Mehmed Agović je poslije jednogodišnjeg pauziranja, prošle sedmice konačno vraćen u svoju kancelariju direktora javnog servisa, bosansko-hercegovačke radio televizije.
U intervjuu za RSE razgovara o tome, u vrijeme kada na ovu kuću dolaze ozbiljne optužbe u vezi sa navodnim pokušajima uništavanja Federalne televizije, ali i bezbroj drugih, još težih problema.
Agović: Kada čovjek zna da je u pravu i da je važno da se to pravo i vidi, onda nekako i izdrži sve to.
Agović: Možemo to posmatrati na dva načina. Ako to gledam iz osobnog ugla, onda je to bio veliki i nepotreban teret. Ako gledam sa stanovišta opšteg interesa, koji je u ovom slučaju važan, onda jeste.
Agović: Moram biti iskren, a da me neko krivo ne shvati. Zatekao sam mnogo teže uslove za rad, nego koje sam ostavio. Posebno onaj dio koji znači realizaciju nekih poslova koji pretpostavljaju našu budućnost, a to je završetak reforme javnog radio-televizijskog sistem u Bosni i Hercegovini. On je još uvijek pod snažnom opstrukcijom i mogućnošću da se ne završi, a na samom smo kraju, kao što znate. Ostao je još samo jedan korak, da napravimo zajednički pravni subjekt, koji će okupljati i povezivati tri emitera u Bosni i Hercegovini. Upravo sada razgovaramo o tome kako prevazići probleme. U cijeli posao se uključila i jedna ekspertna grupa Evropske komisije, koja nam želi dobro. Nadam se da će oni biti uporni i da će nas natjerati da to završimo onako kako je predviđeno, i da napravimo samoodrživ i nezavisan javni RTV sistem u Bosni i Hercegovini, u kojem će sva tri emitera, dva entitetska i onaj na državnom nivou, raditi komplementaran program, koji će biti jedna cjelina i pogodan za sve naše slušaoce i gledaoce.
Agović: To nije tačno. Mi nemamo nikakav interes da uništimo nikoga. Činjenica je da se nalazimo u situaciji nedovršenog javnog RTV sistema, koji otežava svima nama poslovanje.
RTV BiH posluje po važećom zakonu i organizirana je tako, a istovremeno ima repove, koji su ostali ispred tog zakona iz vremena prije donošenja zakona, a koji nas opterećuju da poslujemo. Pri tome su to produkcijski, tehnički i drugi sektori koji bi trebali da budu u toj budućoj korporaciji. Istovremeno, Federalna RTV nema takve mogućnosti i mi moramo silom prilika da zaštitimo postojanje i djelovanje radio televizije Federacije Bosne i Hercegovine, da oponašano korporaciju. Njima vršimo kompletne produkcione i prenosne usluge u proizvodnji programa.
Agović: Upravo tako. Ovo pokazuje da mi ne želimo da uništimo radio televiziju Federacije Bosne i Hercegovine jer kada bi im obustavili usluge, onda bi ih uništili. Onda bi im napravili štetu. To su otvorena pitanja i moramo ih hitno riješiti. Upravni odbori sva tri emitera su dali sebi rok da to urade do kraja godine, da se napravi statut korporacije i da se krene u njeno konstituisanje. I dalje su otvorena pitanja brojna. Brojne su razlike, postoje mišljenja da bi trebalo da to ostane razdvojeno, da ne bude pravni sistem kakav je predviđen zakonom. Stojim na stajalištu da je za Bosnu i Hercegovinu u ovome trenutku to najbolje rješenje, bez obzira što bi bilo možda i boljih rješenja. Primijeniti Zakon, početi raditi po tom Zakonu, a onda u hodu uočene loše stvari otklanjati. Bosna i Hercegovina mora imati sistem javnog emitiranja da ne bi imali tri različita medijska prostora u elektronskom sektoru.
Agović: U tome što ovaj posao nije čist, što nije završena ta šema organizacije sistema radio televizije u Bosni i Hercegovini i onda svi imamo teškoće. RTV Federacije se osjeća ugroženom jer ne raspolaže produkcionim i tehničkim kapacitetima i imovinom, kao što mi imamo, a mi upravo nudimo varijantu koja je najbolja za sve. Mi sve svoje kapacitete, cjelokupnu imovinu dajemo na upravljanje budućoj korporaciji, koju će pod istim uslovima, kao i mi, koristi i ostala dva emitera. To bi bilo rješenje za sve.
