Vijeće ministara BiH uputilo je sa sjednice u četvrtak Parlamentu BiH na razmatranje prijedlog zakona kojim je predloženo da popis stanovništva u BiH bude proveden 2011. godine, a zaključkom Vijeća ministara rezultati popisa trebali bi se primjenjivati pri formiranju vlasti tek od izbora 2014. godine.
Prijedlog zakona o popisu stanovništa u BiH kojeg je Vijeće ministara uputilo u parlamentarnu proceduru čini se unaprijed je osuđen na neuspjeh. Naime, konsenzusa nije bilo jer su ministri iz reda Bošnjaka bili protiv. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić:
„To je jedan od bitnih zakona vezanih za evropsko partnerstvo naše zemlje. Mislim da se radi o jednom složenom projektu koji traži angažman i dobrog dijela finansijskih sredstava i bitan je za daljni put BiH ka EU. Gotovo je sigurno da nas niko neće primiti, a da sami ne znamo koliko ima stanovnika u BiH. Nismo imali puno jedinstvo o ovom zakonu, volio bih da smo postigli konsenzus, ali većinom glasova je taj zakon proslijeđen u Parlamentarnu skupštinu. Naravno, zadatak je Parlamenta da poboljša zakon, učini ga prihvatljivijim, ili da ga potvrdi u formi u kojoj je dostavljen od Vijeća ministara.“
Ranijim, sada već popalim, dogovorom lidera SDA, SNSD-a i HDZ-a BiH načelno je utvrđen princip popisa koji, prema SDA, ne bi trebao sadržavati etničko izjašnjavanje, jezik i nacionalnu pripadnost.
Obaranje revidirane strategije povratka u Domu naroda BiH za bošnjačke predstavnike bio je prijelomni faktor da odluče kako neće poduprijeti zakon.
SDA ostaje pri svom
Predsjednik ove stranke Sulejman Tihić krivicu je tada prebacio na SNSD:
Sulejman Tihić„Novog popisa stanovništva barem po etničkim, vjerskim i jezičkim kriterijima nema dok se na završi Aneks 7 Dejtonskog sporazuma - povratak. Mi smo pristali na taj ustupak računajući da će biti urađeno ono što je bitno - napraviti jedan snažan poticaj povratku, da do 2011. godine, kada je popis, da se u zone povratka investiraju značajna sredstva, da se omogući ljudima da se mogu vratiti. Međutim, SNSD i druge stranke u RS su glasali protiv revidirane strategije povratka. S obzirom da se te dvije stvari međusobno uvjetovane, mi nećemo moći pristati na usvajanje zakona o popisu stanovništva."
Lider SNSD-a Milorad Dodik je na posljednjem sastanku političkih lidera pod vođstvom Ureda visokog predstavnika kazao suprotno:
„Ja nisam nigdje odustao od dogovora vezanih za to da BiH zatraži 500 miliona kredita, nisam nigdje rekao da ne treba usvojiti strategiju za povratak, odnosno za rješavanje problema izbjeglih i raseljenih lica. Tačno je da se zalažem za to da isti tretman imaju i oni koji su izbjegli i oni koji žele da ostanu tamo gdje su došli. Mislim da to proizilazi iz Dejtonskog sporazuma i da tu nema ništa protivno tom. Popis i strategija za povrat i rješavanje problema raseljenih su apsolutno za nas prihvatljiva stvar.“
Ipak, za SDA stav je danas nepromijenjen - bez povratka nema ni popisa, kaže generalni sekretar stranke Amir Zukić:
„Oni ovim popisom žele da legalizuju stanje, a mi se ne mirimo s činjenicom jer veliki broj ljudi želi da se vrati, samo trebaju materijalna sredstva. Prema tome, aktivnosti vezano za popis su bile povezane i s aktivnostima oko kreditnog zaduživanja BiH i davanja sredstava za povratak.“
Zakona nema a popis u pripremi
