Evropska unija uputila je nova upozorenja Bosni i Hercegovini u vezi popisa stanovništva 2011. godine. Bez održavanja popisa neće biti moguće vođenje procesa pristupanja BiH Evropskoj uniji, poručuju evropski zvaničnici.
I dok na državnom nivou bh. političari još nisu uspjeli da se dogovore oko Zakona o popisu, u RS je u proceduri usvajanje Zakona o popisu stanovništva u RS koji, i ako se održi, neće biti priznat od EUROSTAT-a.
Komesar Evropske unije za proširenje, Štefan File, i komesar EU za ekonomska i monetarna pitanja, Oli Ren, u pismu predsjedavajućem Savjeta ministara BiH Nikoli Špiriću zatražili su hitno donošenje zakona o popisu stanovništva u BiH 2011. godine, ističući da bez popisa neće biti moguće vođenje procesa pristupanja Evropskoj uniji.
Delegat Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mladen Ivanić smatra da je ovakav stav Evropske unije očekivan.
„Kako će Evropa u svoje članstvo primiti jednu zemlju koja ne zna koliko ima stanovnika, kada se u Evropskoj uniji zna i broj čokota vinove loze, broj goveda, broj pilića koji se tove, a da ne znate broj ljudi! To je sasvim evidentno i jasno. Moram vam reći da sam jako zadovoljan što su oni izišli s tim stavom. Mislim da taj stav, prije svega, mora biti dobra poruka političarima u Sarajevu, da shvate da im više neće ni Evropa dopuštati svaku njihovu aktivnost zbog toga što to, kao, oni mogu. Ne mogu više! Ovo je više njima poruka nego bilo kom drugom“, objašnjava Ivanić.
File i Ren ponovili su stav Brisela da u zakon o popisu stanovništva BiH ne može biti uključeno pitanje dijaspore u Evropskoj uniji, jer bi došlo do duplog prebrojavanja s obzirom da se popis 2011. godine održava i u svim evropskim zemljama. Ponovljen je i stav da pitanje etničke i vjerske pripadnosti i jezika mogu biti uključeni u popis isključivo na dobrovoljnoj bazi.
Predsjednik državne komisije za izradu Zakona o popisu stanovništva, Branko Dokić, smatra da je moguće doći do rješenja koje bi zadovoljilo sve, ako bude imalo političke volje u državnom Parlamentu. Informacija o radu komisije nalazi se na dnevnom redu sjednice Parlamenta koja je u toku.
„Komisija je došla do rješenja koje uopšte nije daleko od onoga što je sugerisano ovim pismima. Samo sa nekoliko promjena i dopuna u materijalu koji je usaglašen do nivoa u kojem je usaglašen, mi možemo doći do dokumenta koji će biti prihvatljiv i za nas u BiH, ali i za Brisel“,
Beriz Belkićkaže Dokić.
Komisija se nije usaglasila samo oko dva člana zakona, podsjeća Dokić i dodaje:
„Jedno pitanje jeste da li se može dijaspora računati u etničku strukturu stanovništva u BiH, a drugo pitanje je pitanje sjedišta, odnosno mjesta gdje će se prikupljati podaci. To je eksplicitno napisano i ja i dalje mislim da smo mi vrlo, vrlo blizu rješenja i da, ukoliko postoji politička volja da se pravi popis, da se to može riješiti u sedmicu, dvije.“
Cijeli problem oko o popisa, prema mišljenju Beriza Belkića, poslanika Stranke za BiH u državnom parlamentu, je u prebacivanju krivice s jednih na druge.
„Mi ćemo danas reći svoje stanovište i podvrgnut ga ocjeni javnosti – da li smo mi krivci, kada je riječ o Stranci za BiH. Mi i dalje insistiramo na popisu po obaveznim elementima EUROSTAT-a“, kaže Belkić.
Potpredsjednik PDP-a Branislav Borenović nada se da će ipak biti političke mudrosti da se riješe problemi oko popisa u BiH.
