Posljednji radnici Aluminija Mostar, nekadašnjeg giganta koji je krajem januara otpustio i preostale zaposlene, i u ponedjeljak (3. februar) su napuštali krug fabrike, sa nešto malo privatnih stvari koje su im unutra ostale.
"Sve je to lijepo funkcioniralo dok 'banda' nije ušla i jedini problem je kriminal i lopovluk", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) jedan od radnika Aluminija, koji je želio ostati anoniman, napuštajući zadnji put krug fabrike.
"Znači, njihova djeca trebaju vozati auta od 100 tisuća eura, tuđa djeca ne trebaju kruha jesti. Ništa ne znam. Pred pedesetom sam godinom, nisam prispio ni za Njemačke, neće me niko ni ovdje primiti, već sam i narušenog zdravlja. Šta dalje, ne znam ni sam", rekao je taj radnik, koji kaže da je u Aluminiju radio 23 godine, odnosno da je 1997. počeo raditi u toj kompaniji, u pogonu Elektrolize.
Njegov kolega, koji kaže da je u 60. godini života i koji takođe nije želio otkriti kako se zove, kaže da je u Aluminiju počeo raditi još 1982. godine u novembru, te nakon rata ponovo 1. januara 1997. godine. Na pitanje, šta i kako dalje, rekao je:
"Ništa. Biro (za zapošljavanje, op. RSE) i gotovo. Tražit ću ovuda posao. Ako ne, dalje i gotovo."
Krajem 2019. godine počelo je uručivanje rješenja o tehnološkim višku za preostalih oko 360 radnika Aluminija, nakon što je u augustu otpušteno njih oko 500 po gašenju proizvodnje 10. jula.
Pogoni su tog dana isključeni sa elektro-mreže, jer su dugovanja Aluminija narasla na oko 400 miliona maraka (oko 200 milione eura), od čega najviše otpada na dug za električnu energiju, koja je ključna sirovina za proizvodnju aluminija.
Po isteku otkaznog roka 31. januara preostalim radnicima, ostali su samo čuvari na kapijama tog nekadašnjeg giganta, posljednjeg velikog predratnog proizvodnog pogona, ugašenog u godinama nakon rata.
Ko će istrpjeti posljedice?
Predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao iz Mostara LiNK, Tomislav Majić u izjavi za RSE kaže kako će posljedice gašenja Aluminija osjetiti više institucija, a na kraju krajeva i građani.
Majić podsjeća da već Nezavisni operator sistema (NOS) za električnu energiju u BiH i Državna regulatorna agencija za električnu energiju (DERK) traže poskupljenje struje i za domaćinstva i za ostalu privredu u BiH.
"Iz razloga što je im prestao funkcionirati (Aluminijski, op. RSE) kombinat, koji je jako puno struje trošio i koji je jako puno finansirao te dvije državne institucije. Preko 12 miliona maraka (šest miliona eura) je godišnje išlo za funkcioniranje te dvije državne institucije. Sad te dvije državne institucije hoće da tih 12 miliona maraka 'izganjaju' od stanovništva i od ostale privrede", kazao je Majić za RSE.
Majić podsjeća da se u javnosti često tvrdilo da potrošači i mala privreda sufinansiraju cijenu struje za kombinat.
"U stvari se sad potvrđuje da je kombinat sufinansirao cijenu struje za nas sve ostale, jer je bio ogromni potrošač, ogromne količine struje je vukao i plaćao je jako veliike mrežarine i prenos energije i snagu i sve", dodao je Majić.
Generalno gledajući, smatra Majić, gašenjem Aluminija bit će otežan rad velikog broja kooperanata, smanjit će se promet i prihodi Željeznicama Federacije BiH, kao i penzijskim i zdravstvenim fondovima.
