Fikret Bačić izgubio je 29 članova porodice u julu 1992. godine u selu Zecovi, nadomak Prijedora, u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Tada su pripadnici Vojske Republike Srpske, policije i Kriznog štaba ubili više od 150 Bošnjaka.
Suđenje u ovom predmetu počelo je 2015. godine, ali još nije završeno.
"Čekate na pravdu dvadeset i nešto godina i tražite tijela koja još nisu pronađena. Sud i tužilaštvo nisu u mogućnosti, neće ili nisu voljni da izvuku makar informaciju gdje su, da se ta tijela ekshumiraju", kaže Bačić.
Tatomir Gvozdenović bio je svjedok ubistva 14 civila u selu Zagoni u okolini Bratunca, u istočnoj BiH, 5. jula 1992. godine. U napadu pripadnika Armije BiH izgubio je sestru, dva strica i još nekoliko članova familije.
Za Radio Slobodna Evropa (RSE) priča kako je nekoliko puta davao izjave u svojstvu svjedoka, ali da nema saznanja da je do danas neko procesuiran za ovaj zločin.
"Ja sam jedan od rijetkih živih svjedoka, mada nas je sve manje. Do sada sam davao izjave na 100 mjesta, pokretani su neki procesi, mijenjali su se tužioci. Smatram da se to namjerno razvlači, da svjedoci pomru. Niko za ovih 28 godina nije za to odgovorao niti procesuiran. Vjerujte mi, da jeste ja bih znao", naglašava Gvozdenović.
Gvozdenović se nada da će se stvari pomjeriti sa mrtve tačke ako se usvoji Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, koja predviđa da se svi predmeti ratnih zločina procesuiraju do 2023. godine.
"Ja se iskreno nadam, a kako kažu nada umire zadnja. Ovako sada ne ide nikako i ovako se ne dešava ništa", smatra Gvozdenović.
Istovremeno, Bačić ne misli da će se usvajanjem Revidirane strategije išta promijeniti.
"Kada nešto traje toliko dug period i kada umiru svjedoci, nema šanse da taj proces ide. Ne vjerujem da će ta strategija nešto promijeniti jer se sada u to uplela i politika", smatra Bačić.
Ko koči usvajanje Revidirane strategije?
Vlasti u Bosni i Hercegovini su 2008. godine usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja predviđa da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a da svi budu prebačeni na entitetski nivo i završeni do 2023. godine.
Krajem 2015. istekao je rok od sedam godina, a nisu završeni svi najsloženiji predmeti ratnih zločina na državnom nivou. Zbog toga je 2018. godine pripremljena Revidirana strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta, ali se već dvije godine čeka na njeno usvajanje.
Ministar pravde BiH, Josip Grubeša, kaže za RSE da u Revidiranoj strategiji nema ništa sporno, jer ona predviđa bolju dinamiku rješavanja predmeta ratnih zločina i daje određeni strateški okvir.
"Revidirana strategija jasnije propisuje kriterije spuštanja predmeta na niže razine, odnosno na entitetske sudove i, takođe, prepuštanje predmeta zemljama u kojima se nalaze osobe koje su osumnjičene za pojedina kaznena djela ratnih zločina", ističe Grubeša.
On dodaje i da Revidirana strategija nije usvojena u Savjetu ministara BiH zbog stalnog postavljanja uslova prema Tužilaštvu BiH da se dostave određeni podaci.
Posljednji zahtjev uputila je ministrica vanjskih poslova BiH, Bisera Turković, koja kaže za RSE da Revidirana strategija neće biti usvojena bez odgovora na šest osnovnih pitanja koje mora dati Tužilaštvo BiH.
"Za koliko lica iz ‘A kategorije' su donesene pravosnažne presude? Koliko je prvostepenih presuda u fazi žalbe i koliki je broj lica kojima je prvostepeno suđenje u toku? Protiv koliko lica se vodi istraga i koji je broj lica protiv kojih je obustavljena istaga? I treba nam broj lica koja ne spadaju u ove kategorije, odnosno koja su to lica protiv kojih nikada nije pokrenut postupak i njihovi predmeti nisu uzeti u rad od 2004. godine kada su preuzeti od Međunarodnog krivičnog suda za bivšu jugoslaviju u Hagu", pojašnjava Turković.
Grubeša kaže da je za dodatne odgovore potrebno vremena.
