Nedavno su u Sarajevu boravili bivši i sadašnji zamjenik generalnog direktora UNESCO-a, Munir Bušnaki i Franćesko Bandarin. Bušnaki je posjetio zvaničnike iz projekta Ars Aevi, a Bandarin, sa čelnicima Kantona i Grada, razgovarao o potpori ove organizacije u izgradnji budućeg Muzeja savremene umjetnosti, zbog čega razgovaramo sa direktorom projekta, Enverom Hadžiomerspahićem.
Hadžiomerspahić: Tako je. Imao sam veliko zadovoljstvo da se sretnem sa njima. Munir Bušnaki je trenutno direktor ICCROM-a, a bio je vicegeneralni direktor UNESCO-a za kulturu u proteklim godinama i davao je uistinu izvanrednu podršku razvoju projekta Art Aevi. On je svojevremeno inaugurirao most Art Aevi, koji je Renzo Piano, kao Ambasador dobre volje UNESCO-a, projektovao, izgradio i donirao. Zatim je učinio da se radi intenzivno na arhitektonskim projektima Muzeja Ars Aevi. Evo sada tu njegovu ulogu preuzima novi vice-generalni direktor UNESCO-a gospodin Franćesko Bandarin, koji je došao u Sarajevo i koji se u povodu dogovora o izgradnji Muzeja Ars Aevi sreo sa gradonačelnikom Sarajeva, Alijom Behmenom, i sa premijerom Kantona, Fikretom Musićem.
Hadžiomerspahić: Ne. U ovom slučaju UNESCO je pokrovitelj razvoja projekta Ars Aevi, a ulogu, da tako kažem, pokretačke snage koja će ući u finalnu fazu realizacije projekta Ars Aevi, preuzeli su Grad Sarajevo i Kanton Sarajevo. Oni su već sa Renzom Pianom dogovorili da će izgradnja prvog bloka Muzeja Ars Aevi, to je samostalna funkcionalna cjelina, početi u narednoj godini.
Dogovoreno je da se u ovoj godini urade izvedbeni projekti. Krajem godine će biti raspisan tender, zatim će se u prvim mjesecima 2012. godine odabrani izvođač uvoditi u pripremu za radove. Ukoliko sve bude išlo prema našim sadašnjim, optimističnim dogovorima, 6. aprila slijedeće godine bi mogli da postavimo kamen temeljac, a u toku 2012. koja ujedno obilježava dvije decenije opsade Sarajeva, prvi blok Muzeja Ars Aevi, u svojoj arhitektonskoj strukturi, bi mogao biti inauguriran.
Hadžiomerspahić: Tako je. To je velika izložba kolekcije Ars Aevi 1999. godine u olimpijskim dvoranama centra Skenderija, kada je UNESCO prvi put prepoznao vrijednosti projekta Art Aevi i odlučio da generalni direktor UNESCO-a otvori tu izložbu i da UNESCO da pokroviteljstvo UNESCO-a nad procesom razvoja projekta Ars Aevi.
U Bosni i Hercegovini nema mnogo projekata koji se odvijaju pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Tu je Stari most u Mostaru, tu je Višegradska ćuprija i Ars Aevi kao tri najznačajnija elementa koja su privukla pažnju i dobila podršku najviših struktura UNESCO-a.
Interes kao za Olimpijadu
Dio kolekcije Ars Aevi, arhivska fotografija
Hadžiomerspahić: Mi smo u proteklom periodu imali, da tako kažem, jedan rezervisan odnos prema projektu Ars Aevi ili još iskrenije, nismo imali nikakav odnos sa Ministarstvom kulture FBiH. Međutim, došlo je do promjene nakon izbora, ministar kulture i sporta Federacije. Gospodine Saimir Kaplan je izrazio punu podršku projektu.
Isto tako sa državnog nivoa, Ministarstvo civilnih poslova nije pokazivalo interes da se projektu pruži neka značajnija podrška države, odnosno ministarstva, ali evo, u toku je formiranje nove Vlade i novih ličnosti na čelu ministarstava, pa se nadamo da će se stvari i tu veoma promjeniti i da će Ministarstvo civilnih poslova BiH davati podršku projektu Ars Aevi, na način na koji to čini Ministarstvo vanjskih poslova BiH i gospodin ministar Sven Alkalaj.
