Centralna banka Crne Gore potvrdila je da postoji zainteresovanost za kupovinu manjinskog paketa akcija, do 50 posto, Prve banke čiji je vlasnik biznismen Aco Đukanović, brat višedecenijskog premijera i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
U saopštenju je jedino navedeno da je zainteresovana firma iz Srbije podnijela zahtjev 27. oktobra.
"Rok za odlučivanje je 60 radnih dana od dana kada je konstatovano da je zahtjev uredan, odnosno kada je ocijenjeno da je dostavljena propisana dokumentacija, relevantna za sprovođenje procesa odlučivanja", saopšteno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Centralne banke (CBCG).
Takođe, CBCG je ovlašćena da provjerava i kredibilitet zainteresovane stranke za kupovinu akcija Prve banke:
"CBCG sprovodi detaljnu 'fit and proper' analizu (procjena da li je kandidat primjeren za tu poziciju) i finansijsko stanje potencijalnog sticaoca (akcija)."
RSE je uputio pitanja Prvoj banci, ko je potencijalni kupac akcija i koji su sve sadašnji akcionari Prve banke zainteresovani za prodaju. Međutim odgovore nismo dobili.
Vlasnička struktura
Aco Đukanović posjeduje oko 41 posto akcija, državna Elektroprivreda nešto manje od 20 posto. Ostalo su vlasnici koji posjeduju od jedan i četiri posto akcija. Mnogi akcionari su sakriveni iza kastodi računa.
Milo Đukanović je imao oko sedam posto akcija, ali je izašao iz vlasništva 2013. dok je njihova sestra Ana Đukanović imala nešto više od jedan posto.
Izvršna direktorka nevladine organizacije MANS koja se decenijama bavi borbom protiv korupcije, Vanja Ćalović Marković, za Radio Slobodna Evropa kaže da je vlasnička struktura bila očigledan konflikt interesa:
"Jedan od akcionara bio i bivši premijer i predsjednik države Milo Đukanović, zatim njegov brat sa najviše akcija i njihova sestra Ana, kao i njihovo najbliže okruženje. Ključno je i što su sredstva koja su dolazila od stranih investitora dominantno bila usmjeravana preko te banke."
Kancelarija Ane Đukanović bila je zastupnik najvećih stranih investitora tokom privatizacija u Crnoj Gori.
MANS je podnio više krivičnih prijava protiv Prve banke.
"Još uvijek čekamo stav novog Specijalnog tužioca o nizu krivičnih prijava koje smo podnijeli, naročito kada je u pitanju novac iz struktura organizovanog kriminala za koji sumnjamo da se prao kroz Prvu banku," kaže Ćalović Marković.
Šta se zna o Prvoj banci Aca Đukanovića?
Istorijat Prve banke obilježen je kontroverzama. Rad je počela brzim rastom, i iako privatna dobila je državnu pomoć čije je vraćanje obilježeno sumnjama u regularnost.
Aco Đukanović je krajem 2006. kupio akcije Nikšićke banke, kojoj je godinu kasnije promijenio ime u Prva banka Crne Gore.
Od početka rada do smjene Demokratske partije socijalista (DPS) avgusta 2020. u banci su depozite imale državne kompanije, brojna ministarstva i druge državne institucije, lokalne samouprave i biznismeni koji su bili bliski tada vladajućoj partiji.
"Tu banku dominantno je koristila država za skoro sve poslove. Znamo da su brojni državni organi i kompanije, pogotovo Elektroprivreda imali neku vrstu obaveze da sredstva drže u Prvoj banci bez obzira što su im možda druge banke nudile povoljnije uslove", podsjeća Vanja Ćalović Marković.
Analizu poslovanja Prve banke radila je 2012. godine i Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije (OCCRP) u čijim je izvještajima naveden niz navodno nezakonitih aktivnosti banke koje su, kako navode, "detaljno opisane na hiljadama stranica tajnih bankarskih dokumenata" u posjedu OCCRP-a:
"Dokumenti otkrivaju korupciju, pohlepu i nestručnost. Pri sklapanju ovih poslova banka nije poštovala Zakon o sprečavanju pranja novca, vlastita pravila, niti je slijedila dobru bankarsku praksu."
Šarić klijent Prve banke?
Jedna od krivičnih prijava MANS je od Specijalnog tužilaštva tražilo provjeru poslovanja Prve banke kada je u pitanju dodjela neuobičajeno povoljnih kredita, uključujući i višemilionski kredit Darku Šariću koji je osuđen u Srbiji za krijumčarenje narkotika.
