Od ukupnog broja stanovnika u Federaciji BIH živi 62,85 posto, u Republici Srpskoj 34,79, te u Brčko Distriktu 2,37 ukupne populacije stalnog stanovništva.
Na popisu 2013 godine, kao Bošnjaci izjasnilo se 50,11 posto, kao Srbi 30,78, te kao Hrvati 15,43 posto stanovnika.
Bošnjaka, je u odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine više za sedam posto, proizilazi iz objavljenih podataka. Srpskog stanovništva u BiH je manje za oko jedan posto u odnosu na popis iz 1991. godine, a Hrvata dva posto manje u odnosu na stari popis.
Kada je riječ o nacionalnom izjašnjavanju u entitetima u FBiH živi 74 posto Bošnjaka, 22,4 posto Hrvata i 3,60 posto Srba. U Republici Srpskoj živi 81,51 posto Srba, 2,41 posto Hrvata i 13, 99 posto Bošnjaka. U Distriktu Brčko živi 42,36 posto Bošnjaka, Hrvata 20,66 i Srba 34, 58 posto.
Podaci o vjeroispovjesti kažu da u BiH živi 50,7 posto građana islamske vjeroispovijesti, 15,19 posto su katolici, a 30,75 pravoslavci.
Bosanski jezik govori 52,86 posto građana, 14,6 posto govori hrvatski, a 30,76 posto govore srpski jezik. Ostale jezike govori 1,57 posto građana.
Od ukupnog broja stanovnika 50,4 posto čine žene, a 49,06 muškarci. Omjer muške i ženske populacije na nižim nivima je skoro identičan, jedan je od podataka koje je pokazuje popis stanovništva u BIH.
Najveći grad je Sarajevo sa 275. 524 stanovnika, zatim Banjaluka sa 185.042 stanovnika.
Po gustini naseljenosti - ukupno 68,9 stanovnika živi po kilometru kvadratnom prosječno u BiH. Istočni Drvar je opština sa 1.05 stanovnika po kilometru kvadratnom, a Novo Sarajevo je najgušće naseljena općina sa 7.085 po kilometru kvadratnom.
Prema podacima popisa, u Bosni i Hercegovini živi 2,82 posto nepismenog stanovništva. Pod pismenom osobom podrazumijeva se ona koja zna napisati tekst s prostim rečenicama.Visoku stručnu spremu ima 9,6 posto, srednju stručnu spremu 51,1 posto, aosnovnu školu završilo je 21,4 posto stanovništva. Opširnije o rezultatima popisa.
RS ne priznaje rezultate
Nakon objave rezultata popisa stanovništva i domaćinstava u BiH uslijedile su i prve reakcije.
Predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović izjavio je da institucije tog entiteta, u skladu sa nedavno usvojenim zaključcima Skupštine, neće priznati rezultate popisa.
Lider Partije demokratskog progresa Branislav Borenović podsjeća da su stranke iz Republike Srpske tražile odgodu objave rezultata.
''Nažalost, desilo se ono što je po meni potpuno loše, da mimo dogovora i saglasnosti svih institucija nadležnih za statistiku, bude donešena odluka koja je potpuno pogrešna. Mi je ne možemo, naravno, prihvatiti. Mi ćemo nastaviti da je osporavamo i evo ponovo ćemo imati neku vrstu i političke i svake druge krize'', kaže Borenović.
Predsjedavajući predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, nakon sastanka sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, rekao je da je svjestan zategnute političke situacije oko popisa, ali da se ona može ublažiti.
''To objavljivanje će izazvati dodatne nervoze u dijelu BiH i trebaće vremena da to saniramo", ocjenjuje Izetbegović i dodaje: "Bez obzira ko je tu upravu, mi smo svi suvlasnici i države Bosne i Hercegovine i procesa koji vladaju u njoj i tu će trebati donositi mudre odluke. Dakle, rezultati su takvi kakvi su, u meritum rezultata se neće moći ulaziti, ali vidjećemo na koji način amortizirati reakcije koje će zbog toga doći."
Analitičari ocjenjuju da je popis stanovništva, od trenutka pregovora da se uopšte održi do objave rezultata, bio ispolitiziran.
Profesor Slavo Kukić ima svoje obrazloženje za to što je Republika Srpska odbila da prihvati rezultate popisa: ''Procjena, po mom sudu, političke klase na prostoru Republike Srpske jeste da su popisi iznjedrili nešto više nesrba no što su te partije prethodno kalkulirale i tu je nastao problem. Zato su one tražile brisanje 200.000 popisnica.'' Opširnije o reakcijama.
Facebook Forum