Naši glavni podržavatelji u BiH su bili i ostali Grad Sarajevo i Kanton Sarajevo. Iskreno da kažem, projekat Ars Aevi jeste projekat Sarajeva, jer su najznačajniji umjetnici planete darovali svoja reprezentativna umjetnička djela gradu Sarajevu, dakle nekad opsjednutom gradu, da na neki način isprave nepravdu koju je Evropska, pa i svjetska, zajednica učinila prema ovoj našoj sredini.
Hadžiomerspahić: Uistinu najznačajniji umjetnici planete prihvatili su poziv da svojim umjetničkim djelima postanu osnivači kolekcije budućeg Muzeja savremene svjetske umjetnosti u Sarajevu. Više od 160 umjetnika dali su svoja reprezentativna djela i ukoliko bismo govorili o umjetničkoj i kulturološkoj vrijendosti, ona je apsolutno neizmjerna. Dakle, ono što ljudi koji žele da se upoznaju sa savremenom umjetnošću mogu da vide u Pariuz, Londonu, Njujorku ista ta djela, istih tih umjetnika, možda još atraktivnija jer u sebi nose i etičku dimenziju, taj etički element, mogu da pronađu u kolekciji Ars Aevi u Sarajevu. To je jedna izvanredna komponenta.
Druga je arhitektura slavnog i možda najpoznatijeg arhitekte našeg doba, Renza Piana, koji je projektovao čuveni „Bobur”- Centar savremene umjetnosti u Parizu ili „Auditorijum” - kompleks muzičkih dvorana u Rimu. Gdje god u svijetu Rienzo Piano nešto napravi, to postaje svjetska atrakcija.
Ukoliko povežemo ime grada Sarajeva i lokaciju koju imamo za budući muzej sa arhitekturom Renza Piana i sa umjetničkim i etičkim vrijednostima kolekcije Ars Aevi, kroz ove četri godine od 2011. do 2014. mislim da će Sarajevo ponovo privlačiti interes svijeta na način kao što je to nekada radila Olimpijada. Dakle, imamo četiri godine za izgradnju Muzeja Ars Aevi. Imali smo otprilike četiri godine za izgradnju olimpijskih objekata, a mislim da će promotivni proces Sarajeva i BiH biti jednako snažan sa procesom izgradnje Muzeja, kao što smo to činili i u vrijeme Olimpijade.
Hadžiomerspahić: Biće tako.
RSE: Posljednjih dana projekt Muzej savremene umjetnosti dobio je dva nova, čini mi se, veoma važna poticaja. U Sarajevu su boravili jedan bivši i jedan sadašnji zamjenik direktora UNESCO-a?
Hadžiomerspahić: Tako je. Imao sam veliko zadovoljstvo da se sretnem sa njima. Munir Bušnaki je trenutno direktor ICCROM-a, a bio je vicegeneralni direktor UNESCO-a za kulturu u proteklim godinama i davao je uistinu izvanrednu podršku razvoju projekta Art Aevi. On je svojevremeno inaugurirao most Art Aevi, koji je Renzo Piano, kao Ambasador dobre volje UNESCO-a, projektovao, izgradio i donirao. Zatim je učinio da se radi intenzivno na arhitektonskim projektima Muzeja Ars Aevi. Evo sada tu njegovu ulogu preuzima novi vice-generalni direktor UNESCO-a gospodin Franćesko Bandarin, koji je došao u Sarajevo i koji se u povodu dogovora o izgradnji Muzeja Ars Aevi sreo sa gradonačelnikom Sarajeva, Alijom Behmenom, i sa premijerom Kantona, Fikretom Musićem.
Ukoliko sve bude išlo prema našim sadašnjim, optimističnim dogovorima, 6. aprila slijedeće godine bi mogli da postavimo kamen temeljac.
RSE: Aktuelni zamjenik generalnog direktora rekao je da su procedure UNESCO-a duge i komplikovane, pa da li će se ta podrška odraziti negativno na predviđenu dinamiku?
Hadžiomerspahić: Ne. U ovom slučaju UNESCO je pokrovitelj razvoja projekta Ars Aevi, a ulogu, da tako kažem, pokretačke snage koja će ući u finalnu fazu realizacije projekta Ars Aevi, preuzeli su Grad Sarajevo i Kanton Sarajevo. Oni su već sa Renzom Pianom dogovorili da će izgradnja prvog bloka Muzeja Ars Aevi, to je samostalna funkcionalna cjelina, početi u narednoj godini.
