Hrvatska službena politika kaznu Radovanu Karadžiću smatra preblagom i upozorava da još nije pobijeđen duh i naslijeđe njegove genocidne politike.
"Današnja osuđujuća presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ratnom zločincu Radovanu Karadžiću pruža nedostatnu moralnu zadovoljštinu potomcima žrtava njegove politike sustavnog ubijanja i zlostavljanja", stoji u izjavi hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Mire Kovača.
U priopćenju se naglašava da "Karadžiću jest presuđeno, ali još uvijek nije pobijeđen njegov duh, kao ni naslijeđe njegove zločinačke i genocidne politike. Tek kada se to postigne, moći će doći do pomirenja među ljudima u Bosni i Hercegovini i šire".
Hrvatska Vlada pozdravlja izricanje 40-godišnje kazne i dodaje kako su u Vladi "svjesni da ne postoji kazna koja bi mogla vratiti u život nevine žrtve, ali osuda jednog od glavnih aktera agresivne velikosrpske politike u Bosni i Hercegovini, koja je rezultirala genocidom i stravičnim zločinima, predstavlja minimum na koji su žrtve i njihove obitelji nažalost predugo čekale".
Hrvatska Vlada podsjeća da je "kažnjavanje odgovornih za ratne zločine bitan preduvjet za politiku pomirenja i stabilizaciju odnosa u Bosni i Hercegovini".
Karadžić je osuđen za genocid, a 40 godina je za njega i više nego doživotno, kaže u svojoj izjavi donedavna hrvatska ministrica vanjskih poslova i predsjednica Hrvatska narodne stranke - liberalnih demokrata Vesna Pusić.
"Mnogu će reći – kasno, ali mislim da je važno da se dogodilo, važno da se pokazalo da zločini koji su rađeni u Bosni i Hercegovini ne mogu proći nekažnjeno. A naročito je važno u ovo vrijeme kada sa svih strana nadiru razne vrste povijesnog revizionizma da se ipak barem u nekim stvarima pogleda istini u oči i da se, makar 20 godina kasnije, kaže da su oni koji su radili zločine zaista radili zločine i dobili zasluženu kaznu", navodi Pusić.
"Dogodilo se ono što se moglo očekivati – pitanje je bilo samo 40 godina ili doživotno", kaže za RSE Žarko Puhovski, politički analitičar i nekadašnji dugogodišnji predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u Hrvatskoj.
"Sud je, međutim, već u situaciji koja se ne može popraviti. On je doživio potpuni neuspjeh zato što mu nitko na području bivše Jugoslavije više ne vjeruje – ne sasvim bez razloga, iako su takozvani argumenti bili pretežito nacionalistički . Greške suda su potpuno neprijeporne – samo kada se pogleda razlike između prvostupanjskih i konačnih presuda i slično – tako da danas i u Srbiji i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini vjeruju da su oni žrtve tog suda. Ono što je bila temeljna – očito promašena – ideja, da će sud doprinijeti pomirbi, pokazalo se neispunjivim a presuda Karadžiću u tome nije ništa promijenila", navodi Puhovski.
"Dio bosanskohercegovačke javnosti neće biti zadovoljan visinom kazne", kaže za naš program predsjednica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič.
"Za izgradnju pomirenja bitno je da je presuda osuđujuća, mada je zbog teških zločina koji su počinjeni širom Bosne i Hercegovine dosta žrtava i javnost u dijelu Bosne i Hercegovine sigurno očekivala doživotni zatvor, posebno zato što su već izrečene takve presude. Ali, kada pogledamo da je prije nekoliko dana studentski dom nazvan imenom Radovana Karadžića, moramo se zapitati koji će dalje biti odjeci u društvima u postjugoslavenskim zemljama i konstatirati da sud ne može učiniti sve", zaključuje Teršelič.
