Ratni predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je od žalbenih sudaca da nalože tužiteljstvu objavljivanje popisa zaštićenih svjedoka koji su svjedočili u njegovom, ali i u drugim suđenjima za ratne zločine pred domaćim sudovima – kako bi mogao usporediti njihove iskaze.
Haško tužiteljstvo je na njegove prijašnje zahtjeve odgovorilo da objava ne može utjecati bitno na njegov prvostupanjski proces pred Haškim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), a sada na žalbeni pred Mehanizmom za međunarodne sudove UN-a (koji dovršava rad sudova za Ruandu i Jugoslaviju) – no Karadžić je suprotnog mišljenja.
U zahtjevu je ustvrdio kako bi usporedbom mogao osporiti neke od iskaza, no potreban mu je popis kako bi mogao pronaći te razlike.
Karadžić se pobunio i protiv navoda tužiteljstva da je njegov zahtjev "previše uopćen i spekulativan".
Također je ponovio svoje uporne tvrdnje – da mu tužiteljstvo namjerno ne objavljuje na vrijeme izjave svjedoka koje su mogle sadržavati, prema njegovom mišljenju – potencijalno oslobađajući materijal.
Pozvao se na slučaj genocidnog generala iz Ruande
"Budući da je nemoguće za dr.Karadžića da ukaže na specifičan iskaz svjedoka jer mu je uskraćen pristup svim sredstvima za otkriće toga", njegov branitelj Peter Robinson se pozvao na slučaj "Bizimungu" (Ruanda) u kojem je uspoređen iskaz svjedoka pod oznakom GAP, nakon čega je Žalbeno vijeće zaključilo da se Raspravno vijeće (prvostupanjsko) "nije moglo osloniti na GAP-ove dokaze i preinačilo osude za generala Bizimungu u vezi incidenata o kojima je svjedok GAP dao iskaz".
Podsjetimo, Augustin Bizimungu je prvostupanjski osuđen zbog genocida 1994. godine, koji je s ruandskom vojskom počinio nad manjinskim narodom Tutsima – na 30 godina zatvora.
U stodnevnom pokolju ubijeno je oko 800.000 Tutsa i Hutua. U žalbenom procesu Bizimunigi je potvrđena prvostupanjska presuda od 30 godina.
U zahtjevu za objavljivanjem popisa zaštićenih svjedoka i njihovih izjava Karadžićeva obrana se pozvala na još neke slučajeve pred Međunarodnim kaznenim sudom za Ruandu (ICTR).
Karadžiću je prošli mjesec izrečena kazna od 40 godina zatvora za deset, od ukupno 11 točaka optužnice – za progone u bosanskohercegovačkim općinama 1992. godine, teror nad sarajevskim civilima (1992-1995.), genocid u Srebrenici 1995. godine te uzimanje međunarodnih promatrača za taoce (1995). Oslobođen je jedino od točke 1 – genocid u BiH općinama 1992.godine, kao i na polovici suđenja.
Odmah nakon presude Karadžić je krenuo u žalbeni proces najavljujući žalbu na statusnoj konferenciji koja mu je odobrena zbog pitanja zdravstvenog stanja u pritvorskih uvjeta.