"Mislim da je krajnje neodgovorno, pogotovo od ljudi koji se bave politikom, da se špekulira o tim imenima. Kada je u pitanju dostavljanje podataka o tome koja su od ovih lica procesuirana ranije pred entitetskim sudovima, tu moram stati u odbranu Tužilaštva. To je ogroman posao, jer su ti predmeti došli u BiH 2004.-2005. godine kada nije postojao elektronski sustav razvrstavanja i rada na predmetima, a koji je došao 2010. godine. Takođe, tada su radili strani tužitelji i ne mogu sada oni u Tužilaštvu znati i imati sve podatke gdje i u kojoj fazi su i kako su rađeni ti predmeti", kaže Grubeša.
Tužilaštvo BiH bez odgovora
Tužilaštvo BiH i pored brojnih upita nije dostavilo odgovore RSE na pitanja koliki je broj predmeta obuhvaćenih ovom strategijom, te koliko je predmeta ratnih zločina do sada riješeno pred sudovima u BiH.
Prema podacima Organizacija za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS), koja je izradila Mapu procesuiranih ratnih zločina u BiH, pred sudovima u BiH do 31. decembra 2018. godine ukupno je procesuirano 496 slučajeva ratnih zločina.
Uslov za ulazak u EU
Na nužnost usvajanja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina upozorili su i iz Delegacije Evrospke unije u BiH. U dopisu RSE ističu da je usvajanje strategije jedan od prioriteta za članstvo BiH u EU.
„Usvajanje revidirane Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina prioritet je iz Analitičkog izvještaja koji je priložen uz Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU. Kao što je istaknuto u Analitičkom izvještaju, te i u Izvještaju grupe eksperata o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini (Priebea i drugih) iz decembra 2019., Vijeće ministara BiH treba usvojiti ovu Strategiju bez daljnjeg odlaganja“, navodi se u dopisu, te dodaje da od usvajanja ove zavisi dalja finansijska pomoć Evropske unije.
"Proteklih godina, a uz finansijsku podršku EU, broj neriješenih predmeta ratnih zločina znatno je smanjen. Međutim, finansijska pomoć EU za procesuiranje ratnih zločina u BiH mora se temeljiti na važećoj i aktuelnoj strategiji˝, ističu iz Delagacije EU u BiH.
Evropska unija je od 2014. do 2019. godine uložila 14,8 miliona evra kroz projekte “Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH”,koji su se u tri faze finansirali od Pretpristupnih fondova Evropske unije (IPA).
Ova sredstva bila su namijenjena finansiranju plata sudija, tužilaca i dodatnog osoblja koji rade na rješavanju predmeta ratnih zločina, kao i za materijalne troškove pravosudnih institucija nastale u vezi procesuiranja ovih predmeta.
Nedostaci pravosuđu
Edin Ramulić iz Fondacije za izgradnju kulture sjećanja Prijedor kaže da ni jedan dokument neće promijeniti očiti problem nedostatka kapaciteta i znanja u domaćem pravosuđu.
"Ono što mi imamo problem jesu slabi kapaciteti u pravosuđu i tu bilo kakva strategija ne može pomoći. Sva nova zapošljavanja tužilaca za ratne zločine do sada su bila finansirana iz evropskih fondova, a država ništa nije ulagala niti je izdvajala sredstva“, mišljenja je Ramulić.
On dodaje i da prebacivanje slučajeva na entitetski nivo, kako to propisuje strategija, neće pomoći, jer se ne može očekivati da entitetski tužioci, koji se do sada nisu bavili složenim predmetima, poput ratnih zločina, to sada rade.
"Tužioci su ispunjavali normu po broju podignutih optužnica, a tu se radilo o lakšim predmetima i nižerangiranim izvršiocima. Čak se i dešavalo da su protiv nekih počinilaca podizane optužnice po dva ili tri puta za isto djelo, dok za većinu glavnih odgovornih, koji su počinili najveće ratne zločine, nisu ni pokretane istrage", ističe Ramulić.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida kaže da Revidirana strategija ne nudi ništa novo u odnosu na prethodnu strategiju.
"Ono što smo imali 2008. godine imamo i sada to neće dovesti do toga da se riješi većina predmeta što sve žrtve u BiH očekuju. Mi smo i do sada imali ustupanje slučajeva ratnih zločina nižim sudovima, a efekat toga je vrlo slab", smatra Tahirović.
Revidirana strategija na predmetima ratnih zločina i dvije godine od kada je završena nije se našla na dnevnom redu Savjeta ministara BiH.
Facebook Forum