Prošle sedmice u Briselu za BiH dva važna događaja - sa EU potpisan bilateralni sporazum o pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, a nešto prije toga, zaključen trilateralni sastanak ekspertnih timova BiH, Hrvatske i EU o prilagođavanju prilikama kakve će nastati kada Hrvatska 1. jula naredne godine postane evropska članica.
Za Bosnu i Hercegovinu su događaji protekle sedmice posebno važni - stavljen je potpis na bilateralni sporazum između bh. države i Evropske unije u okviru procesa pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, što znači da su vrata te svjetske asocijacije za BiH gotovo otvorena, imajući na umu važnost evropskog partnera sa kojim je BiH prošle godine razmijenila robe i usluga u vrijednosti od šest milijardi eura. Evropska strana priznaje napore Bosne i Hercegovine, naglašavajući svoju stalnu podršku.
„Kao što znate, Evropska unija je uporno podržavala što skoriji prijem vaše zemlje Svjetsku trgovinsku organizaciju. Današnji potpis je važan korak na tom putu. Uvjeren sam da sve članice trgovinske organizacije mogu da prepoznaju važnost ovog čina i da će pregovori sa njima sada dobiti na brzini. Naša saradnja na ovom polju će se sada osnažiti - nadam se da ćemo, kao što smo vas danas primili u Briselu, uskoro primiti u Svjetsku trgovinsku organizaciju“, kazao je evropski komesar za trgovinu, Karel De Gucht.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Mirko Šarović je izjavio:
"Bosna i Hercegovina je odlučila da postane aktivan član multilateralnog trgovinskog sistema. Proteklih godina uložila je ozbiljne napore u tom pogledu. Potpisivanje ovog bilateralnog sporazuma predstavlja važan korak ka našem konačnom cilju. Zato izražavam zahvalnost Evropskoj uniji za podršku u procesu pristupanja. Ta podrška nam je ključna u procesu daljeg pregovaranja sa ostalim zemljama. I ja sam optimista kao i vi i uvjeren sam da će Bosna i Hercegovina naredne godine biti dio ove velike porodice.“
Nešto ranije, u istoj zgradi Evropske komisije, okončan je tehnički krug trilateralnih razgovora Evropske unije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske o tome kako nakon prijema Hrvatske u EU- nakon što su krajem septembra na ministarskom nivou postavljeni politički temelji, sada se razgovaralo o praktičnim pitanjima.
"Možemo konstatirati da smo već sada postigli sporazum o pograničnom prometu koji je usaglašen u svim točkama. Također i sporazum o graničnim prijelazima je usaglašen, čekaju se još dodatne aktivnosti vezano za pravne derogacije Evropske komisije, tzv. AQUI. Nadam se da ćemo i to u budućem razdoblju vrlo brzo i uspješno riješiti i time privesti ove pregovore kraju. Predloženo je da imamo tri granična prijelaza, tzv. BIP-a, sa potpunom inspekcijskom kontrolom. To su, kao što znate, na Bijači, na jugu, u Gradišci, i treći je predviđen, kad se steknu uvjeti, da bude na prostoru Izačića. Luka Ploče, ono što delegacija Bosne i Hercegovine zastupa, je ekvivalentnost u primjeni već prije potpisanog sporazuma između BiH i Hrvatske.
Mi tražimo jednakost ili ekvivalentnost u samom pristupu, dakle, i tranzitu roba u luku Ploče i iz luke Ploče i iz Bosne i Hercegovine. Tranzit kroz neumski koridor, gdje roba u budućnosti iz Evropske unije prolazi Bosnu i Hercegovinu i opet ide u EU, za nas je pitanje koje se jednako tretira kao i pitanje protoka roba iz Bosne i Hercegovine u luku Ploče i tranzit u treće zemlje, kao i uvoz roba u BiH iz luke Ploče prema Bosni i Hercegovini. Treba reći da smo mi ispred delegacije BiH delegirali i pitanje ulaska naših građana u Hrvatsku, a time i u EU, sa osobnim iskaznicama ili ličnim kartama, a isto pravo ćemo omogućiti, naravno, i građanima Hrvatske“, rekao je predsjednik Državne komisije za integrisano upravljanje granicom, Miro Džakula.
O spornom mostu koji bi spajao hrvatske teritorije ovaj put se nije razgovaralo. Razlog je jednostavan - riječ je o rješenju koje, još u planovima, zahtijeva vrijeme i novac, i ne očekuje se da, kakvo god bilo, bude realizovano u dogledno vrijeme. Teoretski, do tada bi odnosi BiH sa evropskim prostorom mogli biti drugačiji - optimisti bi rekli: možda im se do tada i mi pridružimo; oni skloniji realnosti: možda im do tada postanemo još bliži.
U svakom slučaju, čini se da se konačno za Bosnu i Hercegovinu stvari pomjeraju. Nakon što je 1999. podnijela aplikaciju za članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, sporazum s Evropskom unijom mogao bi biti odlučujući, jer iza evropskog potpisa stoji 27 država i kredibilitet koji će zemlji dobro doći u bilateralnim pregovorima koji se trenutno vode sa SAD, Brazilom, Južnom Korejom i Ukrajinom.
