Još jedan pokušaj konstituisanja najvišeg zakonodavnog tijela u BiH je propao, iako je od opštih izbora prošlo tri mjeseca. Iako su se sastanku stranaka zastupljenih u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH odazvali svi pozvani, nije bilo dogovora oko izbora tročlanog rukovodstva, te komisije koja će učestvovati u pripremi izbora Savjeta ministara.
Predstavnici političkih stranaka u Predstavničkom domu Parlamenta BiH nisu se ni u utorak uspjeli dogovoriti oko parlamentarne većine i nastavka konstitutivne sjednice ovog doma. Jedino što je dogovoreno jeste da se u narednih sedam dana održi još jedan sastanak predsjednika parlamentarnih stranaka i pokušaju odrediti rokovi za nastavak konstitutivne sjednice predstavničkog doma.
„Do idućeg ponedeljka, kada će definitivno morati da mi daju svoju odluku - da li će se ustanoviti i početi rad državnog Parlamenta Predstavničkog doma ili neće“, kazao je privremeni predsjedavajući, Adnan Bašić.
Iako su predstavnici svih deset političkih stranaka, koliko ih je osvojilo mandate u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, istakli da su spremni za dogovor oko formiranja parlamentarne većine, čini su da su stavovi udaljeniji nego ikada. Podijeljeni u dva bloka, prvi na čelu sa SDP-om i njihovom platformom i drugim u kojem su stranke iz RS i dva HDZ-a, bh. političari sve su dalje od dogovora o formiranju vlasti na državnom nivou.
U SDP-a BiH, i pored potpisane platforme u kojoj nisu učestvovale stranke iz RS niti HDZ BiH i HDZ 1990, smatraju da bi vlast trebali formirati oni koji su dobili i najveće povjerenje građana na izborima, kaže Denis Bećirović.
„Naš stav je da treba požuriti sa implementacijom izborne volje građana BiH i da nema razloga za opstrukcije prilikom formiranja vlasti na svim nivoima. Sve političke stranke, pogotovo one koje su dobile najveće povjerenje građana BiH, su potencijalni partneri SDP-a“, kazao je on.
Istovremeno, u SNSD-a ističu da SDP želi formirati vlast bez hrvatskih stranaka koje su osvojile najveći broj glasova birača. SNSD neće ući u vlast bez dva HDZ-a, kaže Drago Kalabić.
„SDP želi i jare i pare. Želi da mi učestvujemo u instaliranju neke nestabilne vlasti, a istovremeno želi da pred javnosti branimo stav da ćemo izabrati vlast koja ima legalitet, legitimitet, koja poštuje volju sva tri naroda, a istovremeno, od nas se traži da instaliramo na neke pozicije, kako to kažu pojedine partije, nekoga od falš-Hrvata, u čemu mi nećemo da učestvujemo“, rekao je Kalabić.
Politička mrcvarenja i plutokratija
Predsjednik HDZ 1990, Božo Ljubić, ističe da se mora poštovati volja građana koji su prema izbornim rezultatima svoje povjerenje dali upravo njima i HDZ-u. Ljubić međutim dodaje da oni koji učestvuju u razgovorima o uspostavi vlasti i Vlade u BiH nisu ni blizu dogovora za formiranje parlamentarne većine koja bi bila u stanju izabrati Savjet ministara BiH.
Izborna komisija prebrojava glasove nakon opštih izbora u oktobru 2010.
„Nažalost, neki ovdje još uvijek nastupaju kao da izbori nisu završeni ili kao da se pripremaju za izvanredne izbore“, ocijenio je Ljubić.
„Mi uporno govorimo da je vlast jedino moguće konstituirati poštujući izborni legitimitet sva tri konstitutivna naroda i izborni legitimitet građana. I to je rješenje. Sve drugo je trakavica koja traje“, kaže Niko Lozančić iz HDZ-a BiH.
