Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko ponovio je poziv „Njemačkoj i saveznicima“ da povećaju prisustvo u Crnom moru da bi bili „faktor odvraćanja“ Rusije i njenog agresivnog ponašanja. Porošenko je takođe ponovo ustvrdio, kao i prije par dana, da je Rusija rasporedila veliki broj trupa uz granicu sa Ukrajinom.
U međuvremenu u Njemačkoj, na pozive da se razmotri učešće u gasovodu Sjeverni tok 2, šef diplomatije Heiko Maas poručuje da bi povlačanje iz tog projekta "umanjilo njemačku sposobnost da pomaže Ukrajini".
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko kaže da je Rusija rasporedila veliki broj trupa uz granicu sa Ukrajinom i da namjeravaju da prošire svoju kontrolu unutar Ukrajine, gdje na istoku zemlje osim aneksiranog Krima proruski pobunjenici kontrolišu i teritorije Donjecka i Luganjska.
„Moskva pokušava da stvori kopneni koridor iz okupiranog Donbasa do okupiranog Krima blokirajući lučke gradove Marijupolj i Berdjansk", rekao je ukrajinski predsjednik. Pomenuta dva grada su najveća na obali Azovskog mora.
Optužbe stižu nakon sukoba dvije strane 25. novembra u Crnom moru između ruskih i ukrajinskih brodova kada je ruska obalska straža pucala, a potom i zarobila tri ukrajinska broda i 24 člana posade.
Incident je povećao tenzije između Kijeva i Moskve na najveći nivo od nelegalne aneksije poluostrva Krim u martu 2014., a sve je dovelo do toga da Porošenko prošle sedmice dobije odobrenje parlamenta da na 30 dana proglasi ratno stanje u nekoliko ukrajinskih regiona.
Rusija i Ukrajina se međusobno optužuju za sukob koji se dogodio u Kerč moreuzu koji povezuju Crno i Azovsko more.
Rusija je zatvorila taj prolaz za sav pomorski saobraćaj tokom incidenta, a Kijev kaže da Moskva onemogućava prolaz ukrajinskog pomorskog saobraćaja izvan i u Marijupoplj i Berdjansk.
Kremlj je u ponedjeljak Porošenkove optužbe o pokušaju stvaranja kopnenog koridora između aneksiranog Krima i istoka Ukrajine koji kontrolišu proruski separatisti, te preuzimanja i Marijupolja i Berdjanska, nazvao „apsurdnim“.
„To je apsurdna izjava. To je još jedan pokušaj generisanja tenzija“, kratko je prokomentarisao portparol Kremlja, Dmitrij Peskov.
Zapadni lideri, uključujući i sve članice Grupe 7 najrazvijenih država, pozvali su Rusiju da pusti na slobodu članove posade ukrajinske mornarice i da vrate zarobljene brodove Kijevu.
Nema, međutim, naznaka da su to spremni da urade. Naime advokat ukrajinskih mornara potvrdio je da su sva 24 mornara optužena za „ilegalan prelazak granice“.
Nikolaj Polozov, advokat pritvorenog Denisa Hrtsjenka izjavio je 3. decembra da su zarobljeni mornari, koji su inače prebačeni u Moskvu i nalaze se u pritvornom centru Lefortovo, formalno optuženi već 27. novembra.
Ruski komesar za ljudska prava Tatajana Moskalkova je isti dan izjavila da uhapšeni mornari imaju hranu „odjeću i sve neophodno“, uključujući zakonsku pomoć. Moskalkova je za TV Rossia 24 rekla da su zaštitnici ljudskih prava posjetili svakog mornara i razgovarali sa njima te da nemaju žalbi na uslove pritvora ili medicinsku pomoć“, kao i da im je omogućen pristup advokatima.
Što se zahtjeva Porošenka za pojačanjem zapadnog vojnog prisustva u Crnom moru tiče, portparolka NATO-a Oana Lungesku je rekla da „već ima dosta NATO brodova u Crnom moru i da će oni nastaviti da procjenjuju njihovo prisustvo u regionu“, citirao je AP njene riječi.
Porošenko je pozvao i da se spriječi izgradnja ruskog gasovoda Sjeverni tok 2 koji će prirodni gas prenositi između Rusije i Njemačke i Zapadne Evrope ispod Crnog mora, za šta su nedavno dobili snažnu verbalnu podršku Vašingtona, kao i određenih krugova u Njemačkoj.
„Moramo zaustaviti Sjeverni tok 2. Moramo da mislimo o novim sankcijama za Rusiju odmah. Sve zavisi od Rusije, zemlje koja vodi hibridni rat protiv Ukrajine. Naša zemlja nikada nije isprovocirala nijednu vojnu eskalaciju“, rekao je ukrajinski predsjednik.
Što se sankcija tiče, na summitu G20 u Argentini, predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je najavio da će EU vjerovatno proširiti sankcije Rusiji.
Međutim, što se obustavljanja gasovoda Sjeverni tok 2 tiče njemački šef diplomatije Heiko Maas kaže da bi izlazak iz projekta zapravo redukovao sposobnost Njemačke da pomognu Ukrajini.
„On bi svakako bio izgrađen, ali ne bi bilo nikoga da se zalaže za alternativni tranzit gasa kroz Ukrajinu. Zbog toga smatramo da je važno da ostanemo angažovani politički“, kaže ministar vanjskih poslova Heiko Maas.
Facebook Forum