Koristeći svoje kongresne ovlasti o donošenju odluka o ratu, Predstavnički dom Kongresa, kojeg kontrolišu demokrate, izglasao je u srijedu rezoluciju kojom će prisiliti administraciju Donalda Trumpa da povuče američke trupe umiješane u rat u Jemenu.
Ovaj potez se smatra ukorom predsjedniku Trumpu zbog savezništva sa Saudijcima koji predvode koaliciju koja napada Jemen, u ratu čija humanitarna kriza već doseže alarmantne razmjere, jer su milioni ljudi na ivici gladi i desetine hiljade djece direktno ugroženo zbog neuhranjenosti.
Predstavnički dom je odobrio rezoluciju koja će okončati američku podršku za koaliciju koju predvodi Saudijska Arabija u ratu u Jemenu, dok mnogi od američkih zakonodavaca traže od predsjednika Trumpa oštriji odnos prema saudijskom kraljevstvu.
To je prvi put da je Predstavnički dom ikada podržao rezoluciju koja se odnosi na iskazivanje moći u odlukama o ratu - Rezolucija o ratnim ovlastima, ali je glasanje 248-177, gotovo u potpunosti podijeljeno prema stranačkim linijama, i možda neće biti dovoljno da zaustavi Trumpov, kako se vjeruje, vjerovatno prvi veto na neku od odluka Kongresa, kako je već zaprijetio.
Samo 18 Trumpovih republikanca pridružilo se demokratama u izglasavanju rezolucije, čiji je cilj zaustavljanje američke vojske od pružanja bilo kakve pomoći ili učešća u okršajima u Jemenu, uključujući punjenje goriva u avionima koji izvode vazdušne udare u građanskom ratu u Jemenu.
Rezolucija se šalje Senatu, kojeg, pak, sa tijesnom većinom kontrolišu republikanci, ali gdje je slična rezolucija već usvojena krajem prošle godine.
Demokrate i republikanci zajedno su prije dvije sedmice predstavili rezoluciju o ratnim ovlastima, kao način da pošalju snažnu poruku Rijadu o humanitarnoj katastrofi u Jemenu i kao osudu ubistva saudijskog novinara Džamala Kašogija.
Predsjednik Komiteta Predstavničkog doma i demokrata Eliot Engel je rekao da izglasavanje rezolucije predstavlja "vraćanje uloge Kongresa u spoljnoj politici".
Ako rezoluciju odobri Senat, što bi se vrlo lako moglo dogoditi, biće to odmjeravanje moći Kongresa sa Trumpom u vezi njegovih spoljnopolitičkih poteza.
Američki zakonodavci su ukazali kako Trump hoće da povuče trupe iz Sirije i Avganistana, kao dio njegovog pristupa "Amerika prvo", ali je mnogo manje interesa pokazao za ograničavanje uloge SAD-a u Jemenu.
Skoro četvorogodišnji rat u Jemenu, koji se zbog fokusa svijeta sa sirijskih sukob još naziva i "rat u sjenci" odnio je na desetine hiljada života, 14 miliona ljudi drži na ivici gladi, a od toga su skoro polovina djeca, dok je ekonomija u kolapsu.
Bijela kuća kaže da je rezolucija usvojena u Predstavničkom domu "manjkava" zato što američke trupe nijesu direktno uključene u vojnu akciju u Jemenu, gdje se koalicione snage koje predvodi Saudijska Arabija i koje podržavaju vladu međunarodno priznatog predsjednika Abda Rabua Mansura Hadija, bore sa pobunjeničkim snagama Huta, koje podržava Iran i koje kontrolišu glavni grad Sanu.
Ovaj rat se uveliko smatra takozvanim proxi ratom, sukobom preko posrednika u koji su uključeni dominanti regionalni igrači Bliskog istoka.
Od lokalnog sukoba rat u Jemenu je eskalirao 2015. kada su šiitske snage Huta, koje podržava Teheran, preuzele kontrolu nad najvećim dijelom zapada zemlje, uključujući i prijestonicu Sanu.
Saudijska Arabija i osam drugih arapskih država vojno su intervenisale u pokušajima da obnove vlast međunarodno priznate vlade Hadija, a imali su i podršku, SAD-a, Velike Britanije i Francuske.
Ali je protivljenje ratu povećano nakon što se broj žrtava povećao, naročito nakon civilnih žrtava i razaranje koju su izazvali udari saudijske koalicije.
"Mi smo pomogli stvaranju i pogoršanju, najveće svjetske humanitarne krize", rekla je kongresmenka Barbara Lee tokom debate, dodajući: "Naše učešće u ovom ratu je, da budemo iskreni, sramno".
Ljutnja na Saudijsku Arabiju intenzivirana je nakon što je 2. oktobra u saudijskom konzulatu u Istanbulu, brutalno ubijen Džamal Kašogi, kolumnista Washington Posta, kritičar saudijskog "de facto" vladara princa prijestolonasljednika Mohamada Bin Salmana (MBS), koji se smatra naručiocem ubistva.
Procjena američke Centralne obavještajne agencije (CIA) optužila je moćnog saudijskog vladara kao naručioca ubistva. Zvanični Rijad stalno negira te navode.
Prema Trumpovoj administraciji, SAD je od 2015. obezbjeđivao podršku koaliciji, uključujući i obavještajne podatke i, sve donedavno, gorivo za avione, ali, kako navode, nijesu bili uključeni u "neprijateljstva".
Novoosnažene demokrate u Predstavničkom domu, žele da se konfrontiraju Trumpovoj spoljnoj politici, ali je i dio republikanaca u oba doma takođe pokazao spremnost da stave pod zakonsku kontrolu predsjednikovu spoljnopolitičku agendu.
Kongresmen Ro Khana, demokrata koji je napisao nacrt rezolucije, kaže da se rađa jedna dvostranačka alijansa koja je skeptična prema vojnim intervencijama bez nadzora Kongresa.
"Nije samo riječ o Jemenu. Već i o tome da Kongres zauzima stav pa će i svaki budući predsjednik morati da razmisli dva puta o tome hoće li ili ne započeti vojnu intervenciju bez odobrenja Kongresa", poručio je Khana.
Senat, u kojem je već odobrena slična rezolucija čiji je predlagač nezavisni senator Barnie Sanders uz podršku republikanskog kolege Mike Leea, bi trebalo da glasa o rezoluciji usvojenoj u Predstavničkom domu u narednih 30 dana.
Republikanci imaju većinu od 53-47 a za izglasavanje je potrebna prosta većina.
Decembarsko izglasavanje prethodne rezolucije u Senatu i ove u Predstavničkom domu je bilo prvo glasanje na osnovu ovog zakonskog akta usvojenog davne 1973.
Ovim zakonom se praktično ograničava predsjednikova moć da angažuje američke trupe u potencijalnim sukobima bez odobrenja Kongresa.
Facebook Forum