Zvanično je započela predizborna kampanja za opšte izbore u BiH 3. oktobra, pa je pravo pitanje kako će se u tome ponašati ovdašnji novinari i novinarke, o čemu razgovaramo sa Borkom Rudić, generalnom sekretarkom Udruženja bosansko-hercegovačkih novinara.
Rudić: U Bosni i Hercegovini smo imali jako puno izbornih ciklusa. Na žalost, ni naši političari, ni vlasnici medija, ljudi koji upravljaju medijima, nisu izvukli nikakve pouke, tako da mi svake godine, tokom predizborne kampanje, u vrijeme izbornog procesa, imamo zaista velike probleme u smislu pružanja kvalitetnih informacija građanima na osnovu kojih bi oni trebali, kao što je to običaj u svim zemljama, da se opredijele.
Na ovim izborima, bojim se da će biti žešće nego na prethodnim, obzirom na političku situaciju u Bosni i Hercegovini, velike zategnutosti između ljudi koji sjede u Parlamentu Bosne i Hercegovine, u Zastupničkom domu, zbog velikih trvenja između partija koje dolaze iz Republike Srpske i Federacije. Također, u medijskoj zajednici bilježimo veoma žestoko i snažno, potpuno ovladavanje medija od strane pojedinih političkih subjekata.
Rudić: Na žalost, novinari to nisu prepoznali kao još jedan vidi manipulacije kompletnom javnošću, pa samim tim i medijima, već su naprosto progutali tu udicu. Imamo predizbornu kampanju u posljednjih četiri-pet mjeseci, naročito od trenutka kada se na političkoj sceni, u našoj zemlji, pojavila nova politička partija, čiji je osnivač i predsjednik vlasnik velikog broja medija, Fahrudin Radonjčić. Sada smo dobili situaciju u kojoj su predizborne aktivnosti pokušaji diskreditovanja jednih političkih kandidata od strane drugih. Kroz medije se to vidi kao obračun između novinara. Mislim da se nikada jasnije nisu mogli prepoznati politički uticaji vlasnika medija na uređivačku politiku, kao što je to sad u Bosni i Hercegovini.
Rudić: Naravno da se to može prepoznati jer je nevjerojatna stvar da imamo u Avazu promociju samo jednih političkih stavova, a sve drugo, što rade ostale političke partije u Bosni i Hercegovini, ocjenjuje se negativno. Nemamo mogućnosti da u medijima čujemo i druge političke stavove. Uglavnom su novinarski izvještaji bazirani na jednom izvoru, jednoj strani i već se vidi s kim će raditi koji medij. U jednoj emisiji RTV RS su gostovali predstavnici političke vlasti u Republici Srpskoj, ali samo predstavnici jedne političke partije. Potpuno je jasno kako će raditi koji medij, kome će biti naklonjeni i kakvu ćemo imati kampanju.
Rudić: Pokušali smo kroz seriju radionica u Bosni i Hercegovini - u Bihaću, Banja Luci, Tuzli i Mostaru - da posjetimo novinare na profesionalne i etičke standarde koji postoje u našem novinarstvu. Postoje dokumenti bazirani na visokim evropskim standardima, fer izbalansiranog izvještavanja o predizbornoj kampanji. Na žalost, na tim radionicama smo vidjeli da naši novinari to jako dobro znaju, ali da ne postoji prostor za primjenu tih pravila zbog političkih i drugim pritisaka, a s druge strane ne postoji ni snažna volja kod novinara da na profesionalan način odgovore izazovu izvještavanja u toku izborne kampanje, da baziraju svoje izvještavanje na građanskim potrebama i interesima i pruže građanima informacije o svim programima, o prednostima i manama svih programa.
Prenošenje sukoba iz politike na medije
Rudić: To je za nas bio jedan jako dobar indikator, u smislu da mi zaista, kroz jedna seriozan program koji radimo sa Vijećem Evrope, pokušamo uraditi monitoring medija tokom izborne kampanje i dvije sedmice nakon glasanja, da vidimo na koji način će se primjenjivati profesionalni standardi, a da nakon toga napravimo jedan seriozan program novinarske škole koju ćemo realizirati, a koja će se baviti isključivo izvještavanjem o izborima. Ta škola će biti nešto što će trajati između dva izborna ciklusa. Nećemo se, za ono što nam je posao, pripremati uoči samih izbora, nego ćemo ostaviti sebi dovoljno prostora da to uradimo mnogo ranije.