Povratak je ključna stvar i za zastupnike HDZ BiH, ističe zastupnik ove stranke u Parlamentu BiH Velimir Jukić, ali i da za to u ovom momentu nema spremnosti. Kada je riječ o podršci zakonu i doradi pred Parlamentom, Jukić nije optimista:
„Zastupnici iz reda bošnjačkog naroda imaju kapacitet da mogu zasutaviti donošenje zakona ukoliko budu tog raspoloženja. A oko amandmana i popravke amandmanima ovog zakona, mislim da to nije realno - jer da je bilo moguće postići, bar u ovom trenutku, kompromisna rješenja, onda bi se ona bila postigla, vjeruje, još u samom prijedlogu.“
Dušanka MajkićUpućivanje zakona u proceduru bez podrške ministara iz reda bošnjačkog naroda već određuje tok parlamentarne rasprave i nije dobro što je na ovakav način upućen, smatra zastupnica u Domu naroda BiH Dušanka Majkić. No, strategija povratka koju su oborili delegati iz reda srpskog naroda može se dograditi, a popis održati, vjeruje Majkić:
„Očekujem da će se naći dovoljno razuma da se taj problem riješi, jer u protivnom to bi sve odgodilo. Ne znamo kakvo nam je uopšte stanje u mnogim oblastima u zemlji pretvareno u statističke brojeve. To znači da bismo mnoge stvari teže realizovali, i naš put prema EU bio bi teži.“
Iako političke odluke još nema, Agencija za statistiku BiH uveliko radi na njegovoj pripremi. Tako su spremni obrasci koji u svojoj formi sadržavaju i pitanje etničke pripadnosti i jezika.
Mada prema normama EUROSTATA nije obavezno pitanje nacionalnog opredjeljenja, preporuke su da se u višenacionalnim zemljama stanovnici i o tome izjasne. S aspekta eksperata ono je značajno iz više razloga, kaže Nora Selimović, šef odsjeka za stanovništvo i registre Agencije za statistiku BiH:
„Uvijek u popisima našim bilo je postavljeno to pitanje. Zbog čega mi moramo još postaviti to? BiH ima Zakon o pravima nacionalnih manjina. Tamo stoji da oni imaju pravo na obrazovanje na svom jeziku, udžbenike itd., a svoje pravo će ostvariti na osnovu broja. U Izbornom zakonu isto stoji da će formiranje ovih komisija biti na osnovu nacionalne strukture u popisu.“
Popis bi koštao više od 42 miliona KM, a bio bi proveden od 1. do 15. aprila 2011. godine. Rezultati popisa stanovništva bi se, prema Špirićevim riječima, radi potpune realizacije procesa povratka u BiH primjenjivali od izbora 2014. godine.
Posljednji popis stanovništva u BiH izvršen je 1991. godine, i od tada se u mnogome promijenila demografska i svaka druga slika o ovoj zemlji.
Prijedlog zakona o popisu stanovništa u BiH kojeg je Vijeće ministara uputilo u parlamentarnu proceduru čini se unaprijed je osuđen na neuspjeh. Naime, konsenzusa nije bilo jer su ministri iz reda Bošnjaka bili protiv. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić:
„To je jedan od bitnih zakona vezanih za evropsko partnerstvo naše zemlje. Mislim da se radi o jednom složenom projektu koji traži angažman i dobrog dijela finansijskih sredstava i bitan je za daljni put BiH ka EU. Gotovo je sigurno da nas niko neće primiti, a da sami ne znamo koliko ima stanovnika u BiH. Nismo imali puno jedinstvo o ovom zakonu, volio bih da smo postigli konsenzus, ali većinom glasova je taj zakon proslijeđen u Parlamentarnu skupštinu. Naravno, zadatak je Parlamenta da poboljša zakon, učini ga prihvatljivijim, ili da ga potvrdi u formi u kojoj je dostavljen od Vijeća ministara.“
Ranijim, sada već popalim, dogovorom lidera SDA, SNSD-a i HDZ-a BiH načelno je utvrđen princip popisa koji, prema SDA, ne bi trebao sadržavati etničko izjašnjavanje, jezik i nacionalnu pripadnost.
