Bosna i Hercegovina još uvijek nije ukinula postojeći restriktivni vizni režim prema građanima Kosova, zbog čega su vlasti ove zemlje odlučile da od polovine januara uvedu recipročne mjere za građane i izvoznike Bosne i Hercegovine. Takva odluke izazvale bi negativne posljedice za privredu Bosne i Hercegovine, jer je tržište Kosova jedno od rijetkih gdje BiH bilježi suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. No, bh. vlasti će, kao i obično, u zadnjem trenutku ponuditi rješenje da do toga ne dođe.
Bosna i Hercegovina je, uz Srbiju, jedina zemlje u regiji koja nije priznala nezavisnost Kosova, niti je uspostavila diplomatske odnose sa zvaničnom Prištinom. Vizni režim koji je prije šest godina BiH uvela prema građanima Kosova oštriji je od svih drugih država koje nisu priznale Kosovo, uključujući i Srbiju. Zbog toga su vlasti Kosova odlučile uvesti recipročne mjere za bh. građane.
„Nema sumnje da se radi o igri bosanskih političkih vlasti i sa takvom igrom bi trebalo prestati. Na kraju krajeva, bh. vlasti su priznale pečat Republike Kosova na našim carinskim papirima, jer bh. privrednici prodaju puno roba na Kosovu, preko 80 miliona eura godišnje. Očekujemo da takav pozitivan stav imaju i kada su u pitanju pasoši Republike Kosova. Dosadašnja vizna ograničenja sa bh. strane izazivaju brojne probleme za građane Kosova, za poslovanje i za studente“, izjavio je za medije Petrit Selimi, zamjenik ministra vanjskih poslova Kosova.
Vlasti Kosova čekaju pozitivan signal iz BiH, jer u suprotnom, građani, a posebno privrednici, trpit će posljedice recipročnih mjera. Enes Čengić, generalni direktor Energoinvesta objašnjava:
„Problem se kumulira jer nije došao na vrijeme da otkloni probleme. To je finansijski i komercijalno vrlo nepovoljno za sve kompanije koje izvode radove na tom polju.“
Obećanja zvaničnika
Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju i blokadom izvoza određenih proizvoda na to tržište, Kosovo se nametnulo kao alternativa. Iz godine u godinu, BiH bilježi porast izvoza na Kosovo, kaže ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran.
„Među vodećim se izdvaja područje Kosova, prije svega se izdvaja u tome što je pozitivan trend našeg povećavanja izvoza iz godine u godinu i zbog toga što je odnos zaista drastičan, jer mi ne uvozimo skoro ništa s tog područja, a izvozimo mnogo. Recimo, samo u 2013. godini vrijednost našeg izvoza bila je veća od 150 miliona maraka, a istovremeno vrijednost uvoza bila svega oko osam miliona“, navodi Gavran.
No, dobre ekonomske ne prate i politički odnosi Kosova i BiH, uglavnom zbog bosanskohercegovačke političke situacije. Zato je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović obećao:
„Bosna i Hercegovina bi tu trebala da napravi neke iskorake, i radi odnosa sa Kosovom, i radi naših privrednika koji imaju posao na Kosovu. Nadam se da ćemo te stvari ubrzano rješavati.“
Nešto konkretnije obećanje dao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.
„Ministar je najavio da je pripremio materijal i mi ćemo taj materijal odraditi na sjednici koja će biti u srijedu. Treba poduzeti sve da Kosovo, koje je naš značajan vanjskotrgovinski partner, da uradimo sve da ne bismo zaustavili protok ljudi i roba, a opet, treba biti jasan i svjestan da Bosna i Hercegovina nije priznala Kosovo – to nije u domenu Vijeća ministara, ali u praktičnom životu treba učiniti sve da se ti tokovi ljudi i roba tehnički riješe.“
Ministar vanjskih poslova BiH, Zlatko Lagumdžija, svjestan je odnosa u Bosni i Hercegovini, te da trenutno ne postoji mogućnost priznanja Kosova. Ali, Lagumdžija kaže da treba odvojiti politička pitanja od administrativnih.