"Nadamo da će doći na red procesuiranje i tog predmeta od strane Specijalnog tužilaštva i utvrđivanje šta se zaista desilo, jer su brojni podaci o poslovanju te banke ostali skriveni", kaže Ćalović Marković.
U tekstovima OCCRP-a se između ostalog navodi da je za Prvu banku Šarić bio "pouzdani klijent koji im je u vrijeme krize pritekao u pomoć oročivši milionski depozit u trenutku kada je banka jedva izvršavala naloge deponenata".
"U poslu sa Šarićem i ostalim kriminalcima, banka je kršila zakon i vlastite interne pravilnike, navodi se u izvještajima Centralne banke Crne Gore do kojih je došla istraživačka mreža", navedeno je u tadašnjim tekstovima OCCRP.
Nekretnine i zemljišta Prve banke
U jeku krize likvidnosti 2009. godine, Prva banka je često objavljivala da prodaje imovinu dužnika koji nisu vratili kredite.
Te godine je objavljen oglas za prodaju dijela ostrva Sveti Nikola u Budvi koga je založio biznismen Stanko Cane Subotić za 20 miliona eura kredita.
Dio ostrva je ostao pod hipotekom banke sve do 2017. kada je atraktivnu lokaciju kupio bivši tajlandski premijer u izgnanstvu Taksin Šinavatra koji je dobio i državljanstvo Crne Gore.
Kontroverza oko državne pomoći Prvoj banci
U jednoj od kriza likvidnosti zbog nevraćanja dodjeljenih kredita, država je decembra 2008. banci pomogla dodjelom državne pomoći od 44 miliona eura.
Ostalo je nejasno kako je i da li je Prva banka državi vratila kompletnu novčanu pomoć koju je dobila.
"Državna pomoć je vraćena na jedan krajnje sporan način. Znamo da je jedan milion jedanaest puta kružio između dvije državne institucije da bi se na taj način fingiralo da država naplaćuje dug od Prve banke", kaže Ćalović Marković.
Iako nikada nije potvrđeno, postoji sumnja da je Vlada uplaćivala novac državnom preduzeću Regionalni vodovod preko Prve banke, a taj novac Prva banka vraćala državnom trezoru kao plaćenu ratu za dodjeljenu pomoć. I da je ta transakcija odrađena jedanaest puta.
Tada je Centralna banka zamrzla kreditnu aktivnost Prve banke.
Sumnju u način kako je Prva banka vratila 44 miliona eura državi, tada je izrazio i guverner Centralne banke Ljubiša Krgović.
On je smijenjen 2010. nakon što je vladajuća većina promijenila Zakon o Centralnoj banci na predlog Vlade čiji je premijer bio Milo Đukanović.
Iz Vlade, nadležnog ministarstva i Prve banke tada je saopštavano da je dodjela pomoći i njeno vraćanje "urađeno u skladu sa zakonom".
NVO sektor i pored zahtjeva, od CBCG nije dobio izvještaje o kontrolama rada Prve banke iz tog perioda. Centralna banka je tvrdila da su podaci tajni.
Na istom fonu je i odgovor guvernera CBCG Radoja Žugića iz 2019. dostavljen MANS-u u kome se navodi "da se izvještaji o kontroli banaka ne daju na uvid trećim licima jer je to interes ekonomske politike Crne Gore".
Prva banka poslije političkih promjena 2020. godine
Na izborima 2020. smijenjena je Đukanovićeva DPS, a vlast je preuzela koalicija predvođena proruskim Demokratskim frontom, Demokratama i Pokretom Ura Dritana Abazovića.
Jedan od prvih zahtjeva Demokratskog fronta je bio da se ispita poslovanje Prve banke, naročito nakon što je njihov politički funkcioner imenovan na čelnu poziciju u Elektroprivredi.
Osim što je drugi po snazi akcionar u Prvoj banci, ta kompanija ima deponovan novac u banci.
Poslovanje Prve banke u 2022. godini obradila je revizorska kuća BDO početkom ove godine.
U izvještaju se navodi da "postoje značajne neizvjesnosti koje izazivaju značajnu sumnju u vezi sa sposobnošću banke da nastavi poslovanje". Još je navedeno da će buduće poslovanje "zavisiti od podrške akcionara i njihovih planova za dokapitalizaciju banke".
Tokom ljeta je objavljena informacija da je Banka Poštanska štedionica iz Srbije zainteresovana za kupovinu Prve banke. No to je demantovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.