Nakon što je bivši guverner Centralne banke Ljubiša Krgović otvorio dušu u intervjuu agenciji Rojters u fokusu se ponovo našla Prva banka koja je u većinskom vlasništvu porodice bivšeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića.
Bivši guverner Krgović je Rojtersu kazao da mu je 2008. godine jedan predstavnik lokalne kompanije nudio mito u zamjenu za poseban tretman, ali da je on to odbio.
Rojters Crnu Goru slika kao zemlju u kojoj slične transakcije nijesu bile neuobičajene, ali su zato rijetko kažnjavane.
U podužem istraživačkom tekstu Ljubiša Krgović je izjavio da je razlog njegovog odlaska to što je naljutio ključne igrače posebno one koji su povezani sa Prvom bankom koju kontroliše porodica bivšeg premijera Mila Đukanovića.
Pritisci su počeli tvrdi Krgović nakon što je Centralna banka donijela odluku da zabrni kreditiranje Prvoj banci, iako se u tekstu navode stavovi analitičara da je Krgović, koji je dugo vremena bio blizak sa Đukanovićem uradio možda premalo i prekasno.
Prema Krgovićevim riječima on je u to vrijeme dobio poruku da prestane ili će izgubiti posao. Političari uključujući i Mila Đukanovića žele da kontrolišu sve, a ja sam pokušao da razvijem drugi dio sistema u skladu sa zakonom, kazao je Krgović.
Ljubiša Krgović, foto: Savo Prelević
Kako danas prenose mediji nakon godinu u utorak je okončana dokapitalizacija Prve banke koja je, kako navode po mnogo čemu bila jedinstvena. Podgoričke Vijesti pišu da je rad berze specijalno za tu priliku neuobičajeno produžen za puna dva sata.
Mladen Bojanić direktor Aktiva Integra A.D. kaže da u tome ne prepoznaje uobičajenu proceduru.
"Svjedoci smo jučerašnjeg produžetka trgovine na berzi što je prilično neuobičajeno. To je jedan od rijetkih, ako ne i jedini slučaj da je produženo vrijeme trgovanja zbog jedne hartije od vrijednosti. Kako stoji u odluci Odbora direktora Montenegro berze oni su produžili radno vrijeme kako bi uvažili težnju emitenta za uspješnu primarnu emisiju akcija od značaja za samog emitenta ali i za cijeli finanisijski sistem Crne Gore. Dakle, bilo je vjerovatno po onoj - "Svi za Prvu banku, Prva za sve"," kaže on.
Gašenje požara, a da se dim ne vidi
Prva banka je još 2008. godine nakon što je poslije neuobičajenog procvata pala u krizu primila od države finansijsku injekciju u vidu kredita od 44 miliona eura. Bivši premijer Milo Đukanović je više puta ponovio da je ta odluka donesena u najboljem interesu Crne Gore i da bi država pružila ruku bilo kojoj banci bez obzira na to ko su njeni akcionari.
Kredit je na kraju izmiren ali se Prva banka u većinskom vlasništvu porodice Đukanović bila ponovo našla u centru pažnje zbog načina na koji je to urađeno.
Naime, mediji su pisali da je u periodu kada su problem sa likvidnošcu imali i Prva banka i državna kasa, iz državnog Trezora uplaćen milion eura na račun JP Regionalni vodovod u Prvoj banci, koji je banka odmah proslijedila Trezoru na ime otplate prve rate kredita, pa je ta "papirna" operacija, navodno, ponovljena još 10 puta.
Iz države su tvrdili da tu nema ništa neregularno. I glavni izvršni direktor Prve banke Predrag Drecun je kategorično odbacio te optužbe.
"Smatram da je gubljenje vremena da odgovaram na takozvane optužbe istog sadržaja tako da zaista smatram da ne treba polemisati sa morem poluistina osim što želim da kažem da je sve što je urađeno u postupku vraćanja kredita je urađeno po zakonu", kazao je Drecun.
Novinar Monitora Zoran Radulović, međutim kaže da su bezuspješni pokušaji akcionara i predstavnika Prve banke da kamufliraju stvarno stanje. On kaže da će Prva banka biti u žiži sve dok se ne riješe njeni sistemski problemi.
"Ono što se s Prvom bankom radi i njeni vlasnici, njena uprava i na žalost i državne institucije to je gašenje požara i trud da se dim ne vidi. Unutra je plamen, banka bukti, njoj fali para, novca a njeni vlasnici više namju načina da ga pronađu. Jednostavno, njihov problem je otvorila ekonomska kriza zbog toga što ti ljudi nijesu vični poslovanju u legalnim ekonomskim okvirima. Neophodan im je tuđi novac a njega trenutno nema, a kako vrijeme bude prolazilo on će im prestati biti dostupan i kad prođe kriza jer su svi i dobri i srednji i loši investitori shvatili da je poslovanje sa crnogorskim tranzicionim bogatašima u legalnim ekonomskim okvirima unaprijed osuđeno na propast", rekao je Radulović.