„Prijedlog koji se nalazi pred Vijećem ministara uvažava činjenicu da se život mora odvijati između Kosova i Bosne i Hercegovine, da su to živi ljudi koji imaju privatne, porodične, kulturne i svake druge veze. Mislim da je u interesu i Bosne i Hercegovine i Kosova i čitavog regiona da to riješimo na način koji će olakšati protok roba, ljudi i kapitala, ne prejudicirajući politička pitanja. Vjerujem da ćemo doći do tog rješenja već na idućoj sjednici Vijeća ministara. Dakle, ne treba Bosna i Hercegovina da bude neko mimo svijeta, po svemu.“
Bosna i Hercegovina je, uz Srbiju, jedina zemlje u regiji koja nije priznala nezavisnost Kosova, niti je uspostavila diplomatske odnose sa zvaničnom Prištinom. Vizni režim koji je prije šest godina BiH uvela prema građanima Kosova oštriji je od svih drugih država koje nisu priznale Kosovo, uključujući i Srbiju. Zbog toga su vlasti Kosova odlučile uvesti recipročne mjere za bh. građane.
„Nema sumnje da se radi o igri bosanskih političkih vlasti i sa takvom igrom bi trebalo prestati. Na kraju krajeva, bh. vlasti su priznale pečat Republike Kosova na našim carinskim papirima, jer bh. privrednici prodaju puno roba na Kosovu, preko 80 miliona eura godišnje. Očekujemo da takav pozitivan stav imaju i kada su u pitanju pasoši Republike Kosova. Dosadašnja vizna ograničenja sa bh. strane izazivaju brojne probleme za građane Kosova, za poslovanje i za studente“, izjavio je za medije Petrit Selimi, zamjenik ministra vanjskih poslova Kosova.
Vlasti Kosova čekaju pozitivan signal iz BiH, jer u suprotnom, građani, a posebno privrednici, trpit će posljedice recipročnih mjera. Enes Čengić, generalni direktor Energoinvesta objašnjava:
„Problem se kumulira jer nije došao na vrijeme da otkloni probleme. To je finansijski i komercijalno vrlo nepovoljno za sve kompanije koje izvode radove na tom polju.“
Obećanja zvaničnika
Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju i blokadom izvoza određenih proizvoda na to tržište, Kosovo se nametnulo kao alternativa. Iz godine u godinu, BiH bilježi porast izvoza na Kosovo, kaže ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran.
„Među vodećim se izdvaja područje Kosova, prije svega se izdvaja u tome što je pozitivan trend našeg povećavanja izvoza iz godine u godinu i zbog toga što je odnos zaista drastičan, jer mi ne uvozimo skoro ništa s tog područja, a izvozimo mnogo. Recimo, samo u 2013. godini vrijednost našeg izvoza bila je veća od 150 miliona maraka, a istovremeno vrijednost uvoza bila svega oko osam miliona“, navodi Gavran.
No, dobre ekonomske ne prate i politički odnosi Kosova i BiH, uglavnom zbog bosanskohercegovačke političke situacije. Zato je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović obećao:
„Bosna i Hercegovina bi tu trebala da napravi neke iskorake, i radi odnosa sa Kosovom, i radi naših privrednika koji imaju posao na Kosovu. Nadam se da ćemo te stvari ubrzano rješavati.“
Nešto konkretnije obećanje dao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.
„Ministar je najavio da je pripremio materijal i mi ćemo taj materijal odraditi na sjednici koja će biti u srijedu. Treba poduzeti sve da Kosovo, koje je naš značajan vanjskotrgovinski partner, da uradimo sve da ne bismo zaustavili protok ljudi i roba, a opet, treba biti jasan i svjestan da Bosna i Hercegovina nije priznala Kosovo – to nije u domenu Vijeća ministara, ali u praktičnom životu treba učiniti sve da se ti tokovi ljudi i roba tehnički riješe.“
Ministar vanjskih poslova BiH, Zlatko Lagumdžija, svjestan je odnosa u Bosni i Hercegovini, te da trenutno ne postoji mogućnost priznanja Kosova. Ali, Lagumdžija kaže da treba odvojiti politička pitanja od administrativnih.
„Prijedlog koji se nalazi pred Vijećem ministara uvažava činjenicu da se život mora odvijati između Kosova i Bosne i Hercegovine, da su to živi ljudi koji imaju privatne, porodične, kulturne i svake druge veze. Mislim da je u interesu i Bosne i Hercegovine i Kosova i čitavog regiona da to riješimo na način koji će olakšati protok roba, ljudi i kapitala, ne prejudicirajući politička pitanja. Vjerujem da ćemo doći do tog rješenja već na idućoj sjednici Vijeća ministara. Dakle, ne treba Bosna i Hercegovina da bude neko mimo svijeta, po svemu.“