Dogovoreno je da se u ovoj godini urade izvedbeni projekti. Krajem godine će biti raspisan tender, zatim će se u prvim mjesecima 2012. godine odabrani izvođač uvoditi u pripremu za radove. Ukoliko sve bude išlo prema našim sadašnjim, optimističnim dogovorima, 6. aprila slijedeće godine bi mogli da postavimo kamen temeljac, a u toku 2012. koja ujedno obilježava dvije decenije opsade Sarajeva, prvi blok Muzeja Ars Aevi, u svojoj arhitektonskoj strukturi, bi mogao biti inauguriran.
RSE: Nadam se kako će oni uskoro zaista ubrzati ovaj dugi proces u kome je veliki zamajac bilo ono veliko gostovanje tadašnjeg direktora Frederika Majora.
Hadžiomerspahić: Tako je. To je velika izložba kolekcije Ars Aevi 1999. godine u olimpijskim dvoranama centra Skenderija, kada je UNESCO prvi put prepoznao vrijednosti projekta Art Aevi i odlučio da generalni direktor UNESCO-a otvori tu izložbu i da UNESCO da pokroviteljstvo UNESCO-a nad procesom razvoja projekta Ars Aevi.
U Bosni i Hercegovini nema mnogo projekata koji se odvijaju pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Tu je Stari most u Mostaru, tu je Višegradska ćuprija i Ars Aevi kao tri najznačajnija elementa koja su privukla pažnju i dobila podršku najviših struktura UNESCO-a.
Interes kao za Olimpijadu
RSE: Mada smo o tome govorili, možemo li još jednom podsjetiti ko je sve od ovih domaćih organa spreman ulagati u izgradnju Muzeja, a ko pak nema namjeru?
Hadžiomerspahić: Mi smo u proteklom periodu imali, da tako kažem, jedan rezervisan odnos prema projektu Ars Aevi ili još iskrenije, nismo imali nikakav odnos sa Ministarstvom kulture FBiH. Međutim, došlo je do promjene nakon izbora, ministar kulture i sporta Federacije. Gospodine Saimir Kaplan je izrazio punu podršku projektu.
Isto tako sa državnog nivoa, Ministarstvo civilnih poslova nije pokazivalo interes da se projektu pruži neka značajnija podrška države, odnosno ministarstva, ali evo, u toku je formiranje nove Vlade i novih ličnosti na čelu ministarstava, pa se nadamo da će se stvari i tu veoma promjeniti i da će Ministarstvo civilnih poslova BiH davati podršku projektu Ars Aevi, na način na koji to čini Ministarstvo vanjskih poslova BiH i gospodin ministar Sven Alkalaj.
Naši glavni podržavatelji u BiH su bili i ostali Grad Sarajevo i Kanton Sarajevo. Iskreno da kažem, projekat Ars Aevi jeste projekat Sarajeva, jer su najznačajniji umjetnici planete darovali svoja reprezentativna umjetnička djela gradu Sarajevu, dakle nekad opsjednutom gradu, da na neki način isprave nepravdu koju je Evropska, pa i svjetska, zajednica učinila prema ovoj našoj sredini.
RSE: Šta to sve imamo u kolekciji Ars Aevi.
Mislim da će promotivni proces Sarajeva i BiH biti jednako snažan sa procesom izgradnje Muzeja, kao što smo to činili i u vrijeme Olimpijade.
Druga je arhitektura slavnog i možda najpoznatijeg arhitekte našeg doba, Renza Piana, koji je projektovao čuveni „Bobur”- Centar savremene umjetnosti u Parizu ili „Auditorijum” - kompleks muzičkih dvorana u Rimu. Gdje god u svijetu Rienzo Piano nešto napravi, to postaje svjetska atrakcija.
Ukoliko povežemo ime grada Sarajeva i lokaciju koju imamo za budući muzej sa arhitekturom Renza Piana i sa umjetničkim i etičkim vrijednostima kolekcije Ars Aevi, kroz ove četri godine od 2011. do 2014. mislim da će Sarajevo ponovo privlačiti interes svijeta na način kao što je to nekada radila Olimpijada. Dakle, imamo četiri godine za izgradnju Muzeja Ars Aevi. Imali smo otprilike četiri godine za izgradnju olimpijskih objekata, a mislim da će promotivni proces Sarajeva i BiH biti jednako snažan sa procesom izgradnje Muzeja, kao što smo to činili i u vrijeme Olimpijade.
RSE: Kolekcija je trenutno i privremeno smještena u Skenderiju, u KSC Skenderija, i da će se, kada bude Muzej konačno napravljen, skućiti i ostati za sva vremena.
Hadžiomerspahić: Biće tako.