Bivši guverner Krgović je Rojtersu kazao da mu je 2008. godine jedan predstavnik lokalne kompanije nudio mito u zamjenu za poseban tretman, ali da je on to odbio.
Rojters Crnu Goru slika kao zemlju u kojoj slične transakcije nijesu bile neuobičajene, ali su zato rijetko kažnjavane.
U podužem istraživačkom tekstu Ljubiša Krgović je izjavio da je razlog njegovog odlaska to što je naljutio ključne igrače posebno one koji su povezani sa Prvom bankom koju kontroliše porodica bivšeg premijera Mila Đukanovića.
Pritisci su počeli tvrdi Krgović nakon što je Centralna banka donijela odluku da zabrni kreditiranje Prvoj banci, iako se u tekstu navode stavovi analitičara da je Krgović, koji je dugo vremena bio blizak sa Đukanovićem uradio možda premalo i prekasno.
Prema Krgovićevim riječima on je u to vrijeme dobio poruku da prestane ili će izgubiti posao. Političari uključujući i Mila Đukanovića žele da kontrolišu sve, a ja sam pokušao da razvijem drugi dio sistema u skladu sa zakonom, kazao je Krgović.
Kako danas prenose mediji nakon godinu u utorak je okončana dokapitalizacija Prve banke koja je, kako navode po mnogo čemu bila jedinstvena. Podgoričke Vijesti pišu da je rad berze specijalno za tu priliku neuobičajeno produžen za puna dva sata.
Mladen Bojanić direktor Aktiva Integra A.D. kaže da u tome ne prepoznaje uobičajenu proceduru.
"Svjedoci smo jučerašnjeg produžetka trgovine na berzi što je prilično neuobičajeno. To je jedan od rijetkih, ako ne i jedini slučaj da je produženo vrijeme trgovanja zbog jedne hartije od vrijednosti. Kako stoji u odluci Odbora direktora Montenegro berze oni su produžili radno vrijeme kako bi uvažili težnju emitenta za uspješnu primarnu emisiju akcija od značaja za samog emitenta ali i za cijeli finanisijski sistem Crne Gore. Dakle, bilo je vjerovatno po onoj - "Svi za Prvu banku, Prva za sve"," kaže on.
Gašenje požara, a da se dim ne vidi
Prva banka je još 2008. godine nakon što je poslije neuobičajenog procvata pala u krizu primila od države finansijsku injekciju u vidu kredita od 44 miliona eura. Bivši premijer Milo Đukanović je više puta ponovio da je ta odluka donesena u najboljem interesu Crne Gore i da bi država pružila ruku bilo kojoj banci bez obzira na to ko su njeni akcionari.
Kredit je na kraju izmiren ali se Prva banka u većinskom vlasništvu porodice Đukanović bila ponovo našla u centru pažnje zbog načina na koji je to urađeno.
Naime, mediji su pisali da je u periodu kada su problem sa likvidnošcu imali i Prva banka i državna kasa, iz državnog Trezora uplaćen milion eura na račun JP Regionalni vodovod u Prvoj banci, koji je banka odmah proslijedila Trezoru na ime otplate prve rate kredita, pa je ta "papirna" operacija, navodno, ponovljena još 10 puta.
Iz države su tvrdili da tu nema ništa neregularno. I glavni izvršni direktor Prve banke Predrag Drecun je kategorično odbacio te optužbe.
"Smatram da je gubljenje vremena da odgovaram na takozvane optužbe istog sadržaja tako da zaista smatram da ne treba polemisati sa morem poluistina osim što želim da kažem da je sve što je urađeno u postupku vraćanja kredita je urađeno po zakonu", kazao je Drecun.
Novinar Monitora Zoran Radulović, međutim kaže da su bezuspješni pokušaji akcionara i predstavnika Prve banke da kamufliraju stvarno stanje. On kaže da će Prva banka biti u žiži sve dok se ne riješe njeni sistemski problemi.
"Ono što se s Prvom bankom radi i njeni vlasnici, njena uprava i na žalost i državne institucije to je gašenje požara i trud da se dim ne vidi. Unutra je plamen, banka bukti, njoj fali para, novca a njeni vlasnici više namju načina da ga pronađu. Jednostavno, njihov problem je otvorila ekonomska kriza zbog toga što ti ljudi nijesu vični poslovanju u legalnim ekonomskim okvirima. Neophodan im je tuđi novac a njega trenutno nema, a kako vrijeme bude prolazilo on će im prestati biti dostupan i kad prođe kriza jer su svi i dobri i srednji i loši investitori shvatili da je poslovanje sa crnogorskim tranzicionim bogatašima u legalnim ekonomskim okvirima unaprijed osuđeno na propast", rekao je Radulović.
