Sudije Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u četvrtak (24.03.2016.) u 14 sati izreći će prvostupanjsku presudu ratnom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću – optuženom u 11 točaka za genocid i progone u bosanskohercegovačkim općinama 1992. godine, teror nad sarajevskim civilima (1992-1995.), genocid u Srebrenici 1995. godine te uzimanje međunarodnih promatrača Ujedinjenih naroda za taoce.
Tijekom suđenja je izvedeno ukupno 586 svjedoka tužiteljstva i obrane.
Haško tužiteljstvo je kao svjedoke izvelo niz preživjelih žrtava progona i masovnih ubojstava, ali i insajdera iz srpskih snaga koji su većinom pod zaštitnim mjerama, skrivenog lika i izmijenjenog glasa svjedočili o zločinima, stavljenim Karadžiću na teret po zapovjednoj odgovornosti. Karadžić je poricao odgovornost, tvrdeći da kao Vrhovni zapovjednik srpskih snaga nije naredio pogrom Bošnjaka i bosanskih Hrvata.
No, pri tom je osporavao ili umanjivao brojnost zločina pa je tužiteljstvo izvelo i niz svjedoka stručnjaka koji su ih analizirali. Poput doktora Thomasa Parsonsa, direktora forenzičkih znanosti Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), koji je potvrdio kako su do 2012.ekshumirane 6772 osobe nestale nakon zauzimanja Srebrenice.
„Dostavili smo obrani i tužiteljstvu ažurirani popis, koji smo upravo opisali. Na tom popisu smo mi izvršili još neka dodatna (DNA) uparivanja“, svjedočio je Parsons o listi žrtava iz Srebrenice čiji je broj i dalje nastavio rasti u idućim godinama.
Karadžića branili osuđeni i optuženi, kao i političari iz RS
Karadžić je, s druge strane, tvrdio da su u srebreničke žrtve streljanja ubrojeni i ljudi stradali u borbama, da Sarajlije nisu bile namjerno gađane već kolateralne žrtve obračuna, kao i da se osnivanjem logora 1992.godine – željelo zaštititi, a ne zlostavljati nesrpsko stanovništvo.
Njegove teorije zavjere, kao svjedoci obrane, potvrđivali su mnogi sudionici rata, koji su i sami osuđeni ili optuženi – poput zapovjednika Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislava Galića i zapovjednika Glavnog štaba VRS-a Ratka Mladića.
Uz vojnike i policajce Republike Srpske, Karadžića su branili i trenutni vodeći političari bosanskih Srba – poput Milorada Dodika. Predsjednik RS-a Dodik je 2013. godine osporavao odgovornost vođe Srpske demokratske stranke za rat, ali i osporavao vlastite riječi od prije 10 godina, svadeći se s tužiteljem Alanom Tiegerom.
„I odbacujem bilo kakvu mogućnost da se pozivate na ranije izjave jer smo to raščistili još u mom svjedočenju g. Brđaninu (Radoslav) – kada sam rekao da to nije ni autorizirano, niti potpisano“, ograđivao se od svojih prijašnjih inkriminirajućih riječi prema ratnom vodstvu bosanskih Srba, kriveći pri tom za zločine navodni građanski rat, relativizirajući zločine za koje se tereti Karadžić – govoreći o zločinima počinjenim od sve tri zaraćene strane.
Podsjetimo, tužiteljstvo je za Karadžića zatražilo doživotnu kaznu zatvora. Za pojedine zločine koji mu se stavljaju na teret u Hagu je već osuđeno niz vojno-policijskih dužnosnika Republike Srpske, kao i nekoliko političkih dužnosnika, osim za uzimanje pripadnika UN-a za taoce. Na prvostupanjsku presudu postoji mogućnost žalbe.
Presudu Karadžiću pratite u četvrtak uživo u 14 sati na našoj internetskoj stranici.
