Većina izabranih predstavnika iz nesrpskih manjina na posljednjim parlamentarnim izborima negirala je da su pod pritiskom Srbije da spriječe formiranje nove vlade na Kosovu.
Reakcije su usljedile nakon što je iz Savjeta za sigurnost Kosova navedno da Srbija pokušava "sabotirati osnivanje novih institucija" i devetog saziva Kosova proizašlog iz parlamentarnih izbora 9. februara.
Poznavatelji političkih zbivanja u zemlji kažu da se eventualna mogućnost da Srbija pokušava "sabotirati osnivanje novih institucija" ne isključuje, ali Vlada Kosova u dužnosti i Savjet za sigurnost Kosova nisu ponudili dokaze ili činjenice da to potvrde.
U nedjelju, 6. aprila, nakon sastanka Savjeta za sigurnost Kosova, kojim je predsjedavao premijer u dužnosti Albin (Aljbin) Kurti, Vlada Kosova je saopštila da "Srbija sada intervenira kod nekih poslanika nesrpskih manjinskih zajednica kako bi sabotirala osnivanje novih institucija devetog saziva".
"Bar prema onome što nam je predstavljeno (u saopštenju Vlade) nema nikakvih uvjerljivih dokaza koji bi podržali takvu zabrinutost, osim unutrašnjih političkih motiva", rekao je za Radio Slobodna Evropa Albert Krasniqi (Krasnići) iz organizacije Demokracija Plus u Prištini.
Zoran Savić iz nevladine organizacije Aktiv u Sjevernoj Mitrovici rekao je za RSE da je optužba kosovskih vlasti da Srbija pokušava "sabotirati osnivanje novih institucija" neosnovana.
"Ovdje nemamo konkretne dokaze, već su iznesene samo neke insinuacije. Nemamo ni svjedočenja konkretnih poslanika na koje se odnose tvrdnje. Ne znamo tačno ni o kome se radi", naglasio je Savić.
Radio Slobodna Evropa obratila se Vladi Kosova s pitanjem koji su to zastupnici na koje Srbija navodno intervenira kako bi sabotirala uspostavu novih institucija i iz kojih zajednica dolaze. Međutim, do objavljivanja ovog članka, nije dobila odgovor.
Odgovor na ovo pitanje nije dala ni Kancelarija za Kosovo Vlade Srbije.
Pokret Samoopredjeljenje, kao pobjednička stranka, na izborima 9. februara osigurao je 48 mjesta u Skupštini Kosova, što nije dovoljno za formiranje parlamentarne većine i formiranje vlade, koja zahtijeva najmanje 61 glas.
Ova stranka preferira formirati novu Vladu s nekim od stranaka nesrpskih manjinskih zajednica – koje imaju 20 zagarantovanih mjesta u Skupštini Kosova.
Nesrpske manjinske zajednice imaju deset mjesta, dok je Srpska lista osvojila devet od deset mjesta koja pripadaju srpskoj zajednici.
Prošle sedmice, premijer u dužnosti Kosova, ujedno i predsjednik Pokreta Samoopredjeljenje, Albin Kurti, održao je sastanke s političkim strankama manjina kako bi se konsultirao oko formiranja nove vlade zemlje.
On se nije sastao sa Srpskom listom.
Sastanci Kurtija sa predstavnicima etničkih manjina
Dana 2. aprila, Kurti se sastao sa predsjednicom Nove demokratske stranke iz bošnjačke zajednice, Emilijom Rexhepi, i sa liderom Stranke za slobodu, pravdu i opstanak iz srpske zajednice, Nenadom Rašićem. Oboje su izrazili spremnost za nastavak saradnje sa Kurtijevim Pokretom Samoopredjeljenje.
Dan kasnije, Kurti je nastavio sastanke sa predstavnicima drugih nesrpskih stranaka. Sastao se sa predsjednicom Socijaldemokratskog saveza iz bošnjačke zajednice, Dudom Bale, predsjednikom Egipatske liberalne stranke, Vetonom Berishom, predsjednikom Turske demokratske stranke Kosova, Fikrimom Damkom, kao i predsjednikom Ujedinjene romske stranke Kosova, Albertom Kinollijem.
