 89. mjesto, Srbija 96, Slovačka 38, Sjeverna Makedonija 42, Crna Gora 37, Albanija 80, a Kosovo 99. mjesto što je najlošije rangirana zemlja na području EU-Balkana.
Oni navode da se u BiH, Srbiji i Kosovu javne medijske usluge suočavaju se egzistencijalnom krizom zbog smanjenja budžeta i političke kontrole.
Medijski pejzaž u Albaniji i Grčkoj (89. mjesto) obilježen je sukobima interesa. Štaviše, kada mediji u ovom regionu odolijevaju pritiscima, suočavaju se s strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) koje iscrpljuju njihove finansije – što je vidljivo u Hrvatskoj (60. mjesto) i Bugarskoj (70. mjesto).
Unutar EU, opasna bliskost između medija i onih na vlasti očituje se u Mađarskoj (68. mjesto) i Cipru (77. mjesto) kroz netransparentnu, nejednaku distribuciju državnih oglasa.
U Ukrajini, 62. mjesto, gdje je ruska invazija učinila pristup pouzdanim informacijama važnijim nego ikad, oko 90 posto redakcija preživljavalo je zahvaljujući subvencijama, uglavnom iz SAD-a. Povlačenje ove pomoći ugrozilo je pouzdano izvještavanje o ruskim ratnim zločinima i korupciji, dok Kremlj raspolaže značajnim sredstvima za širenje svoje propagande.
U Moldaviji (35. mjesto), političari diskredituju istraživačke novinare na društvenim mrežama. U Kirgistanu (144. mjesto), bivši glasnogovornik predsjednika preuzeo je nezavisni medij 24.kg što ukazuje da pouzdani izvori informacija postaju alati propagande.
Turska (160. mjesto) stagnira na dnu četvrtine RSF indeksa zbog nastavka represije nad novinarima.
Lišene lokalnih prihoda i američke potpore, redakcije u egzilu provode masovne otkaze, što dodatno slabi pristup nezavisnim informacijama, posebno u Rusiji (171. mjesto) i Bjelorusiji (166. mjesto).
U Gruziji (114. mjesto), oglašivačko tržište kontrolira oligarh Bidžina Ivanišvili, osnivač vladajuće stranke – koja je suočena s masovnim protestima– a zakon o "stranom utjecaju" blokira druge izvore finansiranja.
U Azerbejdžanu (167. mjesto), nedostatak mogućnosti za finansiranje natjerao je nezavisne novine na šutnju ili egzil.
Prvo mjesto u Indeksu slobode medija zauzela je Norveška, drugo mjesto Estonija, a treće Nizozemska.
'Finansijska nezavisnost medija je nužna'
"Garancija slobode, nezavisnosti i pluralizma u današnjem medijskom pejzažu zahtijeva stabilne i transparentne finansijske uvjete. Bez ekonomske nezavisnosti, ne može biti slobodnih medija", poručila je Anne Bocandé, urednica RSF-a.
Ona je poručila da medijska ekonomija mora hitno biti vraćena u stanje koje pogoduje novinarstvu i osigurava proizvodnju pouzdanih informacija, što je inherentno skupo.
"Rješenja postoje i moraju se implementirati na velikoj skali. Finansijska nezavisnost medija je nužan uvjet za osiguranje slobodnih, pouzdanih informacija koje služe javnom interesu", ističe Bocandé.
SAD: Lider novinarske ekonomske depresije
U SAD-u (57. mjesto, pad za dvije pozicije), gdje je ekonomski indikator pao za više od 14 poena u posljednje dvije godine, ogromni regioni se pretvaraju u novinske pustinje.
Lokalno novinarstvo podnosi najveći udarac ekonomske krize: više od 60 posto novinara i medijskih stručnjaka koji su anketirani u Arizoni, Floridi, Nevadi i Pensilvaniji slažu se da je "teško zaraditi pristojnu platu kao novinar", a 75 posto smatra da "prosječni medij ima poteškoća u ekonomskom opstanku", stoji u izvještaju RSF-a.
Pad zemlje za 28 mjesta u socijalnom indikatoru otkriva da novinarstvo djeluje u sve više neprijateljski nastrojenom okruženju.
Drugi mandat predsjednika Donalda Trumpa već je intenzivirao ovaj trend. Lažni ekonomski izgovori koriste se kako bi se novinarstvo usmjerilo u željenom pravcu.
To je dovelo do naglog kraja finansiranja Američke agencije za globalne medije (USAGM), što je uticalo na nekoliko novinskih redakcija - uključujući Glas Amerike i Radio Slobodna Evropa. Kao rezultat toga, više od 400 miliona građana širom svijeta bilo je iznenada lišeno pristupa pouzdanim informacijama.
Koncentracija medija i dominacija online platformi
Ovi ozbiljni rezovi u finansiranju dodatni su udarac medijskoj ekonomiji koja je već oslabljena dominacijom tehnoloških divova poput Google-a, Apple-a, Facebook-a, Amazona i Microsoft-a u distribuciji informacija.
Ove platforme, koje su uglavnom neregulisane, upijaju sve veći udio prihoda od oglašavanja koji bi inače podržao novinarstvo. Ukupna potrošnja na oglašavanje putem društvenih mreža dostigla je 247,3 milijarde američkih dolara u 2024. godini, što je porast od 14 posto u odnosu na 2023. godinu.
Ove online platforme dodatno otežavaju informativni prostor doprinoseći širenju manipulirajućih i obmanjujućih sadržaja, pojačavajući dezinformacije.
Osim gubitka prihoda od oglašavanja, što je ozbiljno poremetilo i ograničilo medijsku ekonomiju, koncentracija vlasništva medija je drugi ključni faktor pogoršanja ekonomskog indikatora Indeksa i predstavlja ozbiljnu prijetnju medijskom pluralizmu.
Podaci iz Indeksa pokazuju da je vlasništvo medija visoko koncentrisano u 46 zemalja, a u nekim slučajevima potpuno kontrolisano od strane države.
Globalna situacija slobode medija je "teška", po prvi put u historiji
Već više od deset godina rezultati Indeksa upozoravaju na globalni pad slobode medija. U 2025. godini pojavila se nova niska tačka: prosječan rezultat svih ocijenjenih zemalja pao je ispod 55 poena, što je klasifikovano kao "teška situacija". Više od šest do deset zemalja (112 ukupno) doživjelo je pad ukupnog rezultata u Indeksu.
Po prvi put u historiji Indeksa, uvjeti za bavljenjem novinarstvom su loši u polovini zemalja svijeta, dok su zadovoljavajući u manje od jedne četvrtine.
