Oko stotinu radnika, srpske i bošnjačke nacionalnosti, protjeranih 1991.godine iz Hrvatske, a koji su do tada radili na području ove države protestvovalo je ispred zgrade sjedišta UNHCR-a u Sarajevu, jer smatraju da UNHCR ne čini ništa na rješavanju stečenih prava ove kategorije građana. Od Vlade Republike Hrvatske traže da im prizna stečena radnička, socijalna i stambena prava.
Preko 3.000 državljana BiH koji su prije rata živjeli i radili u Republici Hrvatskoj ne može ostvariti nekoć stečena socijalna i ekonomska prava. Jedan od njih je Sakib Šaćirović, koji ima oko 20 godina radnog staža van BiH.
“Ovdje nemam staža ni dana. 18,5 godina imam u Hrvatskoj, 4,5 godina u Njemačkoj. Ja sam ovdje stranac, a i tamo stranac. Nemam prava nigdje. Faktički, ni na nebu, ni na zemlji”, kaže Šaćirović.
Predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom BiH, Nikola Puzigaća kaže kako nijedno pravo, prije rata stečeno, ne mogu ostvariti.
“Privatizacija, neisplaćene plate, štedne knjižice koje smo imali poništene su, a pri tome, imamo najmanje penzije u svijetu”, objašnjava Puzigaća.
Predsjednik otpuštenih radnika iz Repubike Hrvatske 1991. - 1995.godine, Ramiz Mervan ističe kako je prema njihovoj procjeni “oko milion godina staža, milion godina izdvajanja u sve moguće fondove, školovanje kadrova, puteve, infrastrukturu.
“Ostavljeni smo bez ičega, nismo dobili ni štrucu kruha kada sun as istjerali. Istjerani smo kao najveći civilizacijski otpad”, navodi Mervan.
U saopštenju za javnost UNHCR-a stoji kako ova međunarodna organizacija poziva sve nacionalne aktere u zemljama bivše Jugoslavije da blisko surađuju na zaštiti i promovisanju prava izbjeglica, povratnika i raseljenih osoba, te da osiguraju svu neophodnu političku, materijalnu, pravnu, socijalnu i drugu podršku, kako bi im se omogućilo da žive jednako kao i drugi građani, oslobođeni od svih oblika diskriminacije.
Preko 3.000 državljana BiH koji su prije rata živjeli i radili u Republici Hrvatskoj ne može ostvariti nekoć stečena socijalna i ekonomska prava. Jedan od njih je Sakib Šaćirović, koji ima oko 20 godina radnog staža van BiH.
“Ovdje nemam staža ni dana. 18,5 godina imam u Hrvatskoj, 4,5 godina u Njemačkoj. Ja sam ovdje stranac, a i tamo stranac. Nemam prava nigdje. Faktički, ni na nebu, ni na zemlji”, kaže Šaćirović.
Predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom BiH, Nikola Puzigaća kaže kako nijedno pravo, prije rata stečeno, ne mogu ostvariti.
“Privatizacija, neisplaćene plate, štedne knjižice koje smo imali poništene su, a pri tome, imamo najmanje penzije u svijetu”, objašnjava Puzigaća.
Predsjednik otpuštenih radnika iz Repubike Hrvatske 1991. - 1995.godine, Ramiz Mervan ističe kako je prema njihovoj procjeni “oko milion godina staža, milion godina izdvajanja u sve moguće fondove, školovanje kadrova, puteve, infrastrukturu.
“Ostavljeni smo bez ičega, nismo dobili ni štrucu kruha kada sun as istjerali. Istjerani smo kao najveći civilizacijski otpad”, navodi Mervan.
U saopštenju za javnost UNHCR-a stoji kako ova međunarodna organizacija poziva sve nacionalne aktere u zemljama bivše Jugoslavije da blisko surađuju na zaštiti i promovisanju prava izbjeglica, povratnika i raseljenih osoba, te da osiguraju svu neophodnu političku, materijalnu, pravnu, socijalnu i drugu podršku, kako bi im se omogućilo da žive jednako kao i drugi građani, oslobođeni od svih oblika diskriminacije.