Istog dana, Kurti je održao sastanak i sa izabranim poslanikom goranske zajednice, predsjednikom Jedinstvene goranske stranke, Ademom Hoxhom, kao i sa izabranim poslanikom iz bošnjačke zajednice, Rasimom Demirijem iz Koalicije Vakat.
Hoxha je ranije bio dio Parlamentarne grupe Srpske liste, glavne srpske stranke na Kosovu, koja je na izborima 9. februara osvojila devet mjesta u Skupštini Kosova.
Nakon sastanaka, Bale, Berisha i Kinolli su izjavili da su Kurtiju iznijeli svoje zahtjeve za moguću saradnju sa Pokretom Samoopredjeljenje. Damka je izrazio spremnost za nastavak saradnje, dok se ne zna kakav stav ima Hoxha u vezi sa mogućom saradnjom sa Kurtijevom strankom.
Šta kažu stranke nesrpskih manjinskih zajednica?
Da bi se razumjelo da li je bilo ikakvih intervencija ili kontakata od strane srpskih vlasti ili Srpske liste, koja ima podršku zvaničnog Beograda, Radio Slobodna Evropa je kontaktirala većinu političkih stranaka nesrpskih manjina.
Fikrim Damka, predsjednik Turske demokratske stranke Kosova, koja je osvojila dva mjesta u Skupštini, rekao je za Radio Slobodna Evropa da ni on ni njegov stranački kolega, izabrani poslanik Fidan Jilta, nisu primili "nijedan poziv, nijednu prijetnju i nijedan pritisak" od bilo koga da sabotiraju konstituisanje Skupštine i formiranje nove vlade.
"Nismo imali i nećemo prihvatiti nešto takvo čak i ako dođe. Mi smo nezavisni i predstavljamo tursku zajednicu", naglasio je Damka.
Slično je izjavio i Jilta, koji je rekao da nije bilo "nikakvog pritiska".
Elbert Krasniqi (Krasnići), lider Nove demokratske inicijative Kosova, političkog subjekta egipatske zajednice, rekao je za Radio Slobodna Evropa da ga niko iz srpskih vlasti ili Srpske liste nije kontaktirao u vezi s njegovim učešćem u novoj vladi.
"Nema mjesta za podmićivanje niti za ucjene od strane Srbije ili bilo koga drugog prema meni. Ja sam za vladu 'Kurti 3' i radim snažno da se to uskoro ostvari", naglasio je Krasniqi, koji je još uvijek dio sktuelne Kurtijeve vlade.
Emilija Rexhepi iz Nove demokratske stranke, koja predstavlja bošnjačku zajednicu, odbacuje bilo kakvu mogućnost kontakta sa srpskim vlastima ili Srpskom listom.
"Ne, i nemam nikakav kontakt s njima. Ni poruku, ni poziv, ni kontakt, ništa", naglasila je Rexhepi.
Rasim Demiri iz Koalicije Vakat, koji također predstavlja bošnjačku zajednicu s jednim mjestom u Skupštini, kaže da nije imao nikakav kontakt sa srpskim vlastima niti Srpskom listom.
"Imamo informacije da neki žele blokirati institucije, odnosno da ne žele da glasaju za njih. Ko su oni, ne znam. Ja sam za (glasanje o konstituisanju Skupštine i formiranju Vlade)," naglasio je Demiri.
Albert Kinolli (Kinoli) iz Ujedinjene romske stranke, koja je osigurala jedno mjesto u Skupštini, kaže da ga niko nije kontaktirao sa namjerom da ucjenjuje, te dodaje da, "nema minimalne šanse da bude ucjenjen od bilo koga".
"Nikada nije bilo nikakvih razgovora s bilo kojom drugom stranom, osim s ljudima koji vode institucije Republike Kosovo", rekao je Kinolli.
Izabrani poslanik iz Stranke Aškalija za integraciju, Artan Asllani (Aslani), nije bio dostupan jer je bio van zemlje. Međutim, predsjednik te stranke, Etem Arifi, odbacuje mogućnost da je bilo ikakvog kontakta sa srpskim vlastima.
