Nezavisnoj političarki Jekaterini Duncovoj, koja se kandidovala na predstojećim predsjedničkim izborima u Rusiji zalažući se za okončanje rata s Ukrajinom, zabranjeno je da se kandiduje protiv predsjednika Vladimira Putina.
Kritičari smatraju da je to pokazatelj da se niko s opozicionim stavovima neće suprotstaviti Putinu na prvim predsjedničkim izborima od početka invazije na Ukrajinu prije dvije godine, te da njegova pobjeda nije upitna budući da su vodeći opozicionari - poput Alekseja Navljanog - iza rešetaka ili izvan zemlje zbog rizika od hapšenja, pišu svjetski mediji.
Ranije ovog mjeseca, Duma je odredila od 15. do 17. marta kao datume za predsjedničke izbore 2024., čime je Putin korak bliže petom mandatu.
'Greške u dokumentima'
Ruska Centralna izborna komisija odbacila je u subotu, 23. decembra zahtjev bivše novinarke i gradske vijećnice Jekaterine Duncove da se kandiduje na predsjedničkim izborima sljedeće godine navodeći "greške u dokumentima" koje je, ističe Agencija France-Presse, ona podnijela zalažući se za "mir i demokratske procese".
Šefica komisije, Ella Pamfilova, rekla je da su članovi jednoglasno odbili kandidaturu Duncove da se kandiduje na izborima zakazanim za 15. marta za koje se očekuje da će predsjednik Vladimir Putin sigurno pobijediti. Pamfilova joj je poručila: "Ti si mlada žena, sve je pred tobom".
Duncova je, pak, najavila da će podnijeti žalbu na presudu Vrhovnom sudu te je pozvala vodstvo liberalne stranke Jabloko da je nominuje za svoju kandidatkinju. Jabloko "ne bi trebala stajati po strani. Rusi bi trebali imati izbora", napisala je na Telegramu.
Duncova je rekla da je sigurna da njene pristalice nemaju iluzija o ishodu predsjedničkih "izbora" ali da ne smiju posustati jer je kandidatura "posljednja legalna prilika da građani izraze svoje neslaganje s politikom aktuelnih vlasti".
Međutim, suosnivač Jabloka, najstarije ruska demokratske stranke u Rusiji, Grigorij Javlinski je rekao u subotu da stranka neće imenovati nijednog kandidata.
Moskva je, kako naglašava AFP, godinama držala po strani opozicione ličnosti od izbora i političkog života, a taj pritisak se povećao nakon što je Kremlj naredio ulazak ruskih trupa u Ukrajinu 2022.
Korak ka petom mandatu
Neposredni udar na Putinovu kritičarku neki će smatrati dokazom da se u predsjedničkoj kampanji neće tolerisati neslaganje, ocjenjuje BBC ističući da je ruska izborna komisija izvijestila Dunconovu da joj neće biti dozvoljeno da pređe u sljedeću fazu prikupljanja hiljada potpisa pristalica.
Komisija je saopštila da se 29 ljudi do sada prijavilo za kandidaturu za predsjednika. Međutim, naglašava britanski javni servis, nakon subotnje odluke, Putin ostaje jedini koji može da se registruje kao kandidat.
Ruski ustav je izmijenjen 2020., čime je predsjednički mandat povećan sa četiri na šest godina, a Putinu je dao čist put da se ponovo kandiduje tako što je otkazao njegove prethodne mandate.
Dunconova je u novembru najavila da će se kandidovati za predsjednicu glasno govoreći o svojim planovima da će voditi kampanju o okončanju rata u Ukrajini i oslobađanju političkih zatvorenika.
U novembru je i nacionalistički proratni bloger Igor Girkin, koji je žestoko kritikovao rusku vojnu strategiju u Ukrajini rekao da želi da izazove Putina i poremeti "lažnu" anketu po kojoj ruski predsjednik ima podršku za sljedeći mandat.
Girkin je, dodaje BBC, priveden u julu nakon niza objava na društvenim mrežama koje su kritikovale predsjednika, a trenutno se nalazi u zatvoru i čeka suđenje za ekstremizam, što on negira.
'Strah ne smije pobijediti'
Putinovi kritičari kažu da je odluka Centralne izborne komisije oko kandidature Dunconove pokazala da nikome sa istinskim opozicionim stavovima neće biti dozvoljeno da se suprotstavi Putinu sljedećeg marta uz ocjenu da je riječ o lažnom procesu sa samo jednim mogućim ishodom, ukazuje Reuters.
Kremlj tvrdi da će Putin pobijediti jer uživa istinsku podršku cijelog društva, s rejtingom od oko 80 posto.
"Ovom političkom odlukom uskraćena nam je mogućnost da imamo svog predstavnika i iznosimo stavove koji se razlikuju od zvaničnog agresivnog diskursa", rekla je Duncova nakon odluke ruske izborne komisije.
