Kako bi još jednom skrenuli pažnju na važnost osnivanja regionalne komisije za utvrđivanje i javno saopštavanje činjenica o žrtvama i ratnim zločinima, aktivisti nevladinih organizacija, okupljenih oko Inicijative za osnivanje REKOM-a poslali su po 100 REKOM razglednica, sa potpisima građana, svakom predsjedniku i članovima Predsjedništva BiH iz svih glavnih gradova postjugoslovenskih zemalja. Neophodna je podrška šefova država, koji osnivanje REKOM-a ignorišu već godinama.
Rasprava o formiranju regionalne komisije za utvrđivanje i javno saopštavanje činjenica o žrtvama i ratnim zločinima traje već šest godina. Na dosadašnjim akcijama, koje su provodili aktivisti iz 1.800 organizacija civilnog društva iz svih država bivše Jugoslavije, Inicijativu za osnivanje REKOM-a podržalo je više od pola miliona građana.
Posljednja u nizu, a prva ovakva akcija usmjerena je direktno na šefove država od čije podrške najviše zavisi osnivanje REKOM-a. Naime, aktivisti su poslali po 100 REKOM razglednica, sa potpisima građana, svakom predsjedniku i članovima Predsjedništva BiH.
Cilj je, kako kaže predsjednica udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje Sunita Dautbegović Bošnjaković, pozvati na odgovornost šefove država:
„Možemo probuditi njihovu svijest, odgovornost za žrtve. Zatrpaćemo ih razglednicama i mislim da ćemo na taj način, ako ne otvoriti, barem odškrinuti vrata do njih.“
Iako većina političara, kako iz BiH tako i iz regiona, javno nije podržala osnivanje komisije, Sunita Dautbegović Bošnjaković ističe kako je istovremeno nikada nisu u potpunosti ni odbacili:
„Tako da je to nama uvijek davalo neki prostor da možemo ići dalje. Ukoliko državni vrh ne podrži osnivanje komisije, ići ćemo nekim drugim načinima. Dokumenti postoje, to postoji, mi to sada faktički dajemo državnicima samo da stave svoj pečat - i imaćemo tu komisiju. Sada je na njima da odluče. Mi smo uradili sav posao za njih.“
Prema mišljenju Dragana Jerkovića, iz banjalučkog Centra za demokratiju i tranzicionu pravdu, neutvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i stradanjima odgovara velikom broju ljudi, političarima, nevladinim organizacijama i medijima.
„Kada nema istine, moguća je manipulacija - i oni to vješto koriste. Ljudi koji manipulišu izvlače korist - političari, nevladine organizacije i mediji. Najlakši je lov u mutnome. Oni iskorištavaju situaciju, a ispaštamomi, građani“, ocjenjuje Jerković.
Trgovanje izvinjenjima
Suočavanje sa prošlošću, te iskreno pomirenje među narodima nekadašnje zajedničke države nije u interesu političara, pa zbog toga i ignorišu vapaje civilnog društva koje traže osnivanje REKOM-a, kaže aktivistica Koalicije za REKOM iz Beograda Nataša Govedarica:
„Tema pomirenja, tema istine o zločinima, pozicija žrtava, što je za nas visoki prioritet, nije prioritet za političare u regionu. Svi mi kao građani i naše društvo u cjelini zaslužujemo tu vrstu odgovora. To je nešto što je civilizacijska tekovina, što je pristojnost i što može okončati ove brutalne manipulacije brojevima, imenima, okolnostima, i u konačnici manipulaciju žrtvama samim.“
U poslijednje vrijeme dogodio se niz pozitivnih stvari, od izvinjenja Radio-televizije Srbije građanima koji su devedesetih godina u programu ove medijske kuće bili predmet uvreda i kleveta, do usvajanja Deklaracije o Srebrenici. Međutim, kako kaže Nataša Govedarica, takvi potezi vlasti u Srbiji nisu iskreni - jer da jesu, ne bi izbjegavali podršku REKOM-u:
„Trgovanje izvinjenjima - dam ja tebi, pa očekujem da ćeš dati i ti meni, što sve nas dovodi u sumnju koliko je ova stvar iskrena. Čini se da je mnogo lakše deklarativno podržati nešto, jer prosto je nemoguće da bilo koji političar može reći:’Ne, nije dobro da se utvrđuju činjenice o žrtvama.’“
Ukoliko šefovi država nastalih raspadom Jugoslavije nastave sa ignorisanjem Inicijative za osnivanje REKOM-a, te propuste uraditi sve kako bi se konačno utvrdila jedna istina o ratovima 90-ih, posljedice će, smatra Dragan Jerković, biti katastrofalne.