"U Stranci Aškalija za integraciju to nije slučaj, nikada nismo imali kontakt, niti bilo kakvu ucjenu, niti bilo kakav zahtjev od njih", rekao je Arifi.
Poslanik Ujedinjene goranske partije Adem Hoxha (Hodža) izjavio je da njegova stranka i dalje razmišlja da li da podrži lidera pokreta Samoopredeljenje i vršioca dužnosti premijera Kosova Albina Kurtija u formiranju nove vlade.
"Doveo sam u pitanje podršku, s obzirom na iskustvo koje smo imali sa premijerom Kurtijem u protekle četiri godine", naglasio je Hodža u izjavi za Radio Slobodna Evropa.
Nije objasnio kakvo je njihovo iskustvo sa Kurtijem tokom njegovog proteklog četvorogodišnjeg mandata, niti koji će biti njegovi uslovi da glasa za Kurtija za treći mandat.
Hoxha, u prošlom sazivu nije pripadao nijednoj parlamentarnoj grupi, ali nakon izbora 2019. godine, napustio je grupu Šest plus stranaka nesrpskih manjinskih zajednica i 2020. godine postao dio zastupničke grupe Srpske liste.
Takođe, Hoxha, koji je u prošlosti bio u poslaničkoj grupi Srpske liste, negirao je da je postojao bilo kakav pritisak "Srbije ili bilo koga drugog".
"Niko me iz Srbije nije zvao, nisam dobio nikakve pretnje, ucene ili sugestije", naglasio je Hodža za REL.
Na poruke i telefonske pozive RSE-a nisu odgovorili ni izabrana poslanica Duda Bale iz Unije socijaldemokrata, koja predstavlja bošnjačku zajednicu, niti izabrani poslanik Veton Berisha iz Egipatske liberalne stranke.
"Unutrašnja nelagoda" zbog formiranja Vlade
Iz civilnog društva na Kosovu kažu da je sadržaj saopštenja Vlade Kosova, nakon sastanka Savjeta za sigurnost Kosova, nejasan i neozbiljan.
Albert Krasniqi (Krasnići) iz Demokracije Plus naglašava da "nejasnoće i suhoparne rečenice" koje su proizašle iz Savjeta za sigurnost Kosova ne ostavljaju prostora da se ozbiljno shvati tvrdnja da Srbija intervenira u konstituisanje Skupštine i formiranje vlade na Kosovu.
Prema njegovim riječima, motivi za izjavu Vlade Kosova više su povezani s problemima koje Pokret Samoopredjeljenje ima u osiguravanju 61 glasa za formiranje nove vlade.
"Kada vidimo da se proširuje lista političkih stranaka koje premijer (Kurti) poziva, više se čini kao da je(izjava) došla iz unutrašnje nelagode zbog osiguravanja glasova ili opravdavanja neuspjeha u stvaranju institucija, optužujući Srbiju da je intervenirala u taj proces", naglašava Krasniqi.
Sličan stav ima i Zoran Savić iz nevladine organizacije Aktiv. Međutim, on ističe da izjave kosovskih vlasti, sa optužbama protiv Srbije za miješanje u proces formiranja novih institucija Kosova, mogu povećati tenzije između dvije zemlje.
"Ovo razumijem kao podizanje tenzija, prije nego što se utvrdi kako će se formirati Vlada. Očigledno je da Kurti nema brojeve koje je planirao, čak ni prije izbora", kaže Savić.
Oba poznavaoca političkih dešavanja ocijenila su da pitanja o kojima se raspravljalo u Savjetu sigurnosti Kosova i pitanje navodnog miješanja Srbije u formiranje novih institucija Kosova nemaju logičnu povezanost.
Osim pitanja formiranja institucija, prema saopštenju, Savjet sigurnosti je raspravljao i o napadu ručnim bombama na Kancelariju Pošte Kosova u Zvečanu 1. aprila, kao i o hapšenju u subotu uveče "četiri srpska 'hodočasnika' u Đakovici".