"Znači, imamo smanjen promet po trgovinama, smanjen promet po restoranima, ugostiteljskim objektima, po trgovinama tekstila. Znači, to zatvaranje Kombinata jako teško će osjetiti kompletno bh. društvo. Smanjit će se prihodi od PDV-a na regionalnom nivou. Možda će biti na državnom zanemarivo to, ali mislim na regionalnom da ćemo osjetiti", naglasio je Majić.
Majić navodi da gašenje Aluminija već osjete i prerađivači i dosadašnji kooperanti te kompanije, te spominje primjer firme Feal, koja je bila najveći kupac iz Aluminija. Majić tvrdi da je ta firma morala mijenjati sve alate, jer je sada prešla u nabavku aluminija iz Grčke.
"Druga vrsta aluminija, drugi hemijski sastav, drukčija tehnološka rješenja i sve ostalo i Feal je sad već u velikom ulaganju za izradu novih alata za preradu novih vrsta aluminija", objašnjava Majić.
Zakazana sjednica Skupštine Aluminija
U ponedjeljak je zasijedao i Nadzorni odbor Aluminija d.d. Mostar.
Kako je potvrđeno za RSE u toj kompaniji, Nadzorni odbor Aluminija Mostar je donio odluku o ponovnom sazivanju Skupštine dioničara, čije će vanredno zasjedanje biti održano 21. februara.
Na skupštini bi se trebalo izjašnjavati o odluci o zaključenom ugovoru o zakupu dijela imovine društva Aluminij d.d. Mostar sa jedinim preostalim potencijalnim investitorom, izraelsko-kineskim konzorcijem M.T. Abraham Group S.A., čiju ponudu sredinom decembra Nadzorni odbor nije mogao prihvatiti, uz obrazloženje da za mnoga pitanja iz ponude nije nadležan.
Proizvodnja u Aluminiju isključena je 10. jula 2019. godine zbog dugovanja od oko 200 miliona eura, od čega se više od pola odnosilo na dug za električnu energiju.
Kolika su bila dugovanja Aluminija?
Majić navodi da je Aluminij poslovao s gubicima od 2008. godine, zbog nesrazmjera u cijeni ulaznih sirovina, poput struje, i cijena sirovog metala, na svjetskim berzama. Aluminij je mogao podnijeti maksimalnu cijenu struje do 45 €/MWh, a ta cijena se zadnjih godina kretala i do 99 €, kako su u više navrata tvrdili iz Uprave.
Do obnove proizvodnje došlo je nakon rata, 1997. godine.
Većina predratnih radnika Bošnjaka i Srba, nije se mogla vratiti na posao. Vlasti Federacije BiH nisu imale nikakvog uvida u poslovanje kompanije, a tek 2006. godine postignut je dogovor s Vladom FBiH o vlasničkoj strukturi – prema kojem je Federalna vlada vlasnik 44 posto, mali dioničari 44 posto, te Vlada Hrvatske 12 posto udjela u Aluminiju.
Predstavnici radnika i malih dioničara su godinama upozoravali i na niz štetnih ugovora koje su različite uprave Aluminija potpisivale, kojima je izvlačen novac iz kompanije, kao i na isplatu astronomskih otpremnina i nagrada bivšim direktorima i rukovodiocima.
Sredinom decembra 2019. stigla je posljednja ponuda od izraelsko-kineskog konzorcijuma M.T. Abraham Group, koju Nadzorni odbor kompanije nije mogao prihvatiti, jer za neke od stavki ponude nije bio nadležan. Mjerodavne institucije, poput Vlade Federacije BiH i Vijeća ministara BiH, još se nisu izjasnuile o toj ponudi.
Iz Vlade FBiH i resornog Ministarstva energetike, industrije i rudarstva u ponedjeljak nisu bili u mogućnosti dati izjavu za RSE.
Prema informacijama iz Tužilaštva HNK-a, u vezi sa Aluminijem, vodi se istraga u šest različitih predmeta, vezano za zloupotrebe i krivične radnje.
Facebook Forum