Republika Srpska (RS) u utorak (28. juna) počinje neustavan prenos nadležnosti sa države Bosne i Hercegovine (BiH) na ovaj bosanskohercegovački entitet.
Sutra, naime, stupa na snagu Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, prvi u nizu kojim ovaj entitet planira preuzeti državne ingerencije, sve nakon što je bivši visoki predstavnik proglasio negiranje genocida krivičnim djelom.
Zakonom je predviđeno osnivanje Agencije za lijekove RS, čime se uzurpira nadležnost Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Suprotno je i Ustavu BiH jer se državni Zakon o lijekovima može mijenjati isključivo u Parlamentu BiH.
Ustavni sud BiH je u maju ukinuo pojedine odredbe o 'vraćanju prenesenih nadležnosti' sa BiH na RS. Državno Tužilaštvo zatražilo je da se dostave informacije o slučaju Zakona o lijekovima RS kako bi se utvrdilo postoji li osnov za pokretanje krivičnog postupka u slučaku kršenja Ustava BiH.
Međutim, iz Tužilaštva BiH do objavljivanja ovog tekst nisu odgovorili na upit RSE da li je formiran predmet u vezi sa usvajanjem Zakona o lijekovima RS.
Prema zaključcima Skupština RS od 10. decembra prošle godine, Vlada RS je trebalo da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje još neke zakone kojima se neustavno preuzimaju ingerencije države. Radi se o zakonima o porezu na dodanu vrijednost, o akcizama, o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS, kao i zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti.
Međutim, Parlament RS je zaključcima u junu odlučio odgoditi aktivnosti na vraćanju nadležnosti za šest mjeseci. Razlog: da bi se "izbjeglo dodatno usložnjavanje geopolitičke pozicije RS u složenim geopolitičkim okolnostima".
Apelacija Kluba Bošnjaka Ustavnom sudu
Zakon o lijekovima, međutim, nije bio dio ovog paketa koji je odgođen.
Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS sada čeka da Zakon stupi na snagu, nakon čega će, kako kažu za RSE, preduzeti dalje korake.
"U krajnjem slučaju, svakako da će to biti i apelacija i prema Ustavnom sudu BiH", navodi za RSE Alija Tabaković, potpredsjedavajući Vijeća naroda Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda.
On podsjeća i da se Klub Bošnjaka obratio prošle godine Ustavnom sudu RS za ocjenu ustavnosti, nakon usvajanja ovog zakona u Skupštini tog bh.entiteta. Ta pravosudna institucija je odbacila apelaciju.
Koji su još mogući potezi?
U slučaju da ne bude podnesena apelacija Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, u proces poništavanja zakona se može uključiti i Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR). To mu omogućavaju Bonske ovlasti koje predviđaju da OHR može nametati ili mijenjati zakone, smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge funkcionere.
Iz kancelarije Visokog predstavnika u BiH nisu odgovorili na upit da li će poništiti zakon nakon što stupi na snagu.
Inače, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt posjetio je 23. juna Agenciju za lijekove Bosne i Hercegovine, čije je sjedište u Banjaluci. Tada je na svom Tviter nalogu istakao kako "Agencija mora nastaviti da obavlja svoj posao kako je propisano zakonom".
OHR je i neposredno prije usvajanja zakona u Skupštini RS, upozorio kako entitetski zakon predstavlja "ozbiljno osporavanje nadležnosti Agencije za lijekove BiH".
Dodali su da je agencija "jedina ovlaštena, sposobna i opremljena osigurati da lijekovi i medicinski uređaji koji su u upotrebi u BiH budu sigurni, kvalitetni i efikasni".
Usvajanje Zakona o lijekovima su osudile Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropska unija (EU), za koje je neprihvatljivo kršenje ustavno-pravnog poretka BiH.
Šta predviđa sporni zakon?
Zakon o lijekovima objavljen je u u Službenom glasniku RS u decembru, od kada je počeo da ističe rok od šest mjeseci za njegovu primjenu.
"Zakonom je predviđeno osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske. Propisuje da Vlada Republike Srpske u određenom roku imenuje direktora i druga tijela Agencije, što će Vlada Republike Srpske poštovati", navodi se u odgovoru za RSE na upit da li će biti formirana Agencija za lijekove RS.
U februaru je Parlament RS usvojio Zakon o dopunama Zakona o republičkoj upravi, kojim je omogućeno osnivanje entitetske agencija za lijekove i medicinska sredstva.
Zbog spornog Zakona o lijekovima ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić se od 6. juna nalazi na američkoj listi sankcija.
Šta je prethodilo usvajanju zakona?
Vlasti u Republici Srpskoj su pitanje osnivanja Agencije za lijekove RS potegnuli nakon što je Agencija za lijekove BiH zabranila proizvodnju i promet kiseonika firmi TGT "Tehnogas" iz Laktaša kod Banjaluke. Kao razlog je navedeno to što nisu bili "registrovani za prodaju medicinskog kiseonika – lijeka, niti za proizvodnju medicinskog kiseonika".
Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković podnio je tada krivičnu prijavu protiv Radovana Viškovića, premijera Republike Srpske i Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite RS.
Sa druge strane, Vlada RS je državnom tužilaštvu prijavila Aleksandra Zolaka, direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (BiH).
Iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na upit RSE šta se dešava sa prijavama.
Šta je Agencija za lijekove BiH
Agencija za lijekove BiH je uspostavljena 2009.godine.
Osnovana je nakon što je Parlamentarna skupština BiH usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH. U svom djelovanju preuzela je većinu poslova iz oblasti farmacije koje su do tada obavljali entiteti.
Državna Agencija je nadležna za regulisanje tržišta lijekova, izdavanje dozvola za uvoz i promet medicinskih sredstava,kao i za donošenje i izmjene zakonskih propisa iz oblasti lijekova i medicinskih sredstava i usaglašavanja propisa sa međunarodnim standardima.
Facebook Forum