Kada je Duncova prošlog mjeseca rekla da želi da se kandiduje, komentatori su je na različite načine opisali kao ludu, hrabru ili dio plana Kremlja za stvaranje privida konkurencije.
"Svaka zdrava osoba koja bi napravila ovaj korak bi se uplašila - ali strah ne smije pobijediti", rekla je Reutersu u novembru u intervjuu rekavši i da su Rusi "veoma umorni" od sukoba u Ukrajini.
Anastasia Burakova, advokatica i aktivistica za prava koja je u Rusiji nedavno označena kao strani agent, rekla je da je diskvalifikacija Duncove pokazala da su vlasti odlučne da "ni jedan konkurent koji bi mogao baciti sjenu na podršku Putinu i ratu ne bi trebao biti u javnosti".
Za 71-godišnjeg Putina, koji u potpunosti kontroliše poluge moći, pristalice i protivnici kažu da će se izboriti za novi šestogodišnji mandat koji bi ga, ako ga odsluži do kraja, učinio ruskim vladarom s najdužim stažem od 18. stoljeća i koji će nadživjeti sve sovjetske vladare uključujući Josifa Staljina.
Putinov najpoznatiji protivnik, Aleksej Navaljni, služi zatvorsku kaznu u ukupnom trajanju više od 30 godina, a njegove pristalice kažu da ni ne znaju gdje se on nalazi, nakon što im je rečeno da je premješten iz svoje prethodne kaznene kolonije ranije ovog mjeseca. Advokati su posljednji put imali pristup Navaljnom 6. decembra.
Nestanak Navaljnog kao poruka
Navaljni je ponovo bio odsutan sa dva zakazana sudska ročišta koja su održana putem video veze u petak, 22. decembra, navodi se u saopštenju njegovog tima koji tvrdi da ne zna gdje se istaknuti političar trenutno nalazi.
Vladimir Milov, bivši zamjenik ruskog ministra energetike, a sada savjetnik Navaljnog, izjavio je za CNN da vrijeme nestanka Navaljnog nije "slučajno", ističući najavu ruskog predsjednika Vladimira Putina o njegovoj namjeri da se ponovo kandiduje na ruskim izborima u martu 2024.
"Mislim da je to namjerna taktika. Nije slučajno da je Navaljni nestao baš u trenutku kada su raspisani takozvani lažni predsjednički izbori, a da je Putin najavio da će se ponovo kandidovati", rekao je Milov.
Milov je rekao da je "Putin zaista voljan da pokaže da će ući u Kremlj s još jednim mandatom kroz zastrašivanja, represiju i pritisak na društvo" i da to pokazuje "očiglednu ucjenu svih opozicionih snaga".
Simbolična opozicija
Brojne ruske stranke su objavile koje kandidate će podržati na predsjedničkim izborima sljedećeg marta – na kojima će sadašnji predsjednik Vladimir Putin sigurno pobijediti, piše Associated Press, podsjetivši da je svoju kandidaturu Duncova najavila promovišući viziju humane Rusije "koja je miroljubiva, prijateljska i spremna da sarađuje sa svima na principu poštovanja".
Iako stranke zastupljene u donjem domu parlamenta, Državnoj dumi zaista izlažu kandidate da se kandiduju protiv Putina one, prema ocjeni AP, predstavljaju samo simboličnu opoziciju i generalno su naklonjeni njegovom programu.
Ruska komunistička partija, druga po veličini partija u donjem domu parlamenta, Državnoj dumi, objavila je nakon tajnog glasanja da će podržati nominaciju poslanika Dume Nikolaja Haritonova. Kao što je lider stranke Sergej Mironov ranije rekao da će to učiniti, stranka Pravedna Rusija – za istinu zvanično je objavila da podržava Putinovu nominaciju za predsjednika.
Stranka Građanska inicijativa, koja nije zastupljena u Dumi, podržala je nominaciju nezavisnog kandidata Borisa Nadeždina, koji je poznat po kampanji protiv ruskih akcija u Ukrajini.
U međuvremenu, ruski državni mediji izvještavaju da su volonteri iz Putinovog predizbornog štaba, zajedno sa ograncima stranke Jedinstvena Rusija i političke koalicije pod nazivom Narodni front, počeli prikupljati potpise podrške njegovoj kandidaturi kao nezavisnog kandidata.
Putin je 18. decembra predao svoje kandidatske papire Centralnoj izbornoj komisiji, ističe Associated Press dodajući da prema ruskom zakonu, nezavisne kandidate mora predložiti najmanje 500 pristalica, a također moraju prikupiti najmanje 300.000 potpisa podrške iz 40 ili više ruskih oblasti.
Iako je normalno da se opozicioni kandidat kandiduje protiv Putina, stroga kontrola koju je uspostavio tokom 24 godine na vlasti čini njegov ponovni izbor u martu gotovo sigurnim, zaključuje AP dodajući da se istaknuti kritičari koji bi mogli osporiti Putina nalaze se ili u zatvoru ili žive u inostranstvu, a većina nezavisnih medija je zabranjena.
Facebook Forum