Rudić: Veoma teško u ovom trenutku. Baš iz tih razloga imamo podijeljenu medijsku zajednicu i informativni prostor. Političari iz Republike Srpske se obraćaju isključivo svojoj javnosti, svojim građanima, a političari u Federaciji isto tako. Nema preko-entitetske potrebe za informiranjem svih građana, iako, i u Federaciji i u Republici Srpskoj građani trebaju jednako kvalitetne i jednako dobre informacije o onome šta politički subjekti nude. To je ključni problem i ne vjerujem da ćemo moći, u ovoj izbornoj kampanji, postići to da sve građane ravnopravno i ravnomjerno informirano, ali nam ostaju zadaci za neki naredni period.
Ono što je problem i čega se najviše bojim u toku ove izborne kampanje jeste ono što smo svjedočili u nekoliko proteklih mjeseci - prenošenje sukoba sa političke scene na sukobe u medijskoj zajednici. Možemo vidjeti jednake obračune između medija iz Federacije i medija iz Republike Srpske, kao što to možete gledati u državnom Parlamentu, kada se sukobljavaju zastupnici iz jednog i drugog entiteta. Plašim se i zbog toga što se novinari sukobljavaju zbog nečijih političkih stavova, zbog nečije nacionalne pripadnosti. To govori koliko je naše novinarstvo palo na kvaliteti i koliko će nama trebati energije i strpljenja da se ponovno vratimo na onu razinu kakvu smo imali 2001. godine, kada smo bili u situaciji da razvijamo zajedništvo na bazi interesa novinara i njihovih potreba u oba bosansko-hercegovačka entiteta, da ujedinimo informativni prostor i da se novinari ujedine u odbrani prava na slobodni rad. Na žalost, bojim se da to neće biti ove godine tako.
Rudić: Radili smo jedno istraživanje 2002. godine i pokušat ćemo da napravimo komparativnu analizu sa novim rezultatima, koje ćemo dobiti kada se završe ovi izbori.
Tada smo dobili podatke koji su bili vrlo problematični sa aspekta korištenja više izvora, stvaranja neke pluralističke atmosfere u medijima. U tom istraživanju, 77 posto tekstova, koji su monitorisani, nastalo je na bazi jednog izvora. Već to samo govori o odanosti uredničkih politika samo jednim političkim partijama. Jako malo se pisalo o ekonomiji - oko 3,4 posto tekstova su se bavili ekonomskim temama. Oko 1,9 posto tekstova se bavilo kriminalom i korupcijom, a 76 posto tekstova su bili puki izvještaji sa izbornih i predizbornih skupova. Oko pet posto tekstova je bilo posvećeno nacionalnim pitanjima i pitanjima ustavnog ustrojstva Bosne i Hercegovine.
Vidjet ćemo sada kako će biti, koliko će od tog kvalitativnog aspekta ovi izbori pokazati, koliko su naši mediji spremni da se bave temama kao što su ekonomija, socijalna politika, obračunavanjem sa kriminalom i korupcijom, obrazovanjem, zdravstvom. Sve te teme su, prema istraživanjima različitih nevladinih organizacija, top teme za sve građane Bosne i Hercegovine.
Potrudili smo se da nađemo 15 veoma kvalitetnih osoba koje mogu da rade monitoring. Monitorisati ćemo 30 medija, ključnih elektronskih i štampanih medija, tri novinske agencije i tri velika web portala, pa ćemo vidjeti.
RSE: Iskustvo govori da je vrijeme predizborne kampanje, vrijeme najtežih iskustava, upravo za medijske poslanike. Ovaj put, tako se čini, bit će teže nego inače.
Rudić: U Bosni i Hercegovini smo imali jako puno izbornih ciklusa. Na žalost, ni naši političari, ni vlasnici medija, ljudi koji upravljaju medijima, nisu izvukli nikakve pouke, tako da mi svake godine, tokom predizborne kampanje, u vrijeme izbornog procesa, imamo zaista velike probleme u smislu pružanja kvalitetnih informacija građanima na osnovu kojih bi oni trebali, kao što je to običaj u svim zemljama, da se opredijele.
