U zemlji poznatoj po šniclama, krmenadlama i bezbrojnim varijacijama kobasica, Njemačkoj, novi izvještaj pokazuje trend smanjenja konzimacije mesa u svakodnevnoj prehrani.
Tokom 2020. godine prosječni Nijemac je konzumirao 57,3 kilograma mesa godišnje što je 750 grama manje od godine prije. A 1991. prosječna potrošnja mesa bila je 63,5 kilograma po glavi stanovnika što je 11,5 posto iznad potrošenog u 2020. kako navodi njemačko ministarstvo za hranu i poljoprivredu. Zašto?
Od ljubavi prema mesu do odbacivanja
Novi izvještaj ProVeg International, koristeći podatke dobivene iz projekta Smart Protein koji djelimično finansira Evropska unija, tvrdi da Nijemci više nisu toliko zaljubljeni u meso. Takođe se čini da potrošnja mliječnih proizvoda opada.
Istraživanje u kojem je učestvovalo više od 7.500 ljudi tražilo je mišljenje potrošača o hrani biljnog porijekla i običnoj hrani. Njemačka je bila jedna od 10 evropskih zemalja koja je dala uzorak za istraživanje. Rezultati istraživanja pokazali su da je Njemačka odmah iza Rumunije u smislu smanjenja mesa u svakodnevnoj prehrani.
Smart Protein je projekt s 33 učesnika, kompanija koje žele da iznalaze načine da proizvode nove proteine. Za ovu proizvodnju koriste nusproizvode iz proizvodnje hrane poput istrošenog pivskog kvasca i ostataka tjestenine koji su neki od ključnih sastojaka.
Uz pokušaj poticanja održive proizvodnje hrane, projekat posmatra stavove potrošača i njihovu spremnost da prilagode svoju prehranu. Podatke je koristio ProVeg International kako bi izvukao zaključke o promjeni načina razmišljanja.
Smart Protein navodi da 10 posto njemačkih potrošača sebe smatra biljojedima, što znači veganima ili vegetarijancima. Od svih 10 evropskih zemalja iz uzorka, Njemačka ima najveći postotak onih koje izbjegavaju meso. Proširujući ove nalaze, 30 posto ispitanika nazvalo se fleksitarijancima.
Brojke su potaknule one koji su sarađivali sa studijom da Njemačku proglase EU zemljom s najviše deklarisanih biljojeda.
Nešto više od polovine (51 posto) svih ispitanih Nijemaca odgovorilo je da su smanjili unos mesa u posljednjih 12 mjeseci dok 32 posto tvrdi da planira smanjiti mliječne proizvode u sljedećih šest mjeseci.
Razlozi od klime do zdravlja
Dramatičan pomak od tradicionalnih osnovnih proizvoda baziranih na mesu, istraživači u potrazi za potencijalnim motivima obratili su pažnju na zdravstvene probleme.
"Moguće je da je svijest o zdravlju porasla zbog COVID-a, ali takođe morate uzeti u obzir holistički doprinos prehrambenih smjernica, snažne kampanje u Njemačkoj za zdravu prehranu, kao i ulogu društvenih medija", profesor Armando Perez Cueto, saradnik Smart Proteina, rekao je za FoodNavigator.
"Osim toga, iz podataka Smart Proteina čini se da Nijemci i Austrijanci u manjoj mjeri doživljavaju prepreke u promjeni prehrane nego potrošači u drugim zemljama EU", istakao je.
Razumijevanje uzroka koji stoje iza novootkrivene ljubavi Njemačke prema vegetarijanskoj hrani moglo bi biti ključno u otkrivanju kako usporiti klimatske promjene i poboljšati cjelokupno zdravlje.
Proizvodnja mesa i mliječnih proizvoda čini oko 15 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, a potrošnja mesa po glavi stanovnika u većini zemalja daleko premašuje 57 funti (nešto više od 25 kilograma) mesa godišnje koje preporučuje Komisija EAT-Lancet, grupa stručnjaka za klimu i prehranu.
Aktivisti za dobrobit životinja i zaštitu okoliša u Njemačkoj kažu da ne postoji jedinstveno objašnjenje zašto Nijemci odbacuju meso i odlučuju se za više biljne hrane.
Jedna anketa je pokazala da se od 2016. do 2020. broj vegana u Njemačkoj udvostručio, pogađajući 2,6 miliona ljudi ili 3,2 posto stanovništva. Veliki skok, svakako, ali nedovoljan da objasni nagli pad potrošnje mesa u zemlji, piše Vox.
Kako pojašnjava Jens Tuider iz ProVeg International iz Berlina, organizacije koja zagovara smanjenje mesa u ishrani, "fleksetarijanci su ti koji potiču ovaj trend".
Fleksetarijanci i dobrobit životinja
Stručnjaci kažu da bi porast fleksitarijanaca, ljudi koji smanjuju, ali ne eliminišu konzumiranje mesa, mogao biti posljedica brojnih skandala u posljednjim decenijama koji su njemački mesni sektor stavili u fokus.
Razotkrivanja prisilnog rada u klaonicama, izvještaji o pokvarenom mesu koje se prodaje širom zemlje, izbijanja ptičije i svinjske gripe i istrage o okrutnosti prema životinjama mogle su uticati na stavove prema mesu.
Ali ti isti problemi pojavljuju se i u drugim državama s daleko manjim efektima na jedenje mesa, uključujući SAD, gdje Amerikanci jedu 225 funti (gotovo 100 kilograma) crvenog mesa i peradi (ne uključujući ribu) po glavi stanovnika godišnje, dvostruko više od Nijemaca.
Čini se da Njemačku izdvajaju njeni mladi ljudi, koji su duboko zabrinuti zbog klimatskih promjena i vide reformu prehrambenog sistema kao jedan od načina da se uspori emisija stakleničkih gasova u njihovoj zemlji.
"Posebno među mladima, možete vidjeti kulturološke promjene, jer su oni puno svjesniji šta jedu, kako konzumiraju", kaže Inka Dewitz iz Heinrich Boll Stiftunga, fondacije u Njemačkoj koja je povezana s strankom zelenih.
Pristup ishrani fleksetarijanaca ima značajnu podršku među ekolozima. Nasuprot Njemačke je Francuska, druga velika evropska nacija mesojeda ispitana u istraživanju 2020. britanskog UK Climate Assembly gdje je 68,5 posto ljudi reklo da jede meso bez restrikcije, kako je napisao The Guardian.
Preporuka je bila da se u ishrani smanji upotreba mlječnih proizvoda i mesa od 20 do 40 posto a ne da se sasvim izbaci iz upotrebe.
Oni koji su odlučili da manje jedu meso i u Francuskoj i u Njemačkoj rekli su da to rade zbog zabrinutosti za dobrobit životinja i pitanja zagađenja okoliša.
Facebook Forum