Za Bosnu i Hercegovinu su događaji protekle sedmice posebno važni - stavljen je potpis na bilateralni sporazum između bh. države i Evropske unije u okviru procesa pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, što znači da su vrata te svjetske asocijacije za BiH gotovo otvorena, imajući na umu važnost evropskog partnera sa kojim je BiH prošle godine razmijenila robe i usluga u vrijednosti od šest milijardi eura. Evropska strana priznaje napore Bosne i Hercegovine, naglašavajući svoju stalnu podršku.
„Kao što znate, Evropska unija je uporno podržavala što skoriji prijem vaše zemlje Svjetsku trgovinsku organizaciju. Današnji potpis je važan korak na tom putu. Uvjeren sam da sve članice trgovinske organizacije mogu da prepoznaju važnost ovog čina i da će pregovori sa njima sada dobiti na brzini. Naša saradnja na ovom polju će se sada osnažiti - nadam se da ćemo, kao što smo vas danas primili u Briselu, uskoro primiti u Svjetsku trgovinsku organizaciju“, kazao je evropski komesar za trgovinu, Karel De Gucht.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Mirko Šarović je izjavio:
"Bosna i Hercegovina je odlučila da postane aktivan član multilateralnog trgovinskog sistema. Proteklih godina uložila je ozbiljne napore u tom pogledu. Potpisivanje ovog bilateralnog sporazuma predstavlja važan korak ka našem konačnom cilju. Zato izražavam zahvalnost Evropskoj uniji za podršku u procesu pristupanja. Ta podrška nam je ključna u procesu daljeg pregovaranja sa ostalim zemljama. I ja sam optimista kao i vi i uvjeren sam da će Bosna i Hercegovina naredne godine biti dio ove velike porodice.“
Nešto ranije, u istoj zgradi Evropske komisije, okončan je tehnički krug trilateralnih razgovora Evropske unije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske o tome kako nakon prijema Hrvatske u EU- nakon što su krajem septembra na ministarskom nivou postavljeni politički temelji, sada se razgovaralo o praktičnim pitanjima.
"Možemo konstatirati da smo već sada postigli sporazum o pograničnom prometu koji je usaglašen u svim točkama. Također i sporazum o graničnim prijelazima je usaglašen, čekaju se još dodatne aktivnosti vezano za pravne derogacije Evropske komisije, tzv. AQUI. Nadam se da ćemo i to u budućem razdoblju vrlo brzo i uspješno riješiti i time privesti ove pregovore kraju. Predloženo je da imamo tri granična prijelaza, tzv. BIP-a, sa potpunom inspekcijskom kontrolom. To su, kao što znate, na Bijači, na jugu, u Gradišci, i treći je predviđen, kad se steknu uvjeti, da bude na prostoru Izačića. Luka Ploče, ono što delegacija Bosne i Hercegovine zastupa, je ekvivalentnost u primjeni već prije potpisanog sporazuma između BiH i Hrvatske.
Mi tražimo jednakost ili ekvivalentnost u samom pristupu, dakle, i tranzitu roba u luku Ploče i iz luke Ploče i iz Bosne i Hercegovine. Tranzit kroz neumski koridor, gdje roba u budućnosti iz Evropske unije prolazi Bosnu i Hercegovinu i opet ide u EU, za nas je pitanje koje se jednako tretira kao i pitanje protoka roba iz Bosne i Hercegovine u luku Ploče i tranzit u treće zemlje, kao i uvoz roba u BiH iz luke Ploče prema Bosni i Hercegovini. Treba reći da smo mi ispred delegacije BiH delegirali i pitanje ulaska naših građana u Hrvatsku, a time i u EU, sa osobnim iskaznicama ili ličnim kartama, a isto pravo ćemo omogućiti, naravno, i građanima Hrvatske“, rekao je predsjednik Državne komisije za integrisano upravljanje granicom, Miro Džakula.
O spornom mostu koji bi spajao hrvatske teritorije ovaj put se nije razgovaralo. Razlog je jednostavan - riječ je o rješenju koje, još u planovima, zahtijeva vrijeme i novac, i ne očekuje se da, kakvo god bilo, bude realizovano u dogledno vrijeme. Teoretski, do tada bi odnosi BiH sa evropskim prostorom mogli biti drugačiji - optimisti bi rekli: možda im se do tada i mi pridružimo; oni skloniji realnosti: možda im do tada postanemo još bliži.
U svakom slučaju, čini se da se konačno za Bosnu i Hercegovinu stvari pomjeraju. Nakon što je 1999. podnijela aplikaciju za članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, sporazum s Evropskom unijom mogao bi biti odlučujući, jer iza evropskog potpisa stoji 27 država i kredibilitet koji će zemlji dobro doći u bilateralnim pregovorima koji se trenutno vode sa SAD, Brazilom, Južnom Korejom i Ukrajinom.