Agović: Ovi nesporazumi, koje smo slušali prethodnih nekoliko dana, su potpuno nepotrebni, potpuno su nevažni i od toga nema nikakve koristi. Prvi dan, kada sam došao poslije dužeg odmora, sam im to i reko i zahtijevao da se razgovara, a ne da se svađa.
Agović: Kada je u pitanju odnos politike prema mediju, uvijek je pitanje uređivačke politike, pitanje našeg produkta i te informacije koju mi prenosimo našim gledaocima i slušaocima. BHRT, kao emiter na državnom nivou ili javni RTV servis, nastoji da konstituiše neku uređivačku politiku koja će biti u interesu svih građana u Bosni i Hercegovini, bez obzira na njihova politička, vjerska ili bilo kakva druga opredjeljenja, da zadovoljimo sve interese. To jeste uloga javnog servisa, onako kako je zamišljena i kako funkcioniše u evropskoj praksi. Mi nismo još dosegli te potrebne nivoe, mi smo još siromašni, ali i zbog toga što nema ovog sistema jer trošimo više nego što treba. Nismo još ni puno osposobljeni, tako da mislim da bi tek u narednom periodu trebalo da se osjeti uloga pravog javnog RTV servisa.
S druge strane moramo zanemariti političke interese koji podrazumijevaju određene političke i druge podjele u zemlji, a to se emitira i na medije.
Agović: Slažem se, nema. Što se mene tiče, to je prioritetan zadatak, da se proba sanirati to stanje. Mislim da ovo što sada imamo nije osnova za neki kvalitetniji iskorak. Tu treba analizirati i tačno vidjeti o čemu se radi, a bez dodatnih snaga, bez neke funkcionalnije organizacije rasporeda snaga, bez bogatijeg programskog asortimana, nećemo otići daleko. To su zadaci koji su ispred nas i na tome ćemo raditi.
Agović: To je tačno. Mi ne možemo ni o čemu dalje razmišljati. Mi moramo donijeti odluku definitivno u narednih nekoliko mjeseci. Što se mene tiče, moram do kraja ove godine donijeti odluku hoće li biti formirana korporacija. Naravno, to je u rukama političara i njihove volje, koja se protežira kroz upravnu strukturu u sistemu. To će biti odgovor na pitanje hoćemo li ovako dalje nastaviti, ili tačnije stati, ili ćemo nastaviti raditi kao jedna konzistentna organizacija javnog RTV sistema. Bez znanja kako ćemo dalje, nećemo moći razgovarati ni o ovim pragmatičnim stvarima, kao što je organizovanje bolje proizvodnje, edukacija kadrova i tako dalje.
Agović: To je velika istina, ali na žalost, ona je zaista na udaru ako čovjek tako radi. Imamo bezbroj primjera da smo onda izloženi različitim kritikama od strane pojedinih političara, pojedinih opcija, koji sežu čak do zahtjeva za likvidacijom javnog servisa u Bosni i Hercegovini. To tumačim, ne samo političkom tendencioznošću i nekim partikularnim interesom, nego i neznanjem šta znači jedan jani servis za demokratsko društvo, za izgradnju jednog demokratskog društva, a specijalno u zemljama u tranziciji, kakva je Bosna i Hercegovina.
U intervjuu za RSE razgovara o tome, u vrijeme kada na ovu kuću dolaze ozbiljne optužbe u vezi sa navodnim pokušajima uništavanja Federalne televizije, ali i bezbroj drugih, još težih problema.
RSE: Kada se neko duže od godinu dana bori za vlastita prava, a pri tome i izbori, onda zaslužuje čestitke.
Agović: Kada čovjek zna da je u pravu i da je važno da se to pravo i vidi, onda nekako i izdrži sve to.
RSE: Možda bi bilo uputnije pitati - da li se isplatilo sve to?
Agović: Možemo to posmatrati na dva načina. Ako to gledam iz osobnog ugla, onda je to bio veliki i nepotreban teret. Ako gledam sa stanovišta opšteg interesa, koji je u ovom slučaju važan, onda jeste.
RSE: Šta si zatekao pri povratku? Hoće li ti biti lakše ili teže krenuti sa mjesta na kojem si nasilno prekinut?