Predsjednik SDA Sulejman Tihić vjeruje kako otezanje političkih pregovora oko uspostave vlasti u BiH i nije toliko dugo koliko se u javnosti predstavlja, te da se s ovim problemom susreću i druge zemlje. Ipak, kaže Tihić, potrebno je izabrati parlamentarnu većinu koja će predstavljati pobjedničke stranke iz oba bh. entiteta:
„... i koja će osigurati adekvatnu etničku zastupljenost konstitutivnih naroda.“
I tako se začaranom krugu beskonačnih političkih nadmudrivanja u BiH ne nazire kraj. Tri mjeseca nakon izbora, kada bi premijeri već trebali podnositi izvještaje o urađenom u prvih 100 dana, nije se maklo dalje od početka, a rješenja gotovo da i nema sa onima koji bi vlast trebali uspostaviti, smatra politički analitičar iz Sarajeva, Vuk Bačanović.
„To su, zapavo, toliko komplikovani i zamršeni talovi oko toga koji i čiji će ljudi biti na određenim funkcijama koje su profitabilne, kako lično tim ljudima i njihovim porodicama, tako i onima u vrhovima stranaka. Dakle, postoje mnogo dublji interesi od onoga što većina ljudi smatra ili je uopće svjesna. To je neka suštinska priča koja stoji iza čitave ove šarade, iza čitavog ovog cirkusa. „Dogovorićemo se da se dogovorimo“, a ovo što imamo – to nije demokratija. To je plutokratija – s jedne strane vladavina krupnog kapitala ili bogatih, a s druge strane birokratija. A demokratija – teško“, smatra Bačanović.
Slično mišljenje dijeli i analitičarka iz Banja Luke, Tanja Topić, koja ističe da BiH već četiri godine stoji na mjestu, bez reformi i napretka, te da je odugovlačenje sa formiranjem nove vlasti, očekivano.
„Vidi se, zapravo, jedno političko mrcvarenje na koje smo mi, očito, u BiH navikli. Vidimo isto tako da malo ko i od građana, građanskih udruženja, uopšte postavlja pitanje potrebe formiranja vlasti i postavlja pitanje neodgovornog ponašanja onih koje smo, na kraju krajeva, izabrali na proteklim izborima“, kazala je Topić.
Predstavnici političkih stranaka u Predstavničkom domu Parlamenta BiH nisu se ni u utorak uspjeli dogovoriti oko parlamentarne većine i nastavka konstitutivne sjednice ovog doma. Jedino što je dogovoreno jeste da se u narednih sedam dana održi još jedan sastanak predsjednika parlamentarnih stranaka i pokušaju odrediti rokovi za nastavak konstitutivne sjednice predstavničkog doma.
„Do idućeg ponedeljka, kada će definitivno morati da mi daju svoju odluku - da li će se ustanoviti i početi rad državnog Parlamenta Predstavničkog doma ili neće“, kazao je privremeni predsjedavajući, Adnan Bašić.
Iako su predstavnici svih deset političkih stranaka, koliko ih je osvojilo mandate u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, istakli da su spremni za dogovor oko formiranja parlamentarne većine, čini su da su stavovi udaljeniji nego ikada. Podijeljeni u dva bloka, prvi na čelu sa SDP-om i njihovom platformom i drugim u kojem su stranke iz RS i dva HDZ-a, bh. političari sve su dalje od dogovora o formiranju vlasti na državnom nivou.
U SDP-a BiH, i pored potpisane platforme u kojoj nisu učestvovale stranke iz RS niti HDZ BiH i HDZ 1990, smatraju da bi vlast trebali formirati oni koji su dobili i najveće povjerenje građana na izborima, kaže Denis Bećirović.
„Naš stav je da treba požuriti sa implementacijom izborne volje građana BiH i da nema razloga za opstrukcije prilikom formiranja vlasti na svim nivoima. Sve političke stranke, pogotovo one koje su dobile najveće povjerenje građana BiH, su potencijalni partneri SDP-a“, kazao je on.
