Bosna i Hercegovina želi ustupiti predmete o osumnjičenima i optuženima za ratne zločine koji se od bh. pravosuđa skrivaju u Srbiji i Hrvatskoj pravosudnim institucijama ovih zemalja.
Ovo su rekli Serge Brammertz, glavni tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine Halil Lagumdžija, nakon sastanka u Sarajevu, 23. septembra.
Oko 40 posto osumnjičenih i optuženih za ratne zločine u BiH je nedostupno, a većina njih se nalazi u Srbiji i Hrvatskoj i ima i državljanstva ovih zemalja koje ne isporučuju državljane, čime je onemogućeno njihovo procesuiranje u BiH.
"Stotine počinilaca koji nisu procesuirani pronalazi sigurno utočište u susjednim zemljama. Nema ekstradicije Sarajevu. Ne postoji mogućnost procesuiranja. Zato je potrebno prebaciti slučajeve i ustupiti krivično gonjenje u državama u kojima se nalaze", rekao je Brammertz.
Rekao je da je na sastancima u Zagrebu, Beogradu i Podgorici razgovarao s ministrima pravde i čelnicima vlada, te da je "svima jasno da nema druge opcije".
"Dobili smo uvjerenja od tužitelja da će procesuirati slučajeve ako se prebace."
Predsjednik VSTV-a je rekao da će BiH "izvršiti pozitivne pritiske" na susjedne zemlje kako bi ovaj proces bio proveden na zadovoljavajući način.
"Ako ne prebacimo predmete, ta lica će ostati nedirnuta od pravde", rekao je Lagumdžija.
Na pitanje Radija Slobodna Evropa Brammertzu - kako će u Srbiji, čiji zvaničnici Vlade na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem negiraju da je u Srebrenici počinjen genocid, biti procesuirane osobe koje su osumnjičene i optužene za taj zločin, Brammertz je rekao da je to nemoguće i da će se procesuiranje svesti na mogućnosti koje nudi Krivični zakon Srbije.
Ovo znači da te osobe neće biti procesuirane za genocid, nego za ratne zločine.
"Jedan od izazova jesu pravne kvalifikacije. Znamo da u Srbiji nema procesuiranja genocida. Znamo da je udruženi zločin protiv čovječnosti problem u Hrvatskoj. Ono što je važno jeste da se kazneni progoni odvijaju i da svaka zemlja koja prima te slučajeve treba koristiti pravnu kvalifikaciju u njihovom kaznenom zakonu. Naravno da to nije sasvim zadovoljavajuća situacija", rekao je Brammertz.
Istaknuo je da je najveći problem politička realnost, ali da ne želi da političke prepreke budu na putu bilo kakvom procesuiranju.
"Na kraju dana, nakon što se na kraju pokrenu kazneni progoni za ratne zločine ili bilo koju drugu kvalifikaciju, mislim da je to ipak bolje nego da nema nikakvih kaznenih progona", dodao je Brammertz.
Udruženja žrtava istaknula su da su nezadovoljna dosadašnjim procesuiranjem ratnih zločina u BiH, ali su načelno dala pristanak da slučajevi budu prebačeni i izrazili spremnost da svjedoče na sudovima zemalja u kojima budu procesuirani.
"Sastanak je bio vrlo težak i mučan, imajući u vidu da su bili predstavnici žrtava bošnjaške, srpske i hrvatske nacionalnosti, da su iznijeli popriličan broj primjedbi na rad pravosuđa u BiH. Mi smo iz bošnjačkog dijela udruženja dali suglasnost imajući u vidu da očito i nakon više desetaka godina ta lica nisu dostupna pravosuđu BiH, da se nastave postupci u tim zemljama. Naravno uz ogradu da se porazgovara sa samim svjedocima u konkretnim predmetima, koji će sami dati suglasnost", rekao je Murat Tahirović iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Isidora Graorac, predsjednica Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske, rekla je da je "sasvim sigurno da će se svi svjedoci odazvati pozivu, da li videolinkom ili odlaskom na suđenja".
"Ali ono u što ne vjerujemo jeste da će ti procesi ugledati svjetlo dana i da će se nešto bitno promijeniti na ovom planu. Definitivno mislim da je ovaj sastanak, kao što smo i rekli, samo priča koja sigurno neće donijeti ništa pozitivno", rekla je Graorac.
Brammertz je rekao da nije iznenađen što je čuo kritike na prijedloge i dosadašnje procesuiranje ratnih zločine.
"Žrtve imaju pravo biti kritične. Moj tim i ja smo zamoljeni da podržimo ovaj projekt i prijedlog od tužitelja i institucija u BiH. Regionalna suradnja bi trebala i morala biti bolja, inače neće biti napretka", rekao je Brammertz, glavni tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, nasljednika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