Na ovim izborima, bojim se da će biti žešće nego na prethodnim, obzirom na političku situaciju u Bosni i Hercegovini, velike zategnutosti između ljudi koji sjede u Parlamentu Bosne i Hercegovine, u Zastupničkom domu, zbog velikih trvenja između partija koje dolaze iz Republike Srpske i Federacije. Također, u medijskoj zajednici bilježimo veoma žestoko i snažno, potpuno ovladavanje medija od strane pojedinih političkih subjekata.
RSE: Političke partije su svoje predizborne aktivnosti počele mnogo ranije. Da li su naši novinari to prepoznali, ili su progutali bačenu udicu?
Rudić: Na žalost, novinari to nisu prepoznali kao još jedan vidi manipulacije kompletnom javnošću, pa samim tim i medijima, već su naprosto progutali tu udicu. Imamo predizbornu kampanju u posljednjih četiri-pet mjeseci, naročito od trenutka kada se na političkoj sceni, u našoj zemlji, pojavila nova politička partija, čiji je osnivač i predsjednik vlasnik velikog broja medija, Fahrudin Radonjčić. Sada smo dobili situaciju u kojoj su predizborne aktivnosti pokušaji diskreditovanja jednih političkih kandidata od strane drugih. Kroz medije se to vidi kao obračun između novinara. Mislim da se nikada jasnije nisu mogli prepoznati politički uticaji vlasnika medija na uređivačku politiku, kao što je to sad u Bosni i Hercegovini.
RSE: Može li se prepoznati zloupotreba medija u predizborne svrhe, kada se i novinari sami svjesno bacaju u ralje politike?
Uglavnom su novinarski izvještaji bazirani na jednom izvoru, jednoj strani i već se vidi s kim će raditi koji medij.
RSE: Šta bi mediji morali znati, po čemu se moraju ravnati, da bi smo novu vlast dočekali čistog obraza?
Rudić: Pokušali smo kroz seriju radionica u Bosni i Hercegovini - u Bihaću, Banja Luci, Tuzli i Mostaru - da posjetimo novinare na profesionalne i etičke standarde koji postoje u našem novinarstvu. Postoje dokumenti bazirani na visokim evropskim standardima, fer izbalansiranog izvještavanja o predizbornoj kampanji. Na žalost, na tim radionicama smo vidjeli da naši novinari to jako dobro znaju, ali da ne postoji prostor za primjenu tih pravila zbog političkih i drugim pritisaka, a s druge strane ne postoji ni snažna volja kod novinara da na profesionalan način odgovore izazovu izvještavanja u toku izborne kampanje, da baziraju svoje izvještavanje na građanskim potrebama i interesima i pruže građanima informacije o svim programima, o prednostima i manama svih programa.
Prenošenje sukoba iz politike na medije
RSE: Šta će medijska zajednica moći uraditi, posebno Udruženje koje ti koordiniraš, a prilikom praćenja ovih izbora?
Rudić: To je za nas bio jedan jako dobar indikator, u smislu da mi zaista, kroz jedna seriozan program koji radimo sa Vijećem Evrope, pokušamo uraditi monitoring medija tokom izborne kampanje i dvije sedmice nakon glasanja, da vidimo na koji način će se primjenjivati profesionalni standardi, a da nakon toga napravimo jedan seriozan program novinarske škole koju ćemo realizirati, a koja će se baviti isključivo izvještavanjem o izborima. Ta škola će biti nešto što će trajati između dva izborna ciklusa. Nećemo se, za ono što nam je posao, pripremati uoči samih izbora, nego ćemo ostaviti sebi dovoljno prostora da to uradimo mnogo ranije.
RSE: U Bosni i Hercegovini postoji šest ili sedam udruženja novinara. Isto tako postoje tri razdvojene, ponekada antagonizirane javnosti, kojima su razdvojeni mediji i organizacije spremne služiti. Možemo li uopšte govoriti o pokušaju da se izborne kampanju pokriju prema ovim standardima o kojima si govorila, u ovakvom političkom ambijentu?