„Smatram da je najveća odgovornost na vladajućim strankama, posebno na strankama iz Federacije BiH, da prihvate jednu realnost koju imamo u ovoj zemlji, a to je da moramo znati kakvo je stanje na terenu, kakvo je stanje danas u Bosni i Hercegovini“, objašnjava on.
I dok je popis na državnom nivou još neizvjestan, Republika Srpska se nalazi pred usvajanjem entitetskog zakona o popisu.
„Očekujem da će biti još pokušaja da se postigne dogovor na nivou BiH. Ovih dana sam imao puno razgovora, prije svega sa evropskim
Igor Radojičićpredstavnicima i ambasadorima, koji traže da se donese zakon o popisu na nivou BiH. Ukoliko bude još takvih nagovještaja, mi možemo sa ovim zakonom u dnevnom redu, umjesto da ga razmatramo danas, razmatrati ga sutra, da tako kažem, ali, ukoliko ne bude izvjesno da se može napraviti nešto, a vrijeme već ističe, onda ćemo ga, ja očekujem, u toku ovog, 47. zasjedanja i usvojiti“, kaže predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić.
Za finansiranje popisa stanovništva u RS prema predloženom zakonu neohodno je obezbijediti 18 miliona KM.
Od popisa u RS nema nikakve koristi, može biti samo štete, kaže poslanik SDA u državnom Parlamentu, Halid Genjac.
„Dobiće se podaci koji neće imati relevantnu validaciju, što u značajnoj mjeri diskreditira te podatke. Druga stvar, potrošiće se ogromna sredstva, i treća stvar, ja mislim da bi takav popis bio samo razlog za dodatna politička trvenja i nesporazume u BiH. Mislim da treba sve učiniti da se donese zakon o popisu u BiH“, objašnjava Genjac.
Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Nikola Baštinac, s druge strane, smatra da bi usvajanje zakona u RS moglo ubrzati i donošenje zakona na državnom nivou.
„Da bi neki postali svjesni da se Republika Srpska ne šali kad kaže: ako oni nisu spremni na kompromis, da ćemo mi sami“, kaže on.
Zadnji popis u Bosni i Hercegovini proveden je prije dvadeset godina. Neodržavanje popisa na nivou države 2011. godine - sada je sasvim jasno - udaljilo bi BiH od Evropske unije.
******
Pročitajte i ovo:
Izbori i popis glavne teme Kongresa dijaspore BiH
Odgađanje popisa može unazaditi put ka EU
I dok na državnom nivou bh. političari još nisu uspjeli da se dogovore oko Zakona o popisu, u RS je u proceduri usvajanje Zakona o popisu stanovništva u RS koji, i ako se održi, neće biti priznat od EUROSTAT-a.
Komesar Evropske unije za proširenje, Štefan File, i komesar EU za ekonomska i monetarna pitanja, Oli Ren, u pismu predsjedavajućem Savjeta ministara BiH Nikoli Špiriću zatražili su hitno donošenje zakona o popisu stanovništva u BiH 2011. godine, ističući da bez popisa neće biti moguće vođenje procesa pristupanja Evropskoj uniji.
Delegat Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mladen Ivanić smatra da je ovakav stav Evropske unije očekivan.
„Kako će Evropa u svoje članstvo primiti jednu zemlju koja ne zna koliko ima stanovnika, kada se u Evropskoj uniji zna i broj čokota vinove loze, broj goveda, broj pilića koji se tove, a da ne znate broj ljudi! To je sasvim evidentno i jasno. Moram vam reći da sam jako zadovoljan što su oni izišli s tim stavom. Mislim da taj stav, prije svega, mora biti dobra poruka političarima u Sarajevu, da shvate da im više neće ni Evropa dopuštati svaku njihovu aktivnost zbog toga što to, kao, oni mogu. Ne mogu više! Ovo je više njima poruka nego bilo kom drugom“, objašnjava Ivanić.