„Generacije koje su rođene u samom ratu ili poslije rata dobijaju informacije putem medija, u kojima vlada govor mržnje, zatim putem sistema obrazovanja – ako bismo uzeli sada sve udžbenike u BiH npr. iz istorije i kad bismo ih dali nekoj osobi koja nije znala za ove sukobe u BiH i u cijelom regionu, čovjek ne bi znao šta da misli“, zaključuje Jerković.
************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Rasprava o formiranju regionalne komisije za utvrđivanje i javno saopštavanje činjenica o žrtvama i ratnim zločinima traje već šest godina. Na dosadašnjim akcijama, koje su provodili aktivisti iz 1.800 organizacija civilnog društva iz svih država bivše Jugoslavije, Inicijativu za osnivanje REKOM-a podržalo je više od pola miliona građana.
Posljednja u nizu, a prva ovakva akcija usmjerena je direktno na šefove država od čije podrške najviše zavisi osnivanje REKOM-a. Naime, aktivisti su poslali po 100 REKOM razglednica, sa potpisima građana, svakom predsjedniku i članovima Predsjedništva BiH.
Cilj je, kako kaže predsjednica udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje Sunita Dautbegović Bošnjaković, pozvati na odgovornost šefove država:
„Možemo probuditi njihovu svijest, odgovornost za žrtve. Zatrpaćemo ih razglednicama i mislim da ćemo na taj način, ako ne otvoriti, barem odškrinuti vrata do njih.“
Iako većina političara, kako iz BiH tako i iz regiona, javno nije podržala osnivanje komisije, Sunita Dautbegović Bošnjaković ističe kako je istovremeno nikada nisu u potpunosti ni odbacili:
„Tako da je to nama uvijek davalo neki prostor da možemo ići dalje. Ukoliko državni vrh ne podrži osnivanje komisije, ići ćemo nekim drugim načinima. Dokumenti postoje, to postoji, mi to sada faktički dajemo državnicima samo da stave svoj pečat - i imaćemo tu komisiju. Sada je na njima da odluče. Mi smo uradili sav posao za njih.“
Prema mišljenju Dragana Jerkovića, iz banjalučkog Centra za demokratiju i tranzicionu pravdu, neutvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i stradanjima odgovara velikom broju ljudi, političarima, nevladinim organizacijama i medijima.
„Kada nema istine, moguća je manipulacija - i oni to vješto koriste. Ljudi koji manipulišu izvlače korist - političari, nevladine organizacije i mediji. Najlakši je lov u mutnome. Oni iskorištavaju situaciju, a ispaštamomi, građani“, ocjenjuje Jerković.
Trgovanje izvinjenjima
Suočavanje sa prošlošću, te iskreno pomirenje među narodima nekadašnje zajedničke države nije u interesu političara, pa zbog toga i ignorišu vapaje civilnog društva koje traže osnivanje REKOM-a, kaže aktivistica Koalicije za REKOM iz Beograda Nataša Govedarica:
„Tema pomirenja, tema istine o zločinima, pozicija žrtava, što je za nas visoki prioritet, nije prioritet za političare u regionu. Svi mi kao građani i naše društvo u cjelini zaslužujemo tu vrstu odgovora. To je nešto što je civilizacijska tekovina, što je pristojnost i što može okončati ove brutalne manipulacije brojevima, imenima, okolnostima, i u konačnici manipulaciju žrtvama samim.“
U poslijednje vrijeme dogodio se niz pozitivnih stvari, od izvinjenja Radio-televizije Srbije građanima koji su devedesetih godina u programu ove medijske kuće bili predmet uvreda i kleveta, do usvajanja Deklaracije o Srebrenici. Međutim, kako kaže Nataša Govedarica, takvi potezi vlasti u Srbiji nisu iskreni - jer da jesu, ne bi izbjegavali podršku REKOM-u:
„Trgovanje izvinjenjima - dam ja tebi, pa očekujem da ćeš dati i ti meni, što sve nas dovodi u sumnju koliko je ova stvar iskrena. Čini se da je mnogo lakše deklarativno podržati nešto, jer prosto je nemoguće da bilo koji političar može reći:’Ne, nije dobro da se utvrđuju činjenice o žrtvama.’“
Ukoliko šefovi država nastalih raspadom Jugoslavije nastave sa ignorisanjem Inicijative za osnivanje REKOM-a, te propuste uraditi sve kako bi se konačno utvrdila jedna istina o ratovima 90-ih, posljedice će, smatra Dragan Jerković, biti katastrofalne.
„Generacije koje su rođene u samom ratu ili poslije rata dobijaju informacije putem medija, u kojima vlada govor mržnje, zatim putem sistema obrazovanja – ako bismo uzeli sada sve udžbenike u BiH npr. iz istorije i kad bismo ih dali nekoj osobi koja nije znala za ove sukobe u BiH i u cijelom regionu, čovjek ne bi znao šta da misli“, zaključuje Jerković.
************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.