Agović: Moram biti iskren, a da me neko krivo ne shvati. Zatekao sam mnogo teže uslove za rad, nego koje sam ostavio. Posebno onaj dio koji znači realizaciju nekih poslova koji pretpostavljaju našu budućnost, a to je završetak reforme javnog radio-televizijskog sistem u Bosni i Hercegovini. On je još uvijek pod snažnom opstrukcijom i mogućnošću da se ne završi, a na samom smo kraju, kao što znate. Ostao je još samo jedan korak, da napravimo zajednički pravni subjekt, koji će okupljati i povezivati tri emitera u Bosni i Hercegovini. Upravo sada razgovaramo o tome kako prevazići probleme. U cijeli posao se uključila i jedna ekspertna grupa Evropske komisije, koja nam želi dobro. Nadam se da će oni biti uporni i da će nas natjerati da to završimo onako kako je predviđeno, i da napravimo samoodrživ i nezavisan javni RTV sistem u Bosni i Hercegovini, u kojem će sva tri emitera, dva entitetska i onaj na državnom nivou, raditi komplementaran program, koji će biti jedna cjelina i pogodan za sve naše slušaoce i gledaoce.
RSE: Ti si onoga dana, kada si došao na posao, zatekao jednu opasnu prijetnju u vezi sa tim kako firma, čiji si ti generalni direktor, praktično hoće da uništi Federalnu televiziju, koja je jedan od sastavnih dijelova tog sistema o kome sada govoriš.
Agović: To nije tačno. Mi nemamo nikakav interes da uništimo nikoga. Činjenica je da se nalazimo u situaciji nedovršenog javnog RTV sistema, koji otežava svima nama poslovanje.
Činjenica je da se nalazimo u situaciji nedovršenog javnog RTV sistema, koji otežava svima nama poslovanje
RTV BiH posluje po važećom zakonu i organizirana je tako, a istovremeno ima repove, koji su ostali ispred tog zakona iz vremena prije donošenja zakona, a koji nas opterećuju da poslujemo. Pri tome su to produkcijski, tehnički i drugi sektori koji bi trebali da budu u toj budućoj korporaciji. Istovremeno, Federalna RTV nema takve mogućnosti i mi moramo silom prilika da zaštitimo postojanje i djelovanje radio televizije Federacije Bosne i Hercegovine, da oponašano korporaciju. Njima vršimo kompletne produkcione i prenosne usluge u proizvodnji programa.
RSE: Jedno od otvorenih pitanja čitavog sistema je i pitanje nadležnosti, raspodjela sredstava, problematiziranje vlasništva. Sve je to još uvijek u igri, kada su odnosi ova tri emitera u pitanju.
Agović: Upravo tako. Ovo pokazuje da mi ne želimo da uništimo radio televiziju Federacije Bosne i Hercegovine jer kada bi im obustavili usluge, onda bi ih uništili. Onda bi im napravili štetu. To su otvorena pitanja i moramo ih hitno riješiti. Upravni odbori sva tri emitera su dali sebi rok da to urade do kraja godine, da se napravi statut korporacije i da se krene u njeno konstituisanje. I dalje su otvorena pitanja brojna. Brojne su razlike, postoje mišljenja da bi trebalo da to ostane razdvojeno, da ne bude pravni sistem kakav je predviđen zakonom. Stojim na stajalištu da je za Bosnu i Hercegovinu u ovome trenutku to najbolje rješenje, bez obzira što bi bilo možda i boljih rješenja. Primijeniti Zakon, početi raditi po tom Zakonu, a onda u hodu uočene loše stvari otklanjati. Bosna i Hercegovina mora imati sistem javnog emitiranja da ne bi imali tri različita medijska prostora u elektronskom sektoru.
Sanirati stanje
RSE: Dojam je da se kolege iz dviju televizija pod istim krovom u Sarajevu naprosto mrze, a trebalo bi da se nadopunjuju, da prave kompatibilne programe. U čemu je intriga?
Agović: U tome što ovaj posao nije čist, što nije završena ta šema organizacije sistema radio televizije u Bosni i Hercegovini i onda svi imamo teškoće. RTV Federacije se osjeća ugroženom jer ne raspolaže produkcionim i tehničkim kapacitetima i imovinom, kao što mi imamo, a mi upravo nudimo varijantu koja je najbolja za sve. Mi sve svoje kapacitete, cjelokupnu imovinu dajemo na upravljanje budućoj korporaciji, koju će pod istim uslovima, kao i mi, koristi i ostala dva emitera. To bi bilo rješenje za sve.
