Trideset godina poslije Baršunaste revolucije, više od 100.000 građana Češke je zbog straha od nazadovanja demokratije u svojoj, kao i u drugim bivšim komunističkim zemljama, opet izašlo na ulice tražeći ostavku premijera Andreja Babiša zbog sumnji na korupciju, ali uprkos masovnosti protesta milijarder na čelu vlade zasad ne pokazuje namjeru da siđe s vlasti, pišu svjetski mediji.
Ponovo na istom mjestu
Na Vjenceslavovom trgu u centru Praga, na kojem su prije tri decenije održani protesti za slobodu od komunističke vlasti, ove sedmice su se okupile desetine hiljade muškaraca, žena i djece iz cijele Češke zbog, kako kažu, nove borbe za dušu svoje demokratije, piše Njujork tajms (The New York Times).
Protesti su počeli zbog optužbi za korupciju protiv Babiša koji je došao na čelo vlade uz obećanje da će se boriti protiv korupcije. Mada ga godinama prate optužbe za korupciju, protesti su počeli u aprilu, ubrzo nakon što je policija preporučila podizanje optužnice u vezi s evropskim subvencijama za preduzeća u okviru njegovog koncerna. Sljedećeg dana ostavku je podnio dotadašnji ministar pravde i na njegova mjesto je došla Marija Benešova, bliska predsjedniku zemlje Milošu Zemanu koji je Babišov saveznik, što je, kako piše Njujork tajms, izazvalo trenutni gnjev.
Dok je premijer odbacio istragu o svom poslovanju kao dio šire političke zavjere i "Babiš histeriju", revizija Evropske komisije objavljena prošle sedmice, teško da se može ignorisati – ustanovljeno je da je Babišova kompanija Agrofert imala koristi od subvencija dok je bio prvo ministar finansija, a potom i premijer i da je time kompromitovana njegova nepristrasnost, piše list.
U susjednoj Slovačkoj višemjesečni protesti zbog korupcije izazvali su pad vlade i utabali put da novajlija u politici, liberalna Zuzana Čaputova, pobijedi na predsjedničkim izborima ove godine, piše Njujork tajms, ali i ukazuje da Babišova partija ANO ima solidnu podršku - na nedavnim evropskim izborima je dobila 20 odsto glasova, što ju je učinilo najjačom partijom.
Nalaz Evropske komisije
Nagomilano nezadovoljstvo protiv Babiša, drugog najbogatijeg Čeha s imovinom od 3,7 milijardi dolara prema časopisu Forbes, dio je bujice protesta u centralnoj Evropi zbog bojazni od demokratskog nazadovanja u bivšem komunističkom regionu, ocjenjuje agencija Rojters (Reuters) i dodaje da se Babiš sukobio s liderima Evropske unije zbog svoje tvrde antiimigracione politike, ali je za razliku od svojih nacionalističkih kolega iz Poljske i Mađarske bio više pro-evropski usmjeren.
Pokret protiv Babiša dobio je dodatni poticaj nakon što je u javnosti procurio preliminarni revizorski izvještaj Evropske komisije prema kojem je utvrđeno da Agrofert - poslovna imperija koja obuhvata kompanije koje se bave preradom hrane, poljoprivredom, hemikalijama i medijima - ne bi trebao imati pristup razvojnim fondovima Evropske unije u narednim godinama jer je premijer u sukobu interesa, piše agencija Rojters.
Babiš je 2017. godine upravljanje Agrofertom prebacio na skrbnički fond kako bi se uskladio s novim češkim zakonima o sukobu interesa, no prema preliminarnoj reviziji Evropske komisije tim se potezom Babiš nije odrekao svoje efektivne kontrole već je ostao i osnivač i korisnik fondova, piše Rojters ocjenjujući da ako se revizija potvrdi, to može biti problematično za Babiša politički, a za Agrofert finansijski – jer bi primljena sredstva možda trebala biti vraćena.
Šef Zelenih u Evropskom parlamentu pozvao je komesarku EU za konkurenciju Margret Vestager da istraži navode da Češka pruža nelegalne subvencije preduzećima vezanim za Babiša. U pismu, navodi Rojters, Zeleni izražavaju sumnje da je moguće da je Agrofert preko vlade do sada primio preko 10 miliona eura u subvencijama, što bi "moglo dovesti do narušavanja konkurencije na jedinstvenom tržištu EU".
Miješanje u pravosuđe
Za razliku od lidera Poljske, Mađarske i Rumunije - gdje je lider vladajuće stranke Liviu Dragnea prošle sedmice zatvoren zbog korupcije - Babiš je do sada izbjegavao miješanje u rad pravosuđa, no imenujući Benešovu za novu ministricu pravde, premijer je prešao tu granicu, piše Blumberg (Bloomberg).
