Najava Vlade Crne Gore da će početkom godine povećati samo minimalne penzije, sa sadašnjih 300 na 450 eura, izazvala je podjele među penzionerima.
Jedni su ogorčeni i tvrde da ih Vlada diskriminiše jer povećanje nije linearno za sve penzionere. Navode i da to nije pravično, jer degradira one koji su radili duže i ulagali više u penzioni fond.
Kao primjer navode da bi prosvjetni radnik sa 40 godina staža, čija je penzija nešto iznad 450 eura, bio izjednačen sa nekim ko je radio samo 15 godina.
Drugi smatraju da je pravedno da povećanje najprije dobiju najugroženiji, ali nakon toga i ostali penzioneri.
Prosječna penzija u Crnoj Gori je 426 eura.
Iz Vlade Milojka Spajića su za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli da je povećanje samo minimalnih penzija "u svojoj suštini antidiskriminatorsko" jer se, kako navode, ta kategorija stanovništva najteže bori sa inflacijom i troškovima života.
Dodaju da "sljedeća faza podrazumijeva usklađivanje rasta ostalih penzija četri puta godišnje".
Što kažu penzioneri?
Minimalne penzije treba povećati jer su nedovoljne za pristojan život, ali se moraju povećati i primanja ostalih penzionera kako bi se izbjegla diskriminacija, stav je većine penzionera koje je RSE kontaktirao.
Jedan od njih je Budvanin Čedomir Milić.
"Ne mogu se penzije povećavati kao na pazaru, cjenkanjem", kaže Milić za RSE.
"Ne vidim to kao neku njihovu brigu, nego kao populizam. Volio bih da se ljudima sa minimalnom penzijom omogući da bolje žive, ali kroz socijalna davanja. Svaki mjesec državo izvoli - izdvajaj za najugroženije".
Kao moguća rješenja Milić navodi socijalni program kojim bi oni sa minimalnim penzijama bili oslobođeni plaćanja struje, komunalija, prevoza.
"Drugi način je da se država isprsi i kaže - mi ćemo tim penzionerima na račun socijalnog davanja izdvajati 150 eura mjesečno. I to sve dok Vlada ne promijeni zakon o penzijama i ne nađe formulu kojom će penzioneri biti u ravnopravnom položaju", smatra on.
Penzioner Nikola Zec podržava povećanje minimalnih penzija, jer vjeruje da će Vlada kasnije povećati i ostalima.
"To povećanje je dobro, treba da vode računa o ljudima sa najmanjim penzijama. Ali, i ove druge treba povećati, i ja vjerujem da hoće. Ovo je tek je početak nove Vlade, pa da vidimo", kaže Zec za RSE.
Nakon 41 godine radnog staža, Zec kaže da se ne može žaliti na sopstvenu penziju, jer je stambeno obezbijeđen, njegova supruga takođe prima penziju, a djeca su im odrasla i zaposlena.
Priča, međutim, da poznaje penzionere koji su podstanari, a čija djeca ili unučad ne rade. Mnogi od njih imaju minimalne penzije.
"Konkretno u Budvi, pomoćni radnici ili čistačice u hotelima su pošli sa 15 ili 20 godina u penziju. Jednostavno su prihvatili otpremninu misleći da neće biti tako niske penzije. Ovim povećanjem se njihov status popravlja, i to je važno".
Zec dodaje da su i sa tako malim penzijama penzioneri na jugu u boljoj poziciji nego oni na sjeveru, jer neki od njih mogu turistički iznajmljivati smještaj ili raditi sezonski.
"Ali, to ne mijenja opštu sliku da su penzioneri u krizi. Zato vjerujem da će Vlada povećati i druge, ne samo minimalne penzije. Spajić obećava da će se popraviti standard penzionera", kaže Zec.
Penzionerka Vildanka Negrić kaže da na sveopštu skupoću teško na kraj izlaze i oni sa nešto boljim penzijama, a kamoli oni sa najnižim:
"Raduje me najavljeno povećanje jer je veliki broj minimalnih penzija. Njima će se koliko toliko standard povećati, a valjda ćemo i mi sa prosječnim penzijama doći na red".
S druge strane, penzioner Stevo Stanišić smatra da treba naći pravednije rješenje kojim bi se penzije povećale svima.
"Nelogično je da će oni sa duplo više radnog staža imati iste penzije kao oni koji su duplo manje radili. Pravno i pravedno nije uvijek isto, ali bi trebalo da bude".
I Čedomir Milić smatra da je uvećanje samo za jednu kategoriju penzionera kršenje zakona i diskriminacija. Ukoliko se ostvari najava Vlade, očekuje da će Ustavni sud biti zatrpan tužbama:
"Jer, penzioneri sa minimalnom penzijom bi bili izjednačeni sa onima koji su mnogo više godina od njih ulagali u penzioni fond".
Iz Savez udruženja penzionera Crne Gore, koje ima oko 90.000 članova, saopštili su da nisu protiv povećanja minimalnih penzija, ali da bi ih trebalo povećati i ostalima.
Navode da, ukoliko se to ne desi, može doći do velike reakcije među penzionerima.
Vlada najavljuje 'usklađivanje' i drugih penzija
Povećanje minimalnih penzija je obećanje iz kampanje za junske izbore pokreta Evropa sad premijera Milojka Spaića.
Osim povećanja penzija, obećali su povećanje minimanih plata sa 450 eura na 700, a onih prosječnih sa sadašnjih 800 na skoro 1.000 eura. Obećano je i skraćenje radnog vremena.
Na izborima 11. juna dobili su najviše glasova.
No, ne zna se iz kojih fondova će se sprovesti povećanje penzija od 1. januara 2024.
Prema podacima Ministar finansija, minimalne penzije prima oko 30.000 građana.
Na pitanje RSE odakle će se obezbijediti novac za povećanje minimalnih penzija, iz Vlade nije konkretno odgovoreno, osim da će "svaki rashod biće pokriven posebnim prihodom".
Kazali da se programom "Evropa sad 2" planira kasnije povećanje svih penzija i da je "prvi korak u realizaciji tog cilja povećanje minimalnih".
Premijer Milojko Spajić još nije objavio ekonomski program "Evropa sad 2", ali se u odgovoru Vlade navodi da će detalji programa "uključujući plan i dinamiku povećanja penzija biti saopšteni blagovremeno".
Ovaj program je nastavak "Evrope sad 1", kojom su početkom prošle godine povećane plate svim zaposlenim u Crnoj Gori. Naime, njima je na platu dodat dio koji su do tada uplaćivali Fondu za zdravstveno osiguranje.
Ovaj program donio je popularnost liderima Pokreta Evropa sad, koji je nakon toga zabilježio niz dobrih izbornih rezultata.