File i Ren ponovili su stav Brisela da u zakon o popisu stanovništva BiH ne može biti uključeno pitanje dijaspore u Evropskoj uniji, jer bi došlo do duplog prebrojavanja s obzirom da se popis 2011. godine održava i u svim evropskim zemljama. Ponovljen je i stav da pitanje etničke i vjerske pripadnosti i jezika mogu biti uključeni u popis isključivo na dobrovoljnoj bazi.
Predsjednik državne komisije za izradu Zakona o popisu stanovništva, Branko Dokić, smatra da je moguće doći do rješenja koje bi zadovoljilo sve, ako bude imalo političke volje u državnom Parlamentu. Informacija o radu komisije nalazi se na dnevnom redu sjednice Parlamenta koja je u toku.
„Komisija je došla do rješenja koje uopšte nije daleko od onoga što je sugerisano ovim pismima. Samo sa nekoliko promjena i dopuna u materijalu koji je usaglašen do nivoa u kojem je usaglašen, mi možemo doći do dokumenta koji će biti prihvatljiv i za nas u BiH, ali i za Brisel“,
Komisija se nije usaglasila samo oko dva člana zakona, podsjeća Dokić i dodaje:
„Jedno pitanje jeste da li se može dijaspora računati u etničku strukturu stanovništva u BiH, a drugo pitanje je pitanje sjedišta, odnosno mjesta gdje će se prikupljati podaci. To je eksplicitno napisano i ja i dalje mislim da smo mi vrlo, vrlo blizu rješenja i da, ukoliko postoji politička volja da se pravi popis, da se to može riješiti u sedmicu, dvije.“
Cijeli problem oko o popisa, prema mišljenju Beriza Belkića, poslanika Stranke za BiH u državnom parlamentu, je u prebacivanju krivice s jednih na druge.
„Mi ćemo danas reći svoje stanovište i podvrgnut ga ocjeni javnosti – da li smo mi krivci, kada je riječ o Stranci za BiH. Mi i dalje insistiramo na popisu po obaveznim elementima EUROSTAT-a“, kaže Belkić.
Potpredsjednik PDP-a Branislav Borenović nada se da će ipak biti političke mudrosti da se riješe problemi oko popisa u BiH.
„Smatram da je najveća odgovornost na vladajućim strankama, posebno na strankama iz Federacije BiH, da prihvate jednu realnost koju imamo u ovoj zemlji, a to je da moramo znati kakvo je stanje na terenu, kakvo je stanje danas u Bosni i Hercegovini“, objašnjava on.
I dok je popis na državnom nivou još neizvjestan, Republika Srpska se nalazi pred usvajanjem entitetskog zakona o popisu.
„Očekujem da će biti još pokušaja da se postigne dogovor na nivou BiH. Ovih dana sam imao puno razgovora, prije svega sa evropskim
Za finansiranje popisa stanovništva u RS prema predloženom zakonu neohodno je obezbijediti 18 miliona KM.
Od popisa u RS nema nikakve koristi, može biti samo štete, kaže poslanik SDA u državnom Parlamentu, Halid Genjac.
„Dobiće se podaci koji neće imati relevantnu validaciju, što u značajnoj mjeri diskreditira te podatke. Druga stvar, potrošiće se ogromna sredstva, i treća stvar, ja mislim da bi takav popis bio samo razlog za dodatna politička trvenja i nesporazume u BiH. Mislim da treba sve učiniti da se donese zakon o popisu u BiH“, objašnjava Genjac.
Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Nikola Baštinac, s druge strane, smatra da bi usvajanje zakona u RS moglo ubrzati i donošenje zakona na državnom nivou.
„Da bi neki postali svjesni da se Republika Srpska ne šali kad kaže: ako oni nisu spremni na kompromis, da ćemo mi sami“, kaže on.
Zadnji popis u Bosni i Hercegovini proveden je prije dvadeset godina. Neodržavanje popisa na nivou države 2011. godine - sada je sasvim jasno - udaljilo bi BiH od Evropske unije.
******
Pročitajte i ovo:
Izbori i popis glavne teme Kongresa dijaspore BiH
Odgađanje popisa može unazaditi put ka EU