Demonstranti strahuju da ga Benešova može zaštititi od krivičnih prijava jer nadgleda tužioce, što Babiš odbacuje, rekavši da su njegovi rivali izmislili optužbe da bi povrijedili njegovu političku karijeru, piše Blumberg i dodaje kako je Benešova sugerisala da su istragu protiv premijera možda izvršili njegovi protivnici, ali je rekla da neće mijenjati glavnog tužioca.
Babiš je obećao da će ostati na poslu čak i ako bude optužen, a suđenje može potrajati godinama. Njegovi mlađi koalicioni partneri, socijaldemokrate, ne planiraju da ga napuste, što znači da nema neposrednog ugrožavanja manjinske vlade do izbora 2021. godine, zaključuje Blumberg.
Sumnje u uspjeh protesta
Mnogi ipak sumnjaju da će gnjev javnosti podriti Babišovu vlast, piše Fajnenšl tajms (The Fiancial Times), ukazujući da je njegova partija ANO bila najjača na prošlomjesečnim izborima za Evropski parlament, a sam Babiš je i dalje najpopularniji političar u Češkoj.
Pored toga, manjinski partner u vladajućoj koaliciji, socijaldemokrate (ČSSD), zbog loših rezultata na evropskim izborima nemaju puno podsticaja da sada napuste Babiša koji takođe, kako kaže Milan Nič iz njemačkog Vijeća za vanjske odnose, ima podršku komunista i ekstremne desnice, ukazuje Fajnenšl tajms.
Babišov ANO i ČSSD imaju 93 poslanika u Zastupničkom domu s 200 poslanika, dok manjinska vlada preživljava zahvaljujući podršci čeških komunista, koji imaju 15 poslanika, objašnjava Politiko (Politico) te ističe da postoje indikacije da bi odnos između premijera i njegovog koalicionog partnera mogao biti iscrpljen.
Predsjednik stranke desnog centra ODS-a, Petr Fiala, izjavio je da je opozicija na zahtjev socijaldemokrata insistirala da kompanije povezane s premijerom prestanu primati subvencije. Pored toga, socijaldemokrate i ODS su zahtijevali da nijedan član vlade iz premijerove ANO partije ne učestvuje u zvaničnom češkom odgovoru na reviziju Komisije.
Politiko ocjenjuje da su katastrofalni pokazatelji socijaldemokrata na evropskim izborima od prošle sedmice, u kojima su dobili samo 3,9 posto glasova i tako ostali bez mjesta u Evropskom parlamentu, potakli neke članove stranke da se zapitaju da li bi trebali ostati u vladi.
Poslanik ČSSD-a Radek Hlavaček izjavio je za češku televiziju nakon izbora: "Biti u vladi s premijerom optuženim za krivična djela, vladom protiv koje se demonstrira na ulicama, nije baš prilika za osvajanje glasova."
Budžet kao bankomat
Češka Republika je svjedočila najvećem političkom protestu od pada komunizma nakon što se u Pragu, prema procjenama, u utorak okupilo oko 120.000 ljudi koji su zahtijevali ostavku premijera, piše Gardijan (The Guardian) naglasivši da su demonstranti, noseći zastave Češke i EU, ispunili Vjenceslavov trg, mjesto euforičnih mitinga od prije 30 godina koji su doveli do Baršunaste revolucije i okončali komunističku vlast u bivšoj Čehoslovačkoj.
Nekoliko sati prije demonstracija Babiš, koji je postao premijer 2017. godine i koji je više puta rekao da neće podnijeti ostavku, pokrenuo je, kako ocjenjuje britanski list, žestok kontranapad - koristeći parlamentarnu raspravu kako bi preliminarni izvještaj Evropske komisije nazvao "napadom na Češku" s ciljem destabilizacije zemlje, naglasivši da Briselu neće vratiti nikakakva sredstva.
David Ondračka, direktor Transparensi Internašnala (Transparency International) u Češkoj, koji je ovosedmične proteste opisao kao “ekser u Babiševom političkom kovčegu”, smatra kako premijer ne može preživjeti ovaj pritisak javnosti i izvještaje EU.
"On zna da budžet EU i češki budžet više neće služiti kao bankomat gdje može pokupiti sve što mu je potrebno. On se nikada neće lako predati, ali sa sve većim gnjevom javnosti, pametnim potezima opozicije i odgovarajućim institucionalnim pritiskom vjerujem da on više neće biti premijer."