"Velika podrška građana daje nam dodatnu snagu i motivaciju da nastavimo sa akcijama."
Ovom rečenicom studenti u blokadi, u odgovoru za Radio Slobodna Evropa, sabiraju utiske o skupu u Beogradu 15. marta. Na njihov poziv odazvale su se stotine hiljada ljudi iz svih krajeva zemlje.
Zorana Smiljanić studentkinja Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija u Beogradu, za RSE kaže da im "najveća inspiracija dolazi od poverenja" koje im ljudi ukazuju.
"Ova podrška ne samo da potvrđuje našu misiju, već i podstiče našu odlučnost da se borimo za promene koje su neophodne za bolju budućnost", rekla je.
Studenti koji blokiraju državne fakultete u Srbiji zahtevaju, pre svega, političku i krivičnu odgovornost za pogibiju 15 ljudi u obrušavanju nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Duže od tri meseca predvode proteste širom zemlje. Ovaj u Beogradu bio je najmasovniji i verovatno najveći skup u istoriji tog grada.
Neformalna organizacija Arhiv javnih skupova, koja procenjuje brojnost skupova u Srbiji, procenila je da je bilo između 275.000 i 325.000 ljudi, uz napomenu da bi taj broj mogao biti i veći.
Skup je čitavog dana bio mira, da bi nakon prvih manjih incidenata studenti proglasili kraj protesta.
Da li je protest korak bliže ka cilju studenata u blokadi?
Studenti u blokadi napominju da su efekti protesta višestruki, a da je prvi taj što je istaknuta "važnost zajedništva u jednoj državi".
"Ljudi veruju da će vlast prepoznati naše zahteve i da će se suočiti s činjenicom da su mnoge odluke i politike koje donose neprihvatljive", kazala je studentkinja Zorana Smiljanić.
Kaže da njihova "kolektivna akcija ima za cilj da izvrši pritisak na institucije".
"Naša upornost i jedinstvo mogu značajno uticati na donošenje odluka, jer institucije moraju shvatiti da smo ozbiljni u našim namerama i da nećemo odustati", dodaje.
I studentkinja Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, Mia veruje da su studenti nakon 15. marta korak bliže ka svom cilju.
"Negde u dubini duše mislim da jesmo, opet mislim da moramo da istrajemo do kraja dok se oni skroz ne ispune, a ne da budemo samo blizu ispunjenja", rekla je ona za RSE.
Šta o protestima kaže vlast?
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti odmah nakon završetka protesta, 15. marta uveče.
Tada je rekao da je reč o "velikom protestu", da je vlast "razumela pouku" i da će "morati da se menjaju".
Prema mišljenju studenata u blokadi, takva reakcija vlasti "pokazuje da protesti ostavljaju značajan uticaj".
"Važno je da vlast ne reaguje samo rečima, već da preduzme konkretne korake kako bi ispunila naše zahteve", ističe studentkinja Zorana Smiljanić.
Istovremeno, Vučić je ponovio optužbe, bez iznošenja dokaza, da iza protesta stoji ideja o "obojenoj revoluciji".
"Optužbe o 'obojenoj revoluciji' predstavljaju pokušaj gušenja pokreta i pokazuju strah vlasti od gubitka kontrole. Iako se suočavamo s uvredama i negativnim komentarima, ostajemo fokusirani na naše ciljeve i svesni da je naš rad ispravan", kaže Zorana Smiljanić.
Na pitanje RSE kakvu poruku čitaju iz protesta u Beogradu, nisu odgvorili iz vladajuće Srpske napredne stranke (SNS).
Odgovor nije stigao ni od njihovih koalicionih partnera Socijalističke partije Srbije (SPS), čiji je visoki funkcioner Branko Ružić bio među demonstrantima 15. marta.
Ružić je prvi poslanik iz redova vladajuće koalicije koji je afirmativno govorio o studentskim protestima, ali i kritikovao pojedine poteze vlasti i predsednika Aleksandra Vučića.
Lider socijalista i ministar policije Ivica Dačić izjavio je ranije da su Ružićevi komentari njegov "lični stav".
Da li je upita legitimitet vlasti nakon protesta?
Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu, Nebojša Vladisavljević ističe da je se, kako kaže, "oko pet procenata stanovništva okupilo na jednom protestu protiv vlasti" tokom protesta u Beogradu.
"Otvorio se veliki jaz između formalne kontrole političkih i javnih ustanova od strane vladajuće stranke i realnosti u kojoj više ne mogu da donose i sprovode političke odluke", ocenjuje.
Deo javnosti i predstavnika opozicije ocenio je da je vlast u Srbiji nakon protesta izgubla legitimitet.
"U Beogradu je održan istorijski protest koji je pokazao da je naprednjački režim u potpunosti izgubio legitimitet i svaki demokratski osnov za upravljanje državom", napisao je opozicioni Zeleno-levi front na društvenim mrežama.
Na takve optužbe predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovara najavom novih izbora i referenduma.
"Na šta god požele. Elem, kada su mi srušili legitimitet, lako će da pobede na izborima i ja sam spreman da presudu naroda prihvatim. Samo nemojte opet da pričaju i da kukaju posle tih izbora i opet da se žale Svetom Petru što su ih izgubili. A ja vam kažem – takva je situacija sa legitimitetom da bismo ih pobedili ubedljivije nego na prošlim izborima", rekao je Vučić u obraćanju nakon protesta 15. marta.
Prema mišljenju Vladisavljevića, izbori jesu opcija za izlazak Srbije iz političke krize, ali ukoliko su "slobodni i pošteni".
Poslednje parlamentarne izbore u Srbiji obeležile su brojne optužbe na račun vlasti da je do pobede došla izbornim manipulacijama. Vladajuća Srpska napredna stranka odbacila je takve navode kao netačne.
Na izborne neregularnosti tada su ukazali predstavnici opozicije, domaći posmatrači, ali i OEBS-a Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
"Jedina alternativa su slobodni i pošteni izbori koje bi organizovala privremena vlada", smatra Vlaisavljević i dodaje da bi takva vlada trebalo da bude sastavljena od predstavnika stranaka vlasti i opozicije i nezavisnih eksperata.
Ideju o privremenoj, odnosno prelaznoj vladi predlažu i opozicija i građanske inicijative. Međutim, predstavnici vlasti u više navrata su oštro kritikovali i odbacili, uz optužbe da opozicija tim putem hoće "bezbolno da dođe na vlast".
Šta nakon protesta u Beogradu?
Prema mišljenju profesora FPN-a Nebojše Vladisavljevića "sada je vreme za aktivno delovanje demokratske opozicije, uz podršku građana".
Dodaje da "nije pošteno očekivati" da studenti reše sve probleme.
Masovne proteste u Srbiji ne predvodi opozicija. Na njih pozivaju studenti, koji su se više puta ogradili od delovanja svih političkih partija.
Vladisavljević smatra da bi opozicija i građani trebalo da izvrše "pritisak na vlast da prihvati kompromis koji bi razrešio političku krizu mirnim i institucionalnim rešenjem".
Što se tiče studenata u blokadi, oni poručuju da od svoje borbe ne odustaju.
"Blokade će se nastaviti sve do ispunjenja naših zahteva", kažu.
Prema rečima studentkinje Zorane Smiljanić ne odustaju ni od daljih protesta.
"Održavanje pritiska na vlast je ključno za naš uspeh, a transparentnost naših aktivnosti može pomoći u okupljanju još većeg broja podržavalaca", kaže ona za RSE.
Prvi zahtev studenata u blokadi je da se objavi kompletna dokumentacija o rekonstrukciji novosadske Železničke stanice, kako bi se utvrdila odgovornost za nesreću.
Traže i sankcionisanje napadača na studente na protestima koji su usledili nakon nesreće u Novom Sadu i obustavljanje postupaka protiv uhapšenih demonstranata.
Uz građane koje okupljaju na protestima, iza njihovih zahteva stali su profesori univerziteta, prosvetni radnici, poljoprivrednici, advokati, glumci...
Demonstracije su postale simbol šireg nezadovoljstva vladavinom prava u zemlji uz pitanje da li su do nesreće u Novom Sadu doveli nemar i korupcija sistema.
Saradnja na tekstu: Iva Gajić