Piše: Todd Prince
Nakon što je Kongres SAD-a odobrio 61 milijardu dolara pomoći Kijevu u aprilu, poslije šestomjesečnog kašnjenja koje je Ukrajinu koštalo teritorije i velikog dijela njenog energetskog sistema, odmah se postavilo pitanje: Da li je to posljednji veliki paket podrške za zemlju koja se bori protiv masovne ruske invazije?
Sa slabljenjem podrške američke javnosti Ukrajini nakon više od dvije godine rata, posebno među republikanskim biračima, da li će u Kongresu biti dovoljno volje da se odobri još jedan veliki paket pomoći 2025. godine?
Da li će uopšte biti američkog paketa pomoći ako se bivši predsjednik Donald Trump, najvjerovatniji republikanski kandidat na izborima 5. novembra, vrati u Bijelu kuću u januaru?
Tokom protekle dvije sedmice, SAD i evropske vlade preduzele su korake kako bi osigurale da Ukrajina ostane finansijski stabilna i sposobna da se brani u 2025. godini, bez obzira na rezultate izbora, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Sastajući se u južnoj Italiji od 13. do 15. juna, Grupa sedam najrazvijenijih zemalja složila se da pozajmi Ukrajini 50 milijardi dolara koje će se otplaćivati prihodima od 260-300 milijardi dolara zamrznutih rezervi ruske Centralne banke.
Ukrajina će početi da prima novac ove godine; koristiće ga za vojne nabavke, budžetske potrebe i obnovu – posebno energetske infrastrukture, koja je devastirana ruskim napadima.
Na marginama samita, američki predsjednik Joe Biden i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su desetogodišnji bilateralni bezbjednosni sporazum, koji nalikuje paktovima koje su drugi zapadni saveznici zaključili s Kijevom.
- Ukrajina i Rusija razmjenjuju napade dronovima nakon sporazuma G7 o zajmu za Kijev
- Moskovska berza obustavila trgovinu dolarima i evrima nakon sankcija SAD
Prema sporazumu, SAD će ohrabrivati američke odbrambene kompanije da osnivaju zajednička preduzeća sa ukrajinskim kompanijama i koprodukuju ključno oružje i municiju unutar zemlje, smanjujući njenu zavisnost od zapadne pomoći.
"Putinova strategija je da izmori Zapad i Ukrajinu i na kraju pobijedi tako što će je pretvoriti u propalu državu", rekao je Charles Kupchan, viši saradnik u Savjetu za međunarodne odnose i profesor međunarodnih poslova na Univerzitetu Georgetown za RSE.
"Saveznici su jasno stavili do znanja Putinu da se to neće desiti", rekao je.
Dodatna zapadna podrška Ukrajini mogla bi biti na putu.
Na samitu u Vašingtonu od 9. do 11. jula, očekuje se da će NATO najaviti dogovor država članica da nastave vojnu podršku, dodatno jačajući Ukrajinu tokom 2025. godine.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg traži obavezivanje na 40 milijardi dolara. On će, kako se očekuje, najaviti planove Alijanse da preuzme koordinaciju savezničke vojne pomoći od SAD-a.
U međuvremenu, Bidenova administracija je 20. juna saopštila da se dogovorila sa saveznicima da pošalje Patriot i Nacionalne napredne raketne sisteme zemlja-vazduh (NASAMS) u Ukrajinu kako bi pomogli u odbijanju ruskih napada.
Ukrajina će početi da prima Patriots i NASAMS kasnije ovog ljeta, a zalihe će biti dovoljne da pokriju potrebe zemlje do kraja 2025. godine, saopštila je Bijela kuća.
To će, između ostalog, pomoći Ukrajini da se brani od ruskih aviona i presreće rakete usmjerene na njen energetski sektor.
Značajno smanjenje ili prekid američke pomoći moglo bi ozbiljno da našteti ratnim naporima Ukrajine, što su pokazali neuspjesi koje je pretrpjela dok su zalihe municije i protivvazdušne odbrane bile pri kraju, u vrijeme kada su republikanski zakonodavci uz Trumpovu podršku blokirali paket od 61 milijarde dolara koji je Biden predložio u oktobru.
SAD su najveći podržavalac Ukrajine. Od početka invazije u februaru 2022. dodijelile su oko 175 milijardi dolara vojne, finansijske i humanitarne pomoći toj državi i odigrale vodeću ulogu u koordinaciji vojne podrške od NATO saveznika.
U izvještaju od 20. juna, Liam Peach, viši ekonomista za tržišta u razvoju u londonskoj istraživačkoj firmi Capital Economics, rekao je da bi pozajmica od 50 milijardi dolara "mogla pomoći da se podrška Ukrajini tokom narednih godina zaštiti protiv potencijalnih promjena u političkim vjetrovima na Zapadu, uključujući pobjedu Donalda Trumpa na američkim izborima".
Iznos je nešto veći od ukrajinskog budžetskog deficita za 2024. godinu.
Kupchan je upozorio da velika zapadna podrška tokom 2025. godine i dalje nije zagarantovana, s Trumpom i evropskim desničarskim liderima koji se bore za vlast.
- Koliko brzo mogu SAD da Ukrajini pošalju oružje?
- Kakve bezbednosne sporazume Ukrajina potpisuje sa saveznicima?
- Kako bi dugo odgađana američka pomoć Ukrajini mogla uskoro da poprimi oblik
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, snažan podržavalac Ukrajine, ovog mjeseca je raspisao vanredne parlamentarne izbore nakon što je francuska desničarska stranka postigla veliki uspjeh na izborima za EU.
"Da li je to siguran plan? Apsolutno ne, jer ne znamo ko će pobijediti na američkim i francuskim izborima. Ako imate vlade spremne da zavrnu slavinu pomoći, stvari postaju mnogo komplikovanije", rekao je.
Trump nije jasno kazao šta bi uradio u vezi s pomoći Ukrajini ako bude izabran. Na predizbornom skupu 16. juna, dva dana nakon što je Zapad najavio zajam od 50 milijardi dolara, rekao je da lobiranje Zelenskog za pomoć "nikada ne prestaje".
Trump je takođe ponovio tvrdnju da bi brzo okončao rat, rekavši da bi to "riješio" u roku od nekoliko sedmica ako pobijedi na izborima. Nije rekao kako bi to uradio, i nema naznaka da su strane blizu pregovorima.
Steven Pifer, američki ambasador u Ukrajini od 1998. do 2000. i sada analitičar u Brookings Instituciji, rekao je za RSE da zajam od 50 milijardi dolara Ukrajini i veća uloga NATO-a u budućnosti u organizaciji pomoći toj državi predstavlja "vid zaštite protiv Trumpove pobjede" u novembru.
Pifer je rekao da ne očekuje da Trump zatraži još jedan paket pomoći Ukrajini 2025. godine ako pobijedi. Pobjeda Bidena, s druge strane, mogla bi olakšati usvajanje čak i ako republikanci i dalje kontrolišu Predstavnički dom, rekao je.
Kupchan je rekao da misli da bi Trump odobrio paket pomoći sljedeće godine ako bude izabran u novembru.
"Trumpova osnovna pozicija bi bila da značajno smanji stranu pomoć uopšte, a pomoć Ukrajini bila bi na vrhu te liste", rekao je.
Ipak, ne bi je u potpunosti ukinuo, jer "Trump ne želi da bude zapamćen kao američki predsjednik koji je bacio Ukrajinu pod autobus i predao je Vladimiru Putinu."
Facebook Forum