Crnogorski premijer Milojko Spajić nije otišao u Vašington gdje je 21. oktobra potpisan Memorandum o strateškoj ekonomskoj saradnji između Crne Gore i Sjedinjenih Država (SAD), u cilju jačanja ekonomskog partnerstva, trgovine i investicija.
Umjesto njega, dokument sa američkim podsekretarom za ekonomski rast, energetiku i životnu sredinu Hoze Fernandezom potpisao je potpredsjednik Vlade, Nik Đeljošaj.
Crnogorska delegacija, koju predvodi Đeljošaj, broji 18 predstavnika.
Na upit da li je uobičajeno da premijer ne predvodi delegaciju prilikom ovako važnih posjeta Radiju Slobodna Evropa (RSE) iz Ambasade SAD u Podgorici nije direktno odgovoreno.
"Za pitanja u vezi sa kompozicijom crnogorske delegacije upućujemo vas na Vladu Crne Gore", naveli su iz Ambasade.
RSE iz kabineta Spajića nije odgovoreno zbog čega premijer nije išao na potpisivanje strateškog ekonomskog sporazuma sa SAD.
Kako je najavljeno iz Vlade on 23. oktobra putuje u Mađarsku, na poziv premijera, Viktora Orbana.
Prošlog mjeseca Spajić je trebalo da predstavlja Crnu Goru na godišnjem zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, ali je odustao od puta u Njujork.
Posljednji put u SAD je boravio u julu, kada je u Vašingtonu prisustvovao samitu NATO-a.
Brojnost Vladine delegacije u Americi
Dio 18-očlane delegacije u Vašingtonu su i četiri ministra.
Bivši crnogorski diplomata Vesko Garčević kaže za RSE da ne vidi opravdani razlog da toliko ministara putuje u Vašington, ukoliko nemaju sastanke na odgovarajućem nivou, u oblastima za koje su zaduženi.
"Otišlo je toliko ministara, a u ime SAD Memorandum potpisuje podsekretar. Šta će da rade tokom boravka u SAD, imaju li susrete sa zvaničnicima svog ranga? Ako nemaju ne znam zašto idu osim da se pokažu ili da putuju turistički", ističe Garčević.
Garčević zato navodi da bi bilo poželjno da objave sa kojim zvaničnicima namjeravaju da se sretnu i šta namjeravaju da razgovaraju sa njima kako bi opravdali putovanje.
Potpisivanju Memoranduma o saradnji, koji je u ime Vlade potpisao Đeljošaj i Fernandez, bilo je prisutno više članova crnogorske Vlade.
Fernandez je poslije ekonomskog dijaloga ocijenio da Memorandum služi kao osnova za saradnju u oblasti infrastrukture, tehnologije, obnovljive energije i turizma.
Spajić nije otišao ni u UN prošlog mjeseca
Komentarišući činjenicu da premijer Spajić nije otišao u Vašington, Garčević kaže da vjerovatno nije imao neki značajni susret.
"Ako se za premijera ne može obezbijediti neko višeg ranga u američkoj administraciji, bolje je da ostane kod kuće".
Garčević, koji godinama živi u Bostonu, objašnjava da su potrebne ozbiljne pripreme da se za premijera obezbijedi susret na visokom nivou.
"Možda je tu trebalo uložiti više diplomatskih napora, ranije početi sa planiranjem. Pitanje je kako je administracija prišla ovom pitanju i organizaciji. Ako je prišla u posljednjem momentu onda tu ne može da se učini ništa ozbiljno, jer se sve planira mjesecima unaprijed."
Spajić nije otišao ni na godišnje zasjedanje Generalne skupštine UN 9. septembra, iako je bilo najavljeno.
On je to pravdao obavezama oko ekonomskog programa Evropa sad 2, koji podrazumijeva povećanje zarada i penzija.
Spajić je rekao da njegov politički protivnik, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, protivi tom programu, te da je u tome razlog njegovog neodlaska u Njujork.
"Predsjednik ne želi da radnici u oktobru osjete Evropu sad 2, a ni penzioneri u januaru. Upravo zbog toga slučaja ću morati da otkažem put u Njujork i moraću da se bavim Evropom sad 2. Osim puta u Brisel, neću ići ni na jedno drugo putovanje, jer želim da se usvoje svi zakoni za Evropu sad 2", rekao je Spajić.
Međutim, zakone ne usvaja premijer, već parlament, pa je ostalo nejasno zašto je Spajić procijenio da je potrebno da on bude prisutan u Crnoj Gori zbog toga.
Crnu Goru je na tom događaju predstavljao potpredsjednik Vlade i šef diplomatije, Ervin Ibrahimović.
Ove godine bez premijera, prošle dvije delegacije
Presedan po pitanju odlaska u UN je bio septembra 2023. kada su za Njujork otputovale dvije crnogorske delegacije zbog nesuglasica čiji je red da ide.
Nepisano je pravilo da iz Crne Gore na zasjedanje u Njujork putuju naizmjenično premijer i predsjednik države.
Jednu je predvodio predsjednik Jakov Milatović, a drugu tadašnji premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, koji je istovremeno rukovodio radom Ministarstva vanjskih poslova.
Dvije delegacije su brojale po deset članova i ukupno ih je bilo 20.
Mjesec kasnije, izabrana je Vlada Milojka Spajića.
U julu ove godine rekonstrukcijom Vlade ušli su predstavnici partija manjinskih naroda ali i stranke proruskog bivšeg Demokratskog fronta (DF).
One se zalažu za ukidanje sankcija Rusiji, povlačenje priznanja Kosova i izlazak Crne Gore iz NATO.
Zvanični Vašington je više puta upozoravao i izražavao zabrinutost da u vlasti budu stranke i lideri koji se aktivno protive evroatlantskim vrijednostima.
Niko od američkih zvaničnika dosad se nije sreo sa šefom parlamenta, Andrijom Mandrićem, koji je na toj funkciji godinu. On je jedan od lidera proruskog DF-a.
Vlada Milojka Spajića treća je od smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) na parlamentarnim izborima 2020. godine. Prethodne dvije izgubile su povjerenje u Skupštini.
Inače, Spajić je jedan od ulagača Teraformu Labs, Južnokoreanca Do Kwona, kojem se u odsustvu u SAD-u sudi zbog prevara na kripto tržištu.
On je prije 19 mjeseci uhapšen u Crnoj Gori, gdje čeka izručenje SAD ili Južnoj Koreji, koje ga potražuju.
Spajić je, 2018. kao fizičko lice, u njegovu firmu investirao 75.000 dolara.
Facebook Forum