Španija, Irska i Norveška u utorak su službeno priznale palestinsku državu, što je korak prema dugogodišnjim palestinskim naporima nakon bijesa međunarodne zajednice zbog smrti civila i humanitarne krize u Pojasu Gaze usred izraelske ofanzive.
Zajednička odluka dviju zemalja Evropske unije i Norveške, nacije sa jakom diplomatskom tradicijom u uspostavljanju mira, mogla bi napraviti zamah i da druge zemlje EU učine isto, ali i potaknuti naredne korake u Ujedinjenim nacijama, produbljujući izolaciju Izraela. Zašto?
Prethodno je sedam članica 27-članog bloka Evropske unije službeno priznalo palestinsku državu.
Pet od njih su bivše zemlje istočnog bloka koje su najavile priznanje 1988., kao i Kipar, prije nego što su se pridružile EU. Švedska je priznala 2014. godine.
Češka, članica EU, kaže da se priznanje bivše Čehoslovačke 1988. godine, u čijem je sastavu nekada bila, ne odnosi na savremenu državu.
Ministarstvo vanjskih poslova Slovačke je navelo da su dvije strane potvrdile međusobno priznanje kada je Slovačka postala nezavisna 1992-93., te da palestinska država od 2006. ima u potpunosti funkcionalnu ambasadu u Bratislavi.
Članice EU Malta i Slovenija navode da bi mogle slijediti njihov primjer, ali ne odmah.
Oko 140 od oko 190 zemalja zastupljenih u UN-u već su priznale palestinsku državu.
Zašto je ovo važno?
I UN-ov Plan podjele iz 1947. godine poziva na stvaranje jevrejske države uz palestinsku državu, ali su ga Palestinci i širi arapski svijet odbili jer bi im dao manje od polovine zemlje, iako Palestinci čine dvije trećine stanovništva.
Arapsko-izraelski rat naredne godine osigurao je Izraelu dodatnu teritoriju, Jordan je preuzeo kontrolu nad Zapadnom obalom i istočnim Jerusalemom, a Egipat nad Gazom.
Izrael je u ratu 1967. zauzeo sve tri teritorije, a decenije mirovnih pregovora su propale.
Sjedinjene Države, Velika Britanija i druge zapadne zemlje podržale su ideju nezavisne palestinske države koja postoji uz Izrael kao rješenje za najnerješiviji sukob na Bliskom istoku, ali insistiraju na tome da palestinska državnost treba doći kao dio dogovorenog rješenja.
Međutim, od 2009. nije bilo suštinskih pregovora.
Iako zemlje EU i Norveška neće priznati postojeću državu, već samo mogućnost da ona postoji, simbolika pomaže u jačanju međunarodnog položaja Palestinaca i stvara veći pritisak na Izrael da otvori pregovore o okončanju rata.
Takođe, ovaj potez daje dodatnu važnost pitanju Bliskog istoka uoči izbora za Evropski parlament od 6. do 9. juna.
Zašto baš sada?
Diplomatski pritisak na Izrael raste dok bitka sa Hamasom ulazi u osmi mjesec.
Generalna skupština UN-a izglasala je 11. maja značajnom većinom da se Palestini dodijele nova "prava i privilegije" u znak rastuće međunarodne podrške glasanju o punopravnom članstvu sa pravom glasa.
Palestinske vlasti trenutno imaju status posmatrača.
Zvaničnici Španije, Irske, Malte i Slovenije rekli su u martu da razmatraju priznanje palestinske države kao "pozitivan doprinos" za okončanje rata.
Španski premijer Pedro Sanchez kazao je da je "ovo historijska odluka kojoj je jedini cilj – pomoći Izraelcima i Palestincima da postignu mir".
Norveški šef diplomatije Espen Barth Eide rekao je da je "više od 30 godina Norveška bila jedan od najjačih zagovornika palestinske države".
"Današnji dan, kada Norveška službeno prizna Palestinu kao državu, predstavlja prekretnicu u odnosima između Norveške i Palestine", naveo je Eide.
Kakve su posljedice nakon priznanja?
Iako su desetine zemalja priznali palestinsku državu, ali nijedna od velikih zapadnih sila, nejasno je kakav će efekat biti nakon poteza Španije, Irske i Norveške.
Uprkos tome, njihovo bi priznanje označilo značajan uspjeh za Palestince, koji vjeruju da to daje međunarodni legitimitet njihovoj borbi.
Malo toga će se vjerovatno promijeniti na terenu u kratkom roku.
Mirovni pregovori su u zastoju, a izraelska tvrdolinijska vlada stoji čvrsto protiv palestinske državnosti.
Kakav je odgovor Izraela?
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz obrušio se na Španiju na mreži X.
On je u objavi napisao da je Sanchezova vlada "saučesnik u podsticanju genocida protiv Jevreja i ratnih zločina".
Izrael, koji odbija bilo kakav potez za međunarodno legitimisanje Palestinaca, opozvao je svoje ambasadore u Irskoj, Norveškoj i Španiji.
Koraci poput ovih triju evropskih zemalja će očvrsnuti palestinsku poziciju i potkopati pregovarački proces, tvrdi Izrael, i ističe da se sva pitanja trebaju rješavati pregovorima.
Izrael često odgovara na odluke stranih zemalja, za koje se smatra da idu protiv njegovih interesa, pozivanjem ambasadora tih zemalja i kažnjavanjem Palestinaca kroz mjere kao što je zamrzavanje transfera poreza palestinskim vlastima kojima nedostaje novac.
Ko je do sada priznao palestinsku državu?
Oko 140 zemalja već je priznalo palestinsku državu, što je više od dvije trećine zemalja članica UN-a.
Neke velike sile navele su da bi svoj stav mogle promijeniti usred negodovanja zbog posljedica izraelske ofenzive u Gazi, u kojoj je, prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze, ubijeno više od 36.000 Palestinaca. Ministarstvo u svojoj stastistici ne pravi razliku između neboraca i učesnika u sukobu.
Izrael je započeo ofanzivu u oktobru prošle godine nakon upada militanata Hamasa preko granice Gaze u Izrael, ubivši 1.200 ljudi i uzevši oko 250 ljudi za taoce.
Velika Britanija je rekla da do priznanja palestinske države ne može doći dok je Hamas u Gazi, ali da bi se to moglo dogoditi dok su u toku izraelski pregovori sa palestinskim čelnicima.
Francuska je ranije navela da nije spremna da se pridruži drugim zemljama u priznanju palestinske države, čak i ako se u principu ne protivi toj ideji. Njemačka je rekla da za sada neće priznati palestinsku državu.
Facebook Forum