Obaranje revidirane strategije povratka u Domu naroda BiH za bošnjačke predstavnike bio je prijelomni faktor da odluče kako neće poduprijeti zakon.
SDA ostaje pri svom
Predsjednik ove stranke Sulejman Tihić krivicu je tada prebacio na SNSD:
Lider SNSD-a Milorad Dodik je na posljednjem sastanku političkih lidera pod vođstvom Ureda visokog predstavnika kazao suprotno:
„Ja nisam nigdje odustao od dogovora vezanih za to da BiH zatraži 500 miliona kredita, nisam nigdje rekao da ne treba usvojiti strategiju za povratak, odnosno za rješavanje problema izbjeglih i raseljenih lica. Tačno je da se zalažem za to da isti tretman imaju i oni koji su izbjegli i oni koji žele da ostanu tamo gdje su došli. Mislim da to proizilazi iz Dejtonskog sporazuma i da tu nema ništa protivno tom. Popis i strategija za povrat i rješavanje problema raseljenih su apsolutno za nas prihvatljiva stvar.“
Ipak, za SDA stav je danas nepromijenjen - bez povratka nema ni popisa, kaže generalni sekretar stranke Amir Zukić:
„Oni ovim popisom žele da legalizuju stanje, a mi se ne mirimo s činjenicom jer veliki broj ljudi želi da se vrati, samo trebaju materijalna sredstva. Prema tome, aktivnosti vezano za popis su bile povezane i s aktivnostima oko kreditnog zaduživanja BiH i davanja sredstava za povratak.“
Zakona nema a popis u pripremi
Povratak je ključna stvar i za zastupnike HDZ BiH, ističe zastupnik ove stranke u Parlamentu BiH Velimir Jukić, ali i da za to u ovom momentu nema spremnosti. Kada je riječ o podršci zakonu i doradi pred Parlamentom, Jukić nije optimista:
„Zastupnici iz reda bošnjačkog naroda imaju kapacitet da mogu zasutaviti donošenje zakona ukoliko budu tog raspoloženja. A oko amandmana i popravke amandmanima ovog zakona, mislim da to nije realno - jer da je bilo moguće postići, bar u ovom trenutku, kompromisna rješenja, onda bi se ona bila postigla, vjeruje, još u samom prijedlogu.“
„Očekujem da će se naći dovoljno razuma da se taj problem riješi, jer u protivnom to bi sve odgodilo. Ne znamo kakvo nam je uopšte stanje u mnogim oblastima u zemlji pretvareno u statističke brojeve. To znači da bismo mnoge stvari teže realizovali, i naš put prema EU bio bi teži.“
Iako političke odluke još nema, Agencija za statistiku BiH uveliko radi na njegovoj pripremi. Tako su spremni obrasci koji u svojoj formi sadržavaju i pitanje etničke pripadnosti i jezika.
Mada prema normama EUROSTATA nije obavezno pitanje nacionalnog opredjeljenja, preporuke su da se u višenacionalnim zemljama stanovnici i o tome izjasne. S aspekta eksperata ono je značajno iz više razloga, kaže Nora Selimović, šef odsjeka za stanovništvo i registre Agencije za statistiku BiH:
„Uvijek u popisima našim bilo je postavljeno to pitanje. Zbog čega mi moramo još postaviti to? BiH ima Zakon o pravima nacionalnih manjina. Tamo stoji da oni imaju pravo na obrazovanje na svom jeziku, udžbenike itd., a svoje pravo će ostvariti na osnovu broja. U Izbornom zakonu isto stoji da će formiranje ovih komisija biti na osnovu nacionalne strukture u popisu.“
Popis bi koštao više od 42 miliona KM, a bio bi proveden od 1. do 15. aprila 2011. godine. Rezultati popisa stanovništva bi se, prema Špirićevim riječima, radi potpune realizacije procesa povratka u BiH primjenjivali od izbora 2014. godine.
Posljednji popis stanovništva u BiH izvršen je 1991. godine, i od tada se u mnogome promijenila demografska i svaka druga slika o ovoj zemlji.