RSE: Onog trenutka kada dođe korporacija bi se mogli izgladiti svi ti nesporazumi.
Agović: Ovi nesporazumi, koje smo slušali prethodnih nekoliko dana, su potpuno nepotrebni, potpuno su nevažni i od toga nema nikakve koristi. Prvi dan, kada sam došao poslije dužeg odmora, sam im to i reko i zahtijevao da se razgovara, a ne da se svađa.
RSE: Nekada su na vas u BHT1 vršeni značajni politički pritisci. Sada se to pomaklo na entitetske emitere. Možeš li naslutiti razlog?
Agović: Kada je u pitanju odnos politike prema mediju, uvijek je pitanje uređivačke politike, pitanje našeg produkta i te informacije koju mi prenosimo našim gledaocima i slušaocima. BHRT, kao emiter na državnom nivou ili javni RTV servis, nastoji da konstituiše neku uređivačku politiku koja će biti u interesu svih građana u Bosni i Hercegovini, bez obzira na njihova politička, vjerska ili bilo kakva druga opredjeljenja, da zadovoljimo sve interese. To jeste uloga javnog servisa, onako kako je zamišljena i kako funkcioniše u evropskoj praksi. Mi nismo još dosegli te potrebne nivoe, mi smo još siromašni, ali i zbog toga što nema ovog sistema jer trošimo više nego što treba. Nismo još ni puno osposobljeni, tako da mislim da bi tek u narednom periodu trebalo da se osjeti uloga pravog javnog RTV servisa.
S druge strane moramo zanemariti političke interese koji podrazumijevaju određene političke i druge podjele u zemlji, a to se emitira i na medije.
RSE: Čini mi se da u BHT1 ipak ima premalo profesionalnih imena, a bez imena nema gledanosti, nema popularnosti. Ima li nekih planova u tom smjeru?
Agović: Slažem se, nema. Što se mene tiče, to je prioritetan zadatak, da se proba sanirati to stanje. Mislim da ovo što sada imamo nije osnova za neki kvalitetniji iskorak. Tu treba analizirati i tačno vidjeti o čemu se radi, a bez dodatnih snaga, bez neke funkcionalnije organizacije rasporeda snaga, bez bogatijeg programskog asortimana, nećemo otići daleko. To su zadaci koji su ispred nas i na tome ćemo raditi.
RSE: Prije toga ipak na korporaciji jer čini mi se da je ljetos donesen jedan bitni pomak, međutim pet-šest mjeseci poslije još uvijek ništa?
Agović: To je tačno. Mi ne možemo ni o čemu dalje razmišljati. Mi moramo donijeti odluku definitivno u narednih nekoliko mjeseci. Što se mene tiče, moram do kraja ove godine donijeti odluku hoće li biti formirana korporacija. Naravno, to je u rukama političara i njihove volje, koja se protežira kroz upravnu strukturu u sistemu. To će biti odgovor na pitanje hoćemo li ovako dalje nastaviti, ili tačnije stati, ili ćemo nastaviti raditi kao jedna konzistentna organizacija javnog RTV sistema. Bez znanja kako ćemo dalje, nećemo moći razgovarati ni o ovim pragmatičnim stvarima, kao što je organizovanje bolje proizvodnje, edukacija kadrova i tako dalje.
RSE: Mislim da ti i tvoje kolege dobro znate da ovim narodima zaista treba jedan pravi javni servis, koji će raditi u interesu građana Bosne i Hercegovine, a ne u interesu države i dijelova te države, ideologija i politika. Nadam se da ćemo uskoro to imati?
Agović: To je velika istina, ali na žalost, ona je zaista na udaru ako čovjek tako radi. Imamo bezbroj primjera da smo onda izloženi različitim kritikama od strane pojedinih političara, pojedinih opcija, koji sežu čak do zahtjeva za likvidacijom javnog servisa u Bosni i Hercegovini. To tumačim, ne samo političkom tendencioznošću i nekim partikularnim interesom, nego i neznanjem šta znači jedan jani servis za demokratsko društvo, za izgradnju jednog demokratskog društva, a specijalno u zemljama u tranziciji, kakva je Bosna i Hercegovina.