Istovremeno, u SNSD-a ističu da SDP želi formirati vlast bez hrvatskih stranaka koje su osvojile najveći broj glasova birača. SNSD neće ući u vlast bez dva HDZ-a, kaže Drago Kalabić.
„SDP želi i jare i pare. Želi da mi učestvujemo u instaliranju neke nestabilne vlasti, a istovremeno želi da pred javnosti branimo stav da ćemo izabrati vlast koja ima legalitet, legitimitet, koja poštuje volju sva tri naroda, a istovremeno, od nas se traži da instaliramo na neke pozicije, kako to kažu pojedine partije, nekoga od falš-Hrvata, u čemu mi nećemo da učestvujemo“, rekao je Kalabić.
Politička mrcvarenja i plutokratija
Predsjednik HDZ 1990, Božo Ljubić, ističe da se mora poštovati volja građana koji su prema izbornim rezultatima svoje povjerenje dali upravo njima i HDZ-u. Ljubić međutim dodaje da oni koji učestvuju u razgovorima o uspostavi vlasti i Vlade u BiH nisu ni blizu dogovora za formiranje parlamentarne većine koja bi bila u stanju izabrati Savjet ministara BiH.
„Nažalost, neki ovdje još uvijek nastupaju kao da izbori nisu završeni ili kao da se pripremaju za izvanredne izbore“, ocijenio je Ljubić.
„Mi uporno govorimo da je vlast jedino moguće konstituirati poštujući izborni legitimitet sva tri konstitutivna naroda i izborni legitimitet građana. I to je rješenje. Sve drugo je trakavica koja traje“, kaže Niko Lozančić iz HDZ-a BiH.
Predsjednik SDA Sulejman Tihić vjeruje kako otezanje političkih pregovora oko uspostave vlasti u BiH i nije toliko dugo koliko se u javnosti predstavlja, te da se s ovim problemom susreću i druge zemlje. Ipak, kaže Tihić, potrebno je izabrati parlamentarnu većinu koja će predstavljati pobjedničke stranke iz oba bh. entiteta:
„... i koja će osigurati adekvatnu etničku zastupljenost konstitutivnih naroda.“
I tako se začaranom krugu beskonačnih političkih nadmudrivanja u BiH ne nazire kraj. Tri mjeseca nakon izbora, kada bi premijeri već trebali podnositi izvještaje o urađenom u prvih 100 dana, nije se maklo dalje od početka, a rješenja gotovo da i nema sa onima koji bi vlast trebali uspostaviti, smatra politički analitičar iz Sarajeva, Vuk Bačanović.
Bačanović: To su, zapavo, toliko komplikovani i zamršeni talovi oko toga koji i čiji će ljudi biti na određenim funkcijama koje su profitabilne.
„To su, zapavo, toliko komplikovani i zamršeni talovi oko toga koji i čiji će ljudi biti na određenim funkcijama koje su profitabilne, kako lično tim ljudima i njihovim porodicama, tako i onima u vrhovima stranaka. Dakle, postoje mnogo dublji interesi od onoga što većina ljudi smatra ili je uopće svjesna. To je neka suštinska priča koja stoji iza čitave ove šarade, iza čitavog ovog cirkusa. „Dogovorićemo se da se dogovorimo“, a ovo što imamo – to nije demokratija. To je plutokratija – s jedne strane vladavina krupnog kapitala ili bogatih, a s druge strane birokratija. A demokratija – teško“, smatra Bačanović.
Slično mišljenje dijeli i analitičarka iz Banja Luke, Tanja Topić, koja ističe da BiH već četiri godine stoji na mjestu, bez reformi i napretka, te da je odugovlačenje sa formiranjem nove vlasti, očekivano.
„Vidi se, zapravo, jedno političko mrcvarenje na koje smo mi, očito, u BiH navikli. Vidimo isto tako da malo ko i od građana, građanskih udruženja, uopšte postavlja pitanje potrebe formiranja vlasti i postavlja pitanje neodgovornog ponašanja onih koje smo, na kraju krajeva, izabrali na proteklim izborima“, kazala je Topić.
