Hapšenje osam osoba u Srbiji, zbog sumnje da su počinili ratni zločin u Srebrenici, pozdravile su porodice žrtava u BiH. To je za njih još jedan od dokaza da njihov trud da se istina sazna nije bio uzaludan. Nadaju se da će vlasti Srbije nastaviti sa hapšenjem i procesuiranjem odgovornih za zločine u BiH, a koji su uživali slobodu, bježeći na teritorij Srbije.
Zemljoradnička zadruga Kravice, simbol je masovne likvidacije Bošnjaka iz Srebrenice. U hangarima zadruge tokom juna 1995. godine ubijeno je najmanje hiljadu muškaraca i dječaka. Neki koji su uspjeli preživjeti strijeljanja, svjedočili su u haškom Tribunalu o zvjerstvima počinjenim u Kravici:
“Kada je ušlo sve u magacin, zadnji kada je ušao, on nije imao gdje sjesti. Tada je počelo pucati sa vrata i prozora, čak su bacali i bombe”, rekao je svjedok P106 pred haškim Tribunalom.
Pod sumnjom da su počinili zločine u Kravici, u Srbiji je je uhapšeno osam osoba. Među uhapšenima je i Nedeljko Milidragović, komadant jedne od jedinica u Specijalnoj brigadi policije MUP-a Republike Srpske, koji je imao nadimak “Neđo Kasapin”. Hapšenje je rezultat saradnje Tužilaštava BiH i Srbije, kaže glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić
“Za vrijeme trajanja aktivnosti, glavni tužioci BiH i Srbije Goran Salihović i Vladimir Vukčević bili su u stalnom kontaktu i koordinaciji. U okviru saradnje i prižanja pomoći kolegama iz Srbije predstavnici porodica žrtava ratnih zločina u svojstvu oštećenih su dali saglasnost pravosuđu Srbije za procesuiranje ovih osumnjičenih, što predstavlja jasan znak povjerenja i saradnje”, objašnjava Grubešić.
Za porodice žrtava svako hapšenje daje nadu da će istina izaći na vidjelo, a oni koji su počinli zločine biti kažnjeni.
“To je za mene kao da se nešto radi. Dok god ne bude Srbija, beogradska Vlada, preuzela punu odgovornost nema tu ni pravde, ni pravednosti, niti ima povjerenja”, kaže predsjednica udruženja “Majke Srebrenice” Hatidža Mehmedović.
Prvi korak rješavanja tereta prošlosti
Prema riječima Šehide Abdulrahmanović iz udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”, hapšenja će biti još i u drugim mjestima. Kaže da je ovo potvrda da se njihov trud za otkrivanjem istine i dostizanjem pravde ipak isplatio.
“Sretni smo što to ide bar jednim dijelom, jer normalno nikada neće biti uhapšeni svi i što naš trud i rad na istini i pravdi daje rezultate. Bez obzira kakav ishod presuda bude bio, mi nikada ne možemo skroz biti zadovoljni. Drago mi je da su u Srbiji i da Srbija ne može reći mi smo neutralni i ne učestvujemo”, Kaže Abdulrahmanović.
Predsjednica Društva za ugrožene narode Fadila Memišević smatra da je pozadina hapšenja - evropski put Srbije.
“Srbija čini nekakve korake da se ipak približi Evropskoj uniji. Ja hoću da vjerujem da to neće biti samo nekakvo spektakularno hapšenje, već da će ove osobe biti procesuirane”, kaže Memišević.
Ovo bi, smatra Memišević mogao biti prvi korak Srbije da se riješi tereta iz prošlosti, jer je mnogo osoba koje su osumnjičene za zločine u Srebrenici, ali i u BiH pobjeglo na teritorij Srbije gdje uživa na slobodi.
“Naravno da je poprilično kasno uslijedilo ovo hapšenje, ali opet moramo da izrazimo optimizam i nadu da je to početak, te da će se nastaviti, jer po našim procjenama u Srbiji ima jako mnogo počinilaca, ne bih spekulirala sa brojem, ali ima mnogo osumnjičenih za zločine u Srebrenici, koji se nalaze u Srbiji”, objašnjava Memišević.
Glavni tužitelj haškog Tribunala Serge Brammertz, koji je u srijedu posjetio Banjaluku, ocjenio je hapšenje kao poboljšanje regionalne saradnje:
„Koliko shvatam, do tih hapšenja ja došlo jutros, a tiče se istrage koja se vodila već neko vrijeme. Mi smo kao podrška tome pružali određene informacije. Ja na to gledam kao potvrdu poboljšane saradnje i mislim da bi kolege tužitelji na takav način trebali raditi. Ja ne vidim da je bilo, bilo kakvog političkog pritiska izvana“, prokomentarisao je Bramerc.
Uhapšene osobe su pod istragom i osumnjičene su da su kao bivši pripadnici Specijalne brigade policije Centra za obuku Jahorina MUP-a RS, direktno učestvovali u ubistvima najmanje 1.000 zarobljenih Bošnjaka, muškaraca i dječaka, na lokalitetu Zemljoradničke zadruge Kravica, u julu 1995. godine.