Plašim se i zbog toga što se novinari sukobljavaju zbog nečijih političkih stavova, zbog nečije nacionalne pripadnosti. To govori koliko je naše novinarstvo palo na kvaliteti.
Ono što je problem i čega se najviše bojim u toku ove izborne kampanje jeste ono što smo svjedočili u nekoliko proteklih mjeseci - prenošenje sukoba sa političke scene na sukobe u medijskoj zajednici. Možemo vidjeti jednake obračune između medija iz Federacije i medija iz Republike Srpske, kao što to možete gledati u državnom Parlamentu, kada se sukobljavaju zastupnici iz jednog i drugog entiteta. Plašim se i zbog toga što se novinari sukobljavaju zbog nečijih političkih stavova, zbog nečije nacionalne pripadnosti. To govori koliko je naše novinarstvo palo na kvaliteti i koliko će nama trebati energije i strpljenja da se ponovno vratimo na onu razinu kakvu smo imali 2001. godine, kada smo bili u situaciji da razvijamo zajedništvo na bazi interesa novinara i njihovih potreba u oba bosansko-hercegovačka entiteta, da ujedinimo informativni prostor i da se novinari ujedine u odbrani prava na slobodni rad. Na žalost, bojim se da to neće biti ove godine tako.
RSE: Pitam se kako će neko dobiti pošteno i nepristrano mjesto u novini, na radiju, televiziji, kada se inače međusobno sataniziraju određeni novinari i određeni političari, a sada i novinari iz jednog medija, sa novinarima iz drugog medija ili entiteta.
Rudić: Radili smo jedno istraživanje 2002. godine i pokušat ćemo da napravimo komparativnu analizu sa novim rezultatima, koje ćemo dobiti kada se završe ovi izbori.
Tada smo dobili podatke koji su bili vrlo problematični sa aspekta korištenja više izvora, stvaranja neke pluralističke atmosfere u medijima. U tom istraživanju, 77 posto tekstova, koji su monitorisani, nastalo je na bazi jednog izvora. Već to samo govori o odanosti uredničkih politika samo jednim političkim partijama. Jako malo se pisalo o ekonomiji - oko 3,4 posto tekstova su se bavili ekonomskim temama. Oko 1,9 posto tekstova se bavilo kriminalom i korupcijom, a 76 posto tekstova su bili puki izvještaji sa izbornih i predizbornih skupova. Oko pet posto tekstova je bilo posvećeno nacionalnim pitanjima i pitanjima ustavnog ustrojstva Bosne i Hercegovine.
Vidjet ćemo sada kako će biti, koliko će od tog kvalitativnog aspekta ovi izbori pokazati, koliko su naši mediji spremni da se bave temama kao što su ekonomija, socijalna politika, obračunavanjem sa kriminalom i korupcijom, obrazovanjem, zdravstvom. Sve te teme su, prema istraživanjima različitih nevladinih organizacija, top teme za sve građane Bosne i Hercegovine.
Potrudili smo se da nađemo 15 veoma kvalitetnih osoba koje mogu da rade monitoring. Monitorisati ćemo 30 medija, ključnih elektronskih i štampanih medija, tri novinske agencije i tri velika web portala, pa ćemo vidjeti.
Opšti izbori u BiH 3. oktobra
Opšti izbori
Trećeg oktobra 2010. građani BiH su glasali na sedmim opštim demokratkim izborima od 1990. godine
* Za izbore je bilo registrovano 3.126.599 glasača.
* Građani su mogli birati između 8.730 kandidata, od čega 11 nezavisnih, koji se nalaze na 778 kandidatskih listi i predsstavljaju 39 političke partije i 11 koalicija.
* Na nivou BiH, građani su birali tri člana Predsjedništva te 42 zastupnika za Zastupnički dom Parlamentarne Skupštine BiH.
* U Federaciji BiH, birano je 98 zastupnika za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i zastupnici za 10 kantonalnih skupština.
* U Republici Srpskoj, biran je predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske i 83 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
* Stranica posvećana izborima OVDJE
* Stranica Centralne izborne komisije www